Dostupni linkovi

Lugansk: Pucnji na sedište policije


Zauzimanje zgrada u Lugansku
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:28 0:00

Zauzimanje zgrada u Lugansku

Proruski aktivisti napali su u utorak popodne policijsku upravu u Lugansku, pošto su prethodno zauzeli kontrolu nad zgradom regionalne uprave, a prelazni predsednik Ukrajine Oleksander Turčinov osudio je "izdaju" snaga reda na istoku te zemlje.

Oko hiljadu proruskih aktivista napalo je sedište policije u tom gradu, na šta je policija odgovorila ispaljujući suzavac i šok bombe.

Proruski demonstranti su ranije u toku dana upali i u zgradu regionalne uprave u Lugansku, jednom od najvećih gradova na istoku Ukrajine. Pripadnici policije tokom tog napada stajali su u kordonu ispred okupirane zgrade.

Turčinov je u Kijevu osudio "neaktivnost" ili "izdaju" snaga reda na istoku Ukrajine, gde su u protestima zauzete policijske stanice i zgrade javnih uprava u najmanje 10 gradova i mesta.

"Događaji na istoku pokazuju neaktivnost, nemoć, a u pojedinim slučajevima i kriminalnu izdaju snaga reda u oblastima Donjeck i Lugansk", naveo je Turčinov u saopštenju objavljenom u trenutku napada na policijsku stanicu u Lugansku.

Demonstranti koji su upali u zgradu vlasti u Lugansku, kao i drugde na istoku zemlje, traže referendum o davanju širih ovlašćena ukrajinskim regionima.

Pooštrene sankcije Rusiji

Evropska unija objavila je imena 15 visokih ruskih zvaničnika, uključujući i potpredsednika Vlade Dimitrija Kozaka, koji su se našli na udaru novih sankcija zbog uloge u ukrajinskoj krizi, dok Moskva saopštava da priprema odgovor na nove sankcije Zapada.

Istovremeno, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Ribakov tvrdi da nema razloga za strah da će Rusija ponoviti “krimski scenario” u jugoistočnoj Ukrajini, mada NATO ne vidi nagoveštaje o povlačenju ruskih trupa sa granice uprkos obećanjima.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton pojasnila je da su se na listi našle osobe koje predstavljaju “pretnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine”.

Ešton je izjavila je da je uznemirena zbog pogoršanja situacije u istočnoj Ukrajini i ukazala da eskalacija nasilja i atmosfera zastrašivanja ugrožavaju normalno funkcionisanje legitimnih državnih institucija.

"Mnogo ljudi je ubijeno, ranjeno, mučeno ili oteto poslednjih dana. Posebno osuđujem atentat na gradonačelnika Harkova Genadija Kernesa i to što naoružani separatisti od prošlog petka drže u Slovjansku vojne posmatrače iz zemalja članica OEBS. Svi ti ljudi i dalje nelegalno pritvoreni od strane oružanih grupa u istočnoj Ukrajini treba odmah da budu oslobođeni", istakla je Ešton.

Osim potpredsednika Vlade Dimitrija Kozaka zabrana izdavanja viza i zamrzavanje sredstava u evropskim bankama odnosi se na načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova i potpredsednicu Dume Ljudmilu Švetsovu.

Time se broj ruskih funkcionera kojima je EU uvela sankcije popeo na ukupno 48 lica, mada portparolka visoke predstavnice EU Maja Kocijančič najavljuje da na tome neće stati ukoliko Rusija nastavi sa ugrožavanjem Ukrajine:

“Mi, naravno, nastavljamo da se pripremamo i za treći nivo sankcija koje bi podrazumevale dalekosežne ekonomske mere. Pripreme su trenutno u toku, kao što je to od nas zatražio Evropski savet. Istovremeno, zajedno sa našim partnerima, i dalje da tražimo rešenje za aktuelnu krizu.”
Proruski aktivista cepa fotografija predsednika Ukrajine u Lugansku
Proruski aktivista cepa fotografija predsednika Ukrajine u Lugansku
Za razliku od američke liste, među sankcionisanim osobama na evropskom spisku nema direktora velikih ruskih preduzeća i banaka.

Ne obazirući se razlike, zvanična Moskva je preko Ministarstva spoljnih poslova odgovorila u svom stilu. “Evropska unija treba da se stidi same sebe”:

“Umesto da nateraju kijevsku kliku da sedne sa ljudima iz jugoistočne Ukrajine i razgovaraju o budućoj strukturi zemlje, naši partneri se nadmeću sa Vašingtonom u neprijateljskim gestovima koji su usmereni protiv Rusije.”

I Japan je uveo vizna ograničenja za 23 ruska državljana, dan nakon što su SAD i Evropska unija uveli nove sankcije protiv zvanične Moskve zbog Ukrajine.

"Japan izražava veliku zabrinutost zbog toga što su nastavljene akcije Rusije usmerene ka kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, uključujući aneksiju Krima", navodi se u saopštenju japanskog ministra spoljnih poslova Fumija Kišide, preneo je Rojters.

Gasprom bez sankcija

Ruski energetski gigant "Gasprom" potvrdio je da njegovi menadžeri nisu obuhvaćeni novim sankcijama koje je Rusiji uveo Zapad, ali da bi dodatno pooštravanje tih mera moglo da nanese štetu poslovanju ove komapnije i njenim akcijama.

Anton Siluanov
Anton Siluanov
S druge strane, ruski ministar finansija Anton Siluanov izjavio je da ne vidi momentalan uticaj novih američkih sankcija po ruske kompanije koje se bave visokom tehnologijom.

Zvanična Moskva saopštila je da priprema odgovor na nove zapadne sankcije.

Istovremeno, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Ribakov ustvrdio je da nema razloga za strah da će Rusija ponoviti “krimski scenario” u jugoistočnoj Ukrajini, mada NATO saopštava da ne vidi nagoveštaje o povlačenju ruskih trupa sa granice, uprkos obećanju.

I ruski ministar odbrane Sergej Šojgu preneo je uveravanja američkom sekretaru za odbranu Čaku Hejgelu da Rusija nema planove da pošalje svoju vojsku u Ukrajinu.

Hejgel je ponovio ruskom kolegi da se prekine "destabilizujućim uticajem u okviru granica Ukrajine i upozorio da će nastavak agresije dodatno izolovati Rusiju i dovesti do većeg diplomatskog i ekonomskog pritiska".

Gradonačelnik ukrajinskog grada Harkova Genadij Kernes, koji je teško ranjen u napadu vatrenim oružjem, prebačen je noćas na lečenje u Izrael, saopšteno je iz gradske uprave Harkova.

Njegovo stanje ocenjeno je kao teško, ali stabilno.
XS
SM
MD
LG