Namjera crnogorske Vlade da izmijeni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, objavljena početkom oktobra, naišla je na opšti otpor. Predložena rješenja, da se starosna granica za odlazak u penziju, sa sadašnjih 65 za muškarce i 60 za žene, podigne na 67 za oba pola, kao i povećanje minimalnog staža potrebnog za penziju, sa 15 na 25, kritikovana su od strane opozicije, penzionera, zaposlenih...
Čak su se, vječito suprotstavljeni, predstavnici sindikata i poslodavaca, nezadovoljni najavljenim izmjenama, našli na istoj strani.
Pomoćnik ministra finansija i šef radne grupe za izradu ovog teksta, Milorad Katnić kaže da su izmjene neophodne zbog: obezbjeđivanja stabilnosti sistema, usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom, određenih pojava na tržištu rada i demografskih promjena.
"Povećanje broja stanovnika starijih od 65 godina, smanjenje učešća stanovništva starosti između 15 i 65 godina i smanjenje učešća mlađih od 15 godina. Predviđanja su da će stanovništvo u Crnoj Gori rasti, a da će najveći doprinos tom rastu biti stanovništvo starosti preko 65 godina. To su demografski trendovi karakteristični za Crnu Goru, u kojoj je situacija, nažalost, takva da je sve manji broj ljudi na tržištu rada, kao i ljudi koji mogu biti na tom tržištu. Istovremeno, sve je veći broj ljudi koji treba da dobijaju određene prihode iz penzijskog i socijalnog sistema. To uslovljava rast troškova za penzije i socijalna davanja", kaže Katnić.
Javna rasprava o predloženim izmjenama PIO zakona je okončana, ali nije rezultirala približavanjem stavova suprotstavljenih strana. Izostali su odgovori na mnoštvo spornih tačaka, među kojima je i mogućnost da poslodavci, koji preferiraju mlađu radnu snagu, otpuste starije, zakonom nezaštićene, radnike, prije ispunjenih uslova za penziju.
Pored toga, vjerovatno treba računati i sa novim viškom mlađe radne snage, koja će se gomilati, čekajući da stariji odu u penziju.
"Sve zavisi od prirodnog rasta i razvoja ekonomije u najvećem dijelu. A u manjem dijelu to zavisi od samih dešavanja u pogledu penzionog sistema i pomjeranja penzione granice. Ukoliko se poveća apsorbciona moć tržišta rada sa aspekta zapošljavanja mlađih lica , odnosno stvori se mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta , uz ovaj period koji je dat od 2017 do 2022 godine onda ne bi trebalo da izazove neke veće turbulencije na tržištu rada.Ukoliko se dogodi suprotno , da ta apsorbciona moć ostane na istom nivou ili pak da dođe do smanjenja njene moći , odna se mogu očekivati veći poremećaji na tržištu rada", ocjenjuje profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Milivoje Radović.
Ambijent nije evropski
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, pored niza primjedbi, ima i prijedlog konkretnih mjera koje bi, po njemu, trebalo da prethode vladinoj namjeri da pooštrava uslove za odlazak u penziju: eliminisanje rada na crno, transparentna fiskalna politika, efikasnije naplaćivanje doprinosa, zaplijena imovine kriminalaca i realizacija uspješnijeg modela politike zapošljavanja.
Keković smatra da vladino pozivanje na evropsko iskustvo i praksu nije umjesno zbog razlike ukupnog ambijenta u Crnoj Gori od evropskog.
"U Evropi ljudi žive smireno i bez stresa. U Evropi ljudi ulaze u fabrike i iz njih izlaze sa kravatama. Tamo majka, kada ide na posao dijete ostavlja u jaslicama u toj fabrici. Kada dijete ide u školu cijeli dan, tamo postoji cjelodnevni boravak i ona o tome ne mora da misli. Pored toga, ona, zajedno sa porodicom, svaki vikend ide negđe da odmara", navodi Keković.
Vladinom predlogu se protive i građani koji su već u penziji. Predstavnik Saveza penzionera Milo Đurović smatra da je sadašnji model obračuna penzija po tzv. švajcarskoj formuli loš, ali da je predloženi još gori.
"Penzioneri podržavaju napore za obezbjeđivanje stabilnosti i održivosti penzionog sistema, ali ne prihvataju da se to na njihovu štetu, kako se to predlaže ovim zakonskim izmjenama", kaže Đurović.
Podizanju starosne granice za odlazak u penziju, usprotivili su se i poslodavci, koji preferiraju mlađu radnu snagu, a opozicioni Pokret za promjene poziva građane da potpišu peticiju protiv predložene promjene PIO zakona.
Ukoliko, uprkos svemu, Vlada ne odustane od najavljenog oblika izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Sindikati će, kako su najavili, organizovati štrajkove i ulične demonstracije.
Predstavnica Saveza sindikata Tatjana Vukosavović kaže da vladin prijedlog nije prihvatljiv.
"Nije ni shvatljivo, ni prihvatljivo da se sudbina zaposlenih i penzionera matematički kroji. Kako se, uopšte, može zamisliti efektivan, efikasan i produktivan rad zaposlenih sa 67 godina starosti?", navodi Tatjana Vukosavović.
Građani Podgorice, takođe, ne odobravaju vladinu namjeru, pokazala je anketa koju smo proveli u glavnom gradu Crne Gore.
Čak su se, vječito suprotstavljeni, predstavnici sindikata i poslodavaca, nezadovoljni najavljenim izmjenama, našli na istoj strani.
Pomoćnik ministra finansija i šef radne grupe za izradu ovog teksta, Milorad Katnić kaže da su izmjene neophodne zbog: obezbjeđivanja stabilnosti sistema, usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom, određenih pojava na tržištu rada i demografskih promjena.
"Povećanje broja stanovnika starijih od 65 godina, smanjenje učešća stanovništva starosti između 15 i 65 godina i smanjenje učešća mlađih od 15 godina. Predviđanja su da će stanovništvo u Crnoj Gori rasti, a da će najveći doprinos tom rastu biti stanovništvo starosti preko 65 godina. To su demografski trendovi karakteristični za Crnu Goru, u kojoj je situacija, nažalost, takva da je sve manji broj ljudi na tržištu rada, kao i ljudi koji mogu biti na tom tržištu. Istovremeno, sve je veći broj ljudi koji treba da dobijaju određene prihode iz penzijskog i socijalnog sistema. To uslovljava rast troškova za penzije i socijalna davanja", kaže Katnić.
Javna rasprava o predloženim izmjenama PIO zakona je okončana, ali nije rezultirala približavanjem stavova suprotstavljenih strana. Izostali su odgovori na mnoštvo spornih tačaka, među kojima je i mogućnost da poslodavci, koji preferiraju mlađu radnu snagu, otpuste starije, zakonom nezaštićene, radnike, prije ispunjenih uslova za penziju.
Pored toga, vjerovatno treba računati i sa novim viškom mlađe radne snage, koja će se gomilati, čekajući da stariji odu u penziju.
"Sve zavisi od prirodnog rasta i razvoja ekonomije u najvećem dijelu. A u manjem dijelu to zavisi od samih dešavanja u pogledu penzionog sistema i pomjeranja penzione granice. Ukoliko se poveća apsorbciona moć tržišta rada sa aspekta zapošljavanja mlađih lica , odnosno stvori se mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta , uz ovaj period koji je dat od 2017 do 2022 godine onda ne bi trebalo da izazove neke veće turbulencije na tržištu rada.Ukoliko se dogodi suprotno , da ta apsorbciona moć ostane na istom nivou ili pak da dođe do smanjenja njene moći , odna se mogu očekivati veći poremećaji na tržištu rada", ocjenjuje profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Milivoje Radović.
Ambijent nije evropski
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, pored niza primjedbi, ima i prijedlog konkretnih mjera koje bi, po njemu, trebalo da prethode vladinoj namjeri da pooštrava uslove za odlazak u penziju: eliminisanje rada na crno, transparentna fiskalna politika, efikasnije naplaćivanje doprinosa, zaplijena imovine kriminalaca i realizacija uspješnijeg modela politike zapošljavanja.
Keković smatra da vladino pozivanje na evropsko iskustvo i praksu nije umjesno zbog razlike ukupnog ambijenta u Crnoj Gori od evropskog.
"U Evropi ljudi žive smireno i bez stresa. U Evropi ljudi ulaze u fabrike i iz njih izlaze sa kravatama. Tamo majka, kada ide na posao dijete ostavlja u jaslicama u toj fabrici. Kada dijete ide u školu cijeli dan, tamo postoji cjelodnevni boravak i ona o tome ne mora da misli. Pored toga, ona, zajedno sa porodicom, svaki vikend ide negđe da odmara", navodi Keković.
Vladinom predlogu se protive i građani koji su već u penziji. Predstavnik Saveza penzionera Milo Đurović smatra da je sadašnji model obračuna penzija po tzv. švajcarskoj formuli loš, ali da je predloženi još gori.
"Penzioneri podržavaju napore za obezbjeđivanje stabilnosti i održivosti penzionog sistema, ali ne prihvataju da se to na njihovu štetu, kako se to predlaže ovim zakonskim izmjenama", kaže Đurović.
Podizanju starosne granice za odlazak u penziju, usprotivili su se i poslodavci, koji preferiraju mlađu radnu snagu, a opozicioni Pokret za promjene poziva građane da potpišu peticiju protiv predložene promjene PIO zakona.
Ukoliko, uprkos svemu, Vlada ne odustane od najavljenog oblika izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Sindikati će, kako su najavili, organizovati štrajkove i ulične demonstracije.
Predstavnica Saveza sindikata Tatjana Vukosavović kaže da vladin prijedlog nije prihvatljiv.
"Nije ni shvatljivo, ni prihvatljivo da se sudbina zaposlenih i penzionera matematički kroji. Kako se, uopšte, može zamisliti efektivan, efikasan i produktivan rad zaposlenih sa 67 godina starosti?", navodi Tatjana Vukosavović.
Građani Podgorice, takođe, ne odobravaju vladinu namjeru, pokazala je anketa koju smo proveli u glavnom gradu Crne Gore.
