U subotu je bio svjetski Dan akcije za klimu, na koji ekolozi žele da poruče svjetskim liderima da je ova godina ključna u borbi za zdravu Planetu. Oktobar 24. je izabran kao posljednji trenutak upozorenja svjetskim liderima pred odlučujući skup u Kopenhagenu, koji mnogi najavljuju novim Kjoto protokolom.
U 172 zemlje, 4.500 akcija će biti organizovano sa porukom da se pošalje broj 350 svjetskim liderima, pošto je, po procjeni naučnika, 350 najveća dozvoljena koncentracija ugljen-dioksida da bi zaustavili klimatske promjene. Ideja je da se mobiliše javnost, mediji, vladine organizacije. Upravo počinje taj veliki pritisak pred skup u Kopenhagenu.
Saradnja: Jasna Vukićević, Ankica Barbir Mladinović, Esad Krcić, Radovan Borović, Gordana Sandić Hadžihasanović
Najveći izazov za jadranske i mediteranske zemlje je održati balans između kopna i mora, te očuvati njihovu floru i faunu, ugroženu globalnim zagrijavanjem, kaže Corrado Clini, čelnik italijanskog Ministarstva okoline, kopna i mora. Clini ne dijeli bezuslovni optimizam uoči Kopenhaške konferencije o postizanju dogovora svjetskih lidera kako se suprotstaviti klimatskim promjenama jer kaže da postoji neslaganje najrazvijenijih o finansiranju primjene čistih tehnologija u siromašnim zemljama, ali očekuje da će taj skup odrediti okvir budućih akcija:
„Bit će to korak naprijed, ali ne vjerujem da ćemo postići suglasnost koju priželjkujemo jer imamo mnogo različitih pozicija, prije svega o ključnoj temi finansiranja primjene čistih tehnologija u nerazvijenim zemljama. Pozicija SAD-a je drugačija od pozicije Evropske unije, kao što su različita očekivanja Indije i Kine, te zemalja poput Meksika. Ipak, uvjeren sam da ćemo uspjeti dogovoriti okvir za naše buduće poteze.“
Podizanje nivoa mora može poplaviti primorska mjesta za odmor, dok se topljenje snježnih vrhova može negativno odraziti na skijališta, upozorila je ovih dana i UN-ova Svjetska turistička organizacija. U izvještaju se precizira da klimatske promjene prijete turizmu, unosnoj industriji za neke od najsiromašnijih zemalja svijeta. U razdoblju od 2000. do 2007. godine, međunarodni turizam, glavni izvor deviza u gotovo svim državama koje se svrstavaju među slabije razvijene, zabilježio je 110 posto rasta u tim zemljama.
Dok zemlje regiona dijele iskustva prvih ekoloških koraka i razmišljaju kako smanjiti emisiju štetnih gasova na pola do 2020. godine, zemlje Mediterana tom problemu moraju dodati još jedan - devastaciju obale koja utiče na ekološke, klimatske i promjene životne sredine.
Zemlje regiona pridružit će se namjeri Evropske unije da se do 2050. godine upola smanje emisije ugljen dioksida i da se svedu na nivo iz devedesetih godina - objavljeno je na Međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama i održivom razvoju u jugoistočnoj Evropi i mediteranskom regionu održanoj u Budvi.
Ministra okoline i urbanizma Makedonije, Nedžada Jakupija, pitali smo šta je u tom smjeru prioritet regionalne saradnje:
„Najprioritetnije je da upoznamo situaciju u svojim zemljama, da sakupimo potrebne podatke i izradimo određene planove, da izvršimo razmjenu tih podataka, koji su veoma bitni da bi smo mogli sagledati kakvo je stanje u susjednim zemljama regije.“
Koliko su ti zakoni zaživjeli u svakodnevnom životu?
„Implementacija Zakona životne sredine je skupa stvar. Mi kao zemlje u tranziciji ne možemo si priuštiti luksuz da to implantiramo do kraja, ali bitno je da građani, javno mnijenje, vlast, svakoga dana sve više budu obaviješteni i osvješteniji o problemima životne sredine, kao i o akcijama i o nužnim potrebama da se na tom planu nešto više uradi. Uzimajući u obzir da smo mi zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, mi moramo poraditi na zaštiti okoliša u našoj zemlji i u zemljama regije.“
I dok sa Makedonijom dijelimo prve regionalne korake u usvajanju ekoloških standarda, sa zemljama Mediterana dijelimo glavobolju odraza klimatskih promjena na more.
Sihem Slim, direktorica Ministarstva okoline i razvoja u Tunisu:
„Tunis, kao zemlja Afrike koja je blizu Mediteranu, pogođen je klimatskim promjenama i globalnim zagrijavanjem. Efekti se osjećaju kroz poplave, kroz velike periode suša i porast nivoa vode.“
Mediteranske zemlje, one manje razvijene, dijele i problem devastacije obale. Da li je u Tunisu taj problem izražen koliko i u Crnoj Gori:
„Izgradnja i urbanizacija su neizbježne, ali urbanizacija ne mora biti problem ako se sprovodi nakon detaljnog planiranja, koji vodi računa o održivom razvoju.“
Voda će biti najveći problem u jugoistočnoj Evropi
Koji su prioritetni ekološki problemi regiona i koliko se obnovljivi izvori energije koriste u zemljama Evropske unije, te što je za Slovence primarni uslov kvaliteta života u urbanim sredinama - o tome u razgovoru sa direktoricom slovenačkog Instituta za urbanizam, Kaliopom Dimitrovski - Andrews:
„Sve nove objekte koje predviđamo, stanove i hotele, gradimo tako da možemo uštedjeti oko 18 GW električne energije, odnosno imati oko 4.500 tona karbon dioksida manje godišnje.“
Dok zemlje regiona, pa i Crna Gora, koriste obnovljive izvore energije u veoma malim procentima, Slovenija bilježi dvocifrene postotke:
„Slovenija momentalno oko 12 procenata u energetskom bilansu dobiva iz obnovljenih izvora, uglavnom hidroenergijom. Sada, u zadnje vrijeme, jako je popularna bio masa i to iz lokalnih izvora, ali moglo bi se na tome napraviti još više. Voda će biti najveći problem na Mediteranu i u jugoistočnoj Evropi. Govori se o padu od 20 procenata svih izvora.“
U idućih 50-tak godina u Slavoniji baš neće početi rasti banane, niti će u Jadranskom moru plivati tropske ribice, ali zbog podizanja nivoa mora, Neretva je već danas prilično salinizirana, a u Jadranu se uočavaju neke nove vrste organizama, koji su karakteristični za toplija mora -upozoravaju hrvatski naučnici i stručnjaci. Prvo ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da više od 72 posto hrvatskih građana klimatske promjene smatra vrlo ozbiljnim problemom.
„Nekada su bili zima, ljeto, proljeće i jesen. A sada imamo kratke rukave, pa bunde.“
„Kada sam bila dijete, bio je duboki snijeg, viši od mene u Slavoniji, da sam morala čistiti. Bila je škripa snijega na ponoćku, divota jedna. Na ponoćki svi vedri, veseli, stresaš snijeg sa sebe, škripi i dalje, pada, sav si zatrpan kao snješko.“
Danas, ako snijeg i padne, ne traje dugo, a na klimatske promjene, smatraju anketirani Zagrepčani, osim same prirode, itekako utječe i čovjek:
„Bila sam neki dan na zvjezdarnici. Bio je prekrasan, vedar dan i noć, ali ništa ne vidiš od zagađenosti i smoga.“
Novinarka Hrvatske televizije, Branka Šeparović, godinama se bavi ekologijom i zaštitom prirode:
„Te klimatske promjene se događaju tko zna zašto. Kaže se da, kada bi sve stalo, onda bi zemlja potpuno degenerirala. Ona u toj borbi za opstanak, često puta uništava vrste, zaleđuje cijele kontinente, onda opet previše zagrije cijele kontinente. Puno toga otpada, ali to je kao kada pada jesensko lišće. Teško nam se sa tim pomiriti, ali to je to. Čovjek nema opravdanje da radi stvari koje radi, a to je zagađivanje jer priroda, i kada zaleđuje, i kada odleđuje i kada čak šalje velike tajfune, ipak šalje prirodne elemente, a naše zagađivanje je nešto što smo izmislili sami, a zato nema imunog sistema, niti kod čovjeka, koji je sve bolesniji, niti kod prirode. Točno je da se možda klima počela ponovo polako mijenjati u nekom pravcu, ali je mi u neželjenom pravcu potičemo, a to je sasvim sigurno točno.“
Kaže da je šokirana nedavnim „bombardiranjem Mjeseca“:
„A oni nisu ni pomislili izračunati kakva bi mogla biti posljedica toga. Godišnja doba ovise o Mjesecu. Plima i oseka ovise o Mjesecu, a mi izazivamo eksploziju jer tamo neko nešto traži i baš im je to zgodno. Mjesec je nama isto što i Zemlja. Pustite ga na miru.“
Neki građani iskreno strahuju:
„Pa nismo mi baš moćniji od prirode.“
Znanstvenici su vrlo oprezni u predviđanjima, ali ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, ljetne temperature u Hrvatskoj, od 2040. do 2070. godine, mogle bi prema UN-ovom izvješću, biti toplije za čak tri do 3,5 stupnja, sa izravnim posljedicama na poljoprivredu, ribarstvo, turizam i ukupno gospodarstvo - ističe Robert Pašičko iz UNDP-a Hrvatska. U turizmu, kaže, i ne bi trebalo biti tako loše jer će doći do produljenja turističke sezone:
„Sljedeće ranjivo područje je porast razine mora, koji će najveći utjecaj imati na ušće rijeke Neretve, gdje se kod Opuzena, već danas, mogu uloviti morske lignje. Otoci su vrlo ugroženi jer porast razine mora za jedan metar bi učinio da mnogi otoci ostanu pod vodom za 90 posto. Neki zaštićeni dijelovi Splita, Zadra, Trogira, pa tako i Dubrovnika, koji su, kada se prije planirala gradnja, vrlo blizu razine mora, će ostati pod vodom.“
Stručnjak za održivi razvoj, Robert Kakarigi:
„Za Mediteran je predviđeno da će možda pasti i više kiše u prosjeku, ali ćemo imati puno duže sušno razdoblje, što upravo remeti poljoprivredu. Kulture koje uzgajamo na Mediteranu, kao vinogradarstvo i uzgoj maslina, direktno dolaze u pitanje.“
Profesorica Ivona Marasović, ravnateljica Instituta za Oceanografiju i ribarstvo u Splitu, ističe da se u Jadranu već uočavaju mikroorganizmi karakteristični za toplija mora:
„Promjene eko sustava i njegova osobina vezani su uz strujanje, uz fluktuaciju salinizirane vode. To bi se moglo zapravo pojaviti kao posljedica nekog dugotrajnog zagrijavanja.“
Profesorica Mira Morović, također iz Oceanografskog Instituta u Splitu:
„Pošto sam slučajno obrađivala podatke, primijetila sam da je veća frekvencija ulaska jedne vrste morskog psa, koji može doseći i do 15 metara. U prošlim stoljećima, od 1800. i neke do 1980. godine, on se javljao jedanput u 30 godina. Nekih prošlih godina je bilo zabilježeno njegovo pojavljivanje po sedam puta godišnje.“
Doktorica Ivana Herceg - Bulić iz Geofizičkog zavoda u Zagrebu:
„Primijećeno je ranije cvjetanje biljaka, pa samim tim i ranije dozrijevanje plodova. To se može nekome činiti zgodno za poljoprivredu, ali nije. Poremećen je neki prirodni slijed koji je postojao ovdje. Klimatskim promjenama ovo područje postaje otvoreno za neke nove nametnike, bilo biljne, bilo životinjske.“
Doktor Zvonimir Katušin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda:
„Stvar je u tome da se ne može reći - u Slavoniji će rasti banane, kao što kažu neki novinari. Prvo treba vidjeti što će se događati na globalnim razinama, a onda se možda može ići na neke drastične ocjene, što neki ljudi vole, a neki ne, ali unaprijed takvim stvarima nije baš ni zgodno plašiti ljude. Sigurno je da su globalne klimatske promjene tu i da se mora u odnosu na to reagirati, a to svjetska zajednica i radi.“
Crna Gora, za razliku od velikih, industrijski razvijenih zemalja, ne može uticati na globalne klimatske promjene, ali svakako trpi njihov uticaj, koji se za sada registruje samo u vidu naglih smjena godišnjih doba i izraženijih meteoroloških ekstrema.
„Globalne klimatske promjene utiču i na Crnu Goru”, kaže načelnik analize i prognoze Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, Branko Micev, koji naglašava da globalno otopljavanje ne znači više temperature, već veću energiju koja naglašava ekstreme. Hladni talasi sa sjevera su hladniji, a topli južni, sada još topliji:
„To izaziva nagle promjene kod temperature vazduha, nagle promjene u režimu padavina, promjene u tipu padavina, na primjer pojavljuju se snježne padavine. Imamo nagli porast snježnog pokrivača, pa imamo godine kada uopšte nemamo prisustvo snježnog pokrivača. Sve se to uklapa u globalnu sliku klimatskih promjena. Temperatura vazduha u ljetnjem periodu na području Podgorice je iznad klimatske normale u kontinuitetu u posljednjih 20 godina, stalno je iznad klimatske normale. Imamo učestalu pojavu ekstremnih padavina, a na drugoj strani imamo izraženu pojavu sušnih perioda.“
Globalne klimatske promjene svakako značajno utiču i na zdravlje ljudi. Ozbiljnih studija o tom aspektu ovog fenomena i njegovim efektima na zdravlje građana Crne Gore nema, ali ono što je na terenu najuočljivije je da su najosjetljivija djeca i hronični bolesnici, a da građani pomoć zdravstvenih ustanova traže s proljeća i jeseni, kada se i dešavaju najradikalnije promjene vremena, koje su, sada je to očigledno, bez postepenih prelaza.
Direktor podgoričkog doma zdravlja, Nebojša Kavarić:
„Problem adaptacije ljudskog organizma na nagle temperaturne promjene u oba smjera - i naglo zahlađenje i nagli rast temperature - je podjednako važan za ljudski organizam. Svjedoci smo da su najlabilnije grupe stanovnika prije svega djeca i hronični bolesnici, koji malo burnije reaguju jer im treba izvjestan period adaptacije.“
„Sa aspekta ekologije, u Crnoj Gori se, za sada, ne uočava značajniji uticaj klimatskih promjena, osim očigledno, jače izraženih ekstrema”, kaže ekolog Aleksandar Ražnatović, koji, posmatrajući Crnu Goru iz ugla industrijskih zagađivača, zaključuje da ovdašnja industrija ne može uticati na globalne klimatske promjene.
„Crna Gora nema neki veliki uticaj na globalne klimatske promjene, tim prije što nemamo mnogo razvijenu industriju, osim Kombinata alminijuma, Željezare u Nikšiću i Termoelektrane u Pljevljima, koje ipak ne mogu toliko uticati na globalne klimatske promjene, ali mogu u drastičnoj mjeri uticati sa sam život građana u tim gradovima, što u principu i utiču.“
Trend visokih vazdušnih temperatura i naglih vremenskih promjena nije zaobišao ni Srbiju. Predviđanja pokazuju da će u narednom periodu biti češće ozbiljne suše, što bi moglo smanjiti poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju. Beograd je odnedavno postao Regionalni centar za praćenje klimatskih promjena, a sve sa ciljem da se identifikuje pogođenost, odnosno da se utvrdi koliko su već izmijenjeni klimatski uslovi.
Srbija takođe spada u zemlje u kojima se nastavlja trend visokih vazdušnih temperatura i naglih vremenskih promena, zbog kojih je teško razlikovati april od jula. Trend porasta temperature u poslednjih pedeset godina zabeležen je na gotovo svim mernim mestima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, kaže nam Danica Spasov, zadužena za oblast meteorologije i klimatskih promena:
„Slična situacija je u čitavom našem regionu i u jugoistočnoj Evropi, mada imamo određene lokacije u jugoistočnom delu Srbije gde nastaju neki suprotni trendovi, kao što je slabiji pad temperature zbog određenih složenih uticaja okeana, atmosferskih cirkulacija velikih razmjera, topografije i slično. Ipak prevlađuje, praktično na svim globalnim tačkama naše planete, trend porasta temperature, koji je u proseku u XX veku registrovan sa oko 0, 7 do 0, 9 stepeni u poslednjih 100 godina. “
Zbog trenda visokih temperatura, Beograd će dobiti regionalni Centar za praćenje klimatskih promena. Ključna stvar u radu ovog Centra je da zemlje u regionu zajednički ispune potrebu za izgradnjom kapaciteta za borbu protiv neželjenih klimatskih promena i da kroz podizanje svesti i edukaciju ublaže efekte promena u sistemu ekologije, naglašava Danica Spasov:
„Taj plan je dostavljen organima UN za zaštitu klime, ali i svim partnerima, zemljama učesnicima u tom projektu. Neke procene u okviru projekata Evropske unije su izvršene da bi pokazale kako bi se to odrazilo na smanjenje hidroenergetskog potencijala, na naš šumski eko-sistema i generalno na bio diverzitet. Nastavljamo naša istraživanja. Kada je u pitanju naš klimatski model, on iznosi 25x25 kilometara. Na osnovu tih projektovanih klimatskih modela, može da se izvrši detaljnija analiza uticaja klimatskih promjena na bilo koji privredni sektor. “
Danijela Božanić, rukovodilac grupe za klimatske promene pri Ministarstvu za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Srbije, navodi da je u regionalnom Centru za praćenje klimatskih promena urađen okvirni akcioni plan, koji ima za cilj da identifikuje pogođenost, odnosno da se utvrdi koliko su već izmenjeni klimatski uslovi u regionu:
„Hidrometeorološki zavod je uradio projekcije, klimatske scenarije, do 2100. godine. U zavisnosti od toga kakva će biti pogođenost, radi se predlog mera i aktivnosti koje treba sprovoditi da bi se određeni sektori prilagodili nekim novim uslovima koji će nastati. Recimo u poljoprivredi je moguća izmena nekih kultura jer će novi klimatski uslovi doneti pogodnije uslove za razvoj nekih drugih kultura. Možda će se pojaviti neke nove bolesti i treba pripremiti zdravstveni sistem da se na vreme prilagodi nekim uslovima za koje očekujemo da će se desiti. “
Stručno i sistematsko praćenje adaptivnih mera na globalne klimatske promene u Srbiji dakle još ne postoji. Beograd za sada predstavlja glavnu agendu u praćenju promena, ali ne postoji dokument koji bi tretirao efekte globalnih promena, kaže Nataša Đokić, načelnica odeljenja za planove i projekte u gradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine:
„Mi nemamo ni jedan projekt koji bi mogao da se nazove Grad Beograd i klimatske promene, ali imamo puno stvari koje dolaze u vezu sa tim. Do nove godine očekujemo jedan od projekata koji je zanimljiv sa aspekta smanjenje zagađenja koje dolazi zbog transporta u Beogradu, kao doprinos poboljšanju klimatske situacije u Beogradu, a onda i na globalnom nivou. Mnoge aktivnosti koje na prvi pogled ne deluju kao borba protiv klimatskih promena, zapravo to jesu jer sadnja jednog stabla će pomoći da nam vazduh bude čistiji. “
Iako se često ponavlja da Srbija može da uštedi i do 50 odsto potrošnje energije, ali i da istovremeno očuva biodiverzitet, ne izostaju ni javne kampanje, koje pozivaju na podizanje svesti iz oblasti održivog razvoja:
„Građani Srbije godišnje bace 227.000 tona otpadnog papira. Kada bi smo ga reciklirali, spasli bi smo 3.800.000 stabala drveća. “
Problem globalnog zagrevanja dugo vremena je bio predmet pridodat spisku ekoloških problema. Da bismo saznali kako da se borimo protiv klimatskih promena, moramo da shvatimo kako one nastaju.
Danijela Božanić, rukovodilac grupe za klimatske promene pri Ministarstvu za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Srbije:
„Sastojci koji doprinose staklenoj bašti prirodno postoje u atmosferi u određenim koncentracijama i u određenim količinama. Ljudskom delatnošću, kao što je korišćenje fosilnih goriva, čak i krčenje šuma, dolazi do povećanja koncentracije količine izduvnih gasova u atmosferi, tako da atmosfera zadržava veću toplotu zbog tih povećanih koncentracija. Koliko god da smo pogođeni izmenjenim klimatskim uslovima, moramo da delujemo u smislu adaptacije i ne smemo da zaboravimo da, koliko god su nam male emisije i da koliko god ne spadamo u neke velike zagađivače, kao što je to slučaj sa Kinom ili sa SAD-om, ipak treba nešto da uradimo, da doprinesemo smanjenju emisije gasova u nekom predstojećem periodu. “
Predviđanja pokazuju da će u narednom periodu biti češće ozbiljne suše i poplave, da će se smanjiti poljoprivredna i industrijska proizvodnja. Tako će uticaj klimatskih promena biti kompleksan i sa velikim posledicama na život, zaključuju naše sagovornice.
Izmjene u klimi, ili ćudi vremena, očigledne su i u Bosni i Hercegovini, zemlji koja još uvijek nije sačinila svoj prvi Izvještaj o uticaju klimatskih promjena i o potrebama koje bi ta zemlja mogla imati, kako bi ublažila posljedice. Istovremeno, meteorolozi predviđaju pomjeranje klime u zemlji velikih (olimpijskih) planina, prema mediteranskoj ili grčkoj.
Ono što je nekad najavljivala sevdalinka, ljubav bez granica kada padne snijeg na behar, na voćke, danas je, bar djelimično, postalo stvarnost.
„Rani snijeg je nanio velike štete voću. Veliki broj stoke pase na njivama. Kako je pao snijeg, više nismo mogli puštati stoku na pašu. Kada snijeg otopi, trava, koja je jednom bila pod snijegom, polegla je i gotovo da više nije upotrebljiva za pašu. “
Posljedice klimatskih promjena ipak su prvo osjetili poljoprivrednici. Među njima i Vladimir Usorac iz okolice Prnjavora, koji je već rekao nešto o ispaši. Zatekli smo ga na radnom mjestu:
„Gdje bi seljak bio, nego na njivi. Klimatske promjene imaju veliki uticaj, posebno na poljoprivrednu proizvodnju, tako da smo ove godine imali sušne periode po devedesetak dana, koji su umanjili prinose. “
Globalno zatopljavanje, ćudljivo vrijeme, efekat staklene bašte, pretjerana emisija izduvnih gasova, prokol iz Kyota, meteoropati, bio prognoze, sve su to pojmovi poznati građanima Bosne i Hercegovine:
„Promjene su učestale i nagle, a to utiče na zdravlje ljudi. Mislim da ovo što se događa sa vremenom nije uobičajeno. Snijeg se ne dešava u ovo doba godine. Ovaj dio je bio decembarski. Osjeća se neka promjena. Sve je nekako iznenađujuće. “
„Globalno se klima promijenila. Toga smo svi svjedoci. “
„Vidite kakvo je vrijeme. Dosta se osjeti. Ipak je kraj oktobra mjeseca, a kao da će ljeto. Na televiziji vidim da je dosta toga deformisano. “
Za sada su štetni efekti promjenljivosti vremena najuočljiviji po zdravlje ljudi.
BPrvi ovogodiúnji snijeg u Sarajevu bio je propra§en velikim nevremenom, Foto: Midhat Poturović
Doktorica Aida Vilić Švraka, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine:
„Zemlja se zagrijava, a za to su odgovorne ljudske aktivnosti. Ako sadašnji trendovi zagrijavanja ostanu nekontrolirani, ako se nastavi sa zagađenjem prirode i okoliša u kojem živimo, a primarno je aero zagađenje, čovječanstvo će se suočiti sa više ozljeda, bolesti i smrti koje su povezane sa prirodnim katastrofama i toplotnim talasima. Veća je stopa oboljenja koje izaziva hrana, voda i štetočine, više je prijevremenih smrti i bolesti koje izaziva zagađenje vazduha. U mnogim dijelovima svijeta, velike populacije će morati biti premještene zbog podizanja nivoa mora, suše i gladi. Naša zemlja nije pod uticajem nekih velikih razornih vjetrova, ali su moguće poplave, posebno u sjevernim dijelovima zemlje. Već smo se susreli sa povišenim temperaturama i sa jako visokim temperaturama u ljetnjem periodu, sa naglim promjenama temperatura, što je vidljivo u svakom godišnjem dobu. Naročito je to izraženo na prelazima godišnjih doba, kada su veoma različite temperature. Prethodnih dana je bilo veoma hladno, a danas je jako toplo. To će sasvim sigurno imati značajan zdravstveni efekt, i na zdravu populaciju, a ne samo na hronične bolesnike. “
Sve se to dešava u zemlji koja još uvijek nije izradila prvi nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, iako je Bosna i Hercegovina od Međunarodnog panela za klimatske promjene davno dobila 405.000 dolara.
Član užeg tima za izradu Izvještaja, profesor doktor Aleksandar Knežević:
„Sigurno su četiri-pet godina stajala raspoloživa sredstva našoj državi, ali nije bilo ni volje, ni sposobnosti, da se pristupi izradi tog Izvještaja. Hrvatska je već podnijela četiri nacionalna izvještaja, a mi pripremamo tek prvi. Svaka država, prema Konvenciji o klimatskim promjenama, dužna je povremeno da izvještava o ranjivosti svoje teritorije na klimatske promjene, da izvještava o mjerama adaptacije i mogućim mjerama za smanjenje emisija koji izazivaju efekt staklene bašte. Bosna i Hercegovina kasni sa izradom Nacionalnog izvještaja. On je praktično završen i sada dizajneri uređuju stranice. Nakon toga ide na odobravanje Vladi entiteta i Vijeću ministara. Bosni i Hercegovini onda predstoji da zvanično izvijesti šta je uradila i koje su njene potrebe. “
Izradu prvog Nacionalnog izvještaja pozdravlja meteorolog i klimatolog, Nebojša Kuštrinović:
„Siguran sam da će on itekako doprinijeti svima onima koji prate klimu i klimatske promjene na ovim našim prostorima. Ne smijemo zaboraviti da klimatske promjene različito utiču na različite segmente i da će ovim nacionalnim izvještajem Bosna i Hercegovina sigurno dobiti mnogo toga. Ono što je veoma značajno je to da se i nevladin sektor intenzivno uključuje u ovu problematiku, pa sam optimista. Klimatske promjene koje čekaju Bosnu i Hercegovinu u nekim segmentima su čak i povoljne jer predviđaju da će u narednih 100 godina Bosna i Hercegovina dobiti izglede klime današnje sjeverne Grčke, da će doći do promjena režima padavina. Instituti, institucije, fakulteti i univerziteti pridaju značaj ovoj problematici. “
Klimatske promjene i klimava politika - naziv je jednog od naučnih radova profesora Aleksandra Kneževića. Već taj naslov dovoljno govori o odnosu, ne samo države Bosne i Hercegovine, prema ovom problemu:
„Klimatske promjene su problem ekonomskog i društvenog razvoja, te zaštite očuvanja prirode. To je pitanje održivog razvoja Bosne i Hercegovine. I svjetska politika i mnoge nacionalne politike su bukvalno klimave. “
Jugoistočna Evropa je najpodložnija klimatskim promjenama, pa se tako, kako kaže stručnjak za vrijeme, Bosna i Hercegovina približava grčkoj klimi.
U 172 zemlje, 4.500 akcija će biti organizovano sa porukom da se pošalje broj 350 svjetskim liderima, pošto je, po procjeni naučnika, 350 najveća dozvoljena koncentracija ugljen-dioksida da bi zaustavili klimatske promjene. Ideja je da se mobiliše javnost, mediji, vladine organizacije. Upravo počinje taj veliki pritisak pred skup u Kopenhagenu.
Saradnja: Jasna Vukićević, Ankica Barbir Mladinović, Esad Krcić, Radovan Borović, Gordana Sandić Hadžihasanović
Najveći izazov za jadranske i mediteranske zemlje je održati balans između kopna i mora, te očuvati njihovu floru i faunu, ugroženu globalnim zagrijavanjem, kaže Corrado Clini, čelnik italijanskog Ministarstva okoline, kopna i mora. Clini ne dijeli bezuslovni optimizam uoči Kopenhaške konferencije o postizanju dogovora svjetskih lidera kako se suprotstaviti klimatskim promjenama jer kaže da postoji neslaganje najrazvijenijih o finansiranju primjene čistih tehnologija u siromašnim zemljama, ali očekuje da će taj skup odrediti okvir budućih akcija:
„Bit će to korak naprijed, ali ne vjerujem da ćemo postići suglasnost koju priželjkujemo jer imamo mnogo različitih pozicija, prije svega o ključnoj temi finansiranja primjene čistih tehnologija u nerazvijenim zemljama. Pozicija SAD-a je drugačija od pozicije Evropske unije, kao što su različita očekivanja Indije i Kine, te zemalja poput Meksika. Ipak, uvjeren sam da ćemo uspjeti dogovoriti okvir za naše buduće poteze.“
Podizanje nivoa mora može poplaviti primorska mjesta za odmor, dok se topljenje snježnih vrhova može negativno odraziti na skijališta, upozorila je ovih dana i UN-ova Svjetska turistička organizacija. U izvještaju se precizira da klimatske promjene prijete turizmu, unosnoj industriji za neke od najsiromašnijih zemalja svijeta. U razdoblju od 2000. do 2007. godine, međunarodni turizam, glavni izvor deviza u gotovo svim državama koje se svrstavaju među slabije razvijene, zabilježio je 110 posto rasta u tim zemljama.
Problem devastacije obale
Dok zemlje regiona dijele iskustva prvih ekoloških koraka i razmišljaju kako smanjiti emisiju štetnih gasova na pola do 2020. godine, zemlje Mediterana tom problemu moraju dodati još jedan - devastaciju obale koja utiče na ekološke, klimatske i promjene životne sredine.
Zemlje regiona pridružit će se namjeri Evropske unije da se do 2050. godine upola smanje emisije ugljen dioksida i da se svedu na nivo iz devedesetih godina - objavljeno je na Međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama i održivom razvoju u jugoistočnoj Evropi i mediteranskom regionu održanoj u Budvi.
Ministra okoline i urbanizma Makedonije, Nedžada Jakupija, pitali smo šta je u tom smjeru prioritet regionalne saradnje:
Najprioritetnije je da upoznamo situaciju u svojim zemljama, da sakupimo potrebne podatke i izradimo određene planove.
„Najprioritetnije je da upoznamo situaciju u svojim zemljama, da sakupimo potrebne podatke i izradimo određene planove, da izvršimo razmjenu tih podataka, koji su veoma bitni da bi smo mogli sagledati kakvo je stanje u susjednim zemljama regije.“
Koliko su ti zakoni zaživjeli u svakodnevnom životu?
„Implementacija Zakona životne sredine je skupa stvar. Mi kao zemlje u tranziciji ne možemo si priuštiti luksuz da to implantiramo do kraja, ali bitno je da građani, javno mnijenje, vlast, svakoga dana sve više budu obaviješteni i osvješteniji o problemima životne sredine, kao i o akcijama i o nužnim potrebama da se na tom planu nešto više uradi. Uzimajući u obzir da smo mi zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, mi moramo poraditi na zaštiti okoliša u našoj zemlji i u zemljama regije.“
I dok sa Makedonijom dijelimo prve regionalne korake u usvajanju ekoloških standarda, sa zemljama Mediterana dijelimo glavobolju odraza klimatskih promjena na more.
Sihem Slim, direktorica Ministarstva okoline i razvoja u Tunisu:
„Tunis, kao zemlja Afrike koja je blizu Mediteranu, pogođen je klimatskim promjenama i globalnim zagrijavanjem. Efekti se osjećaju kroz poplave, kroz velike periode suša i porast nivoa vode.“
Mediteranske zemlje, one manje razvijene, dijele i problem devastacije obale. Da li je u Tunisu taj problem izražen koliko i u Crnoj Gori:
„Izgradnja i urbanizacija su neizbježne, ali urbanizacija ne mora biti problem ako se sprovodi nakon detaljnog planiranja, koji vodi računa o održivom razvoju.“
Voda će biti najveći problem u jugoistočnoj Evropi
Koji su prioritetni ekološki problemi regiona i koliko se obnovljivi izvori energije koriste u zemljama Evropske unije, te što je za Slovence primarni uslov kvaliteta života u urbanim sredinama - o tome u razgovoru sa direktoricom slovenačkog Instituta za urbanizam, Kaliopom Dimitrovski - Andrews:
„Sve nove objekte koje predviđamo, stanove i hotele, gradimo tako da možemo uštedjeti oko 18 GW električne energije, odnosno imati oko 4.500 tona karbon dioksida manje godišnje.“
Dok zemlje regiona, pa i Crna Gora, koriste obnovljive izvore energije u veoma malim procentima, Slovenija bilježi dvocifrene postotke:
„Slovenija momentalno oko 12 procenata u energetskom bilansu dobiva iz obnovljenih izvora, uglavnom hidroenergijom. Sada, u zadnje vrijeme, jako je popularna bio masa i to iz lokalnih izvora, ali moglo bi se na tome napraviti još više. Voda će biti najveći problem na Mediteranu i u jugoistočnoj Evropi. Govori se o padu od 20 procenata svih izvora.“
Ranjivo područje porast razine mora
U idućih 50-tak godina u Slavoniji baš neće početi rasti banane, niti će u Jadranskom moru plivati tropske ribice, ali zbog podizanja nivoa mora, Neretva je već danas prilično salinizirana, a u Jadranu se uočavaju neke nove vrste organizama, koji su karakteristični za toplija mora -upozoravaju hrvatski naučnici i stručnjaci. Prvo ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da više od 72 posto hrvatskih građana klimatske promjene smatra vrlo ozbiljnim problemom.
„Nekada su bili zima, ljeto, proljeće i jesen. A sada imamo kratke rukave, pa bunde.“
„Kada sam bila dijete, bio je duboki snijeg, viši od mene u Slavoniji, da sam morala čistiti. Bila je škripa snijega na ponoćku, divota jedna. Na ponoćki svi vedri, veseli, stresaš snijeg sa sebe, škripi i dalje, pada, sav si zatrpan kao snješko.“
Danas, ako snijeg i padne, ne traje dugo, a na klimatske promjene, smatraju anketirani Zagrepčani, osim same prirode, itekako utječe i čovjek:
„Bila sam neki dan na zvjezdarnici. Bio je prekrasan, vedar dan i noć, ali ništa ne vidiš od zagađenosti i smoga.“
Novinarka Hrvatske televizije, Branka Šeparović, godinama se bavi ekologijom i zaštitom prirode:
„Te klimatske promjene se događaju tko zna zašto. Kaže se da, kada bi sve stalo, onda bi zemlja potpuno degenerirala. Ona u toj borbi za opstanak, često puta uništava vrste, zaleđuje cijele kontinente, onda opet previše zagrije cijele kontinente. Puno toga otpada, ali to je kao kada pada jesensko lišće. Teško nam se sa tim pomiriti, ali to je to. Čovjek nema opravdanje da radi stvari koje radi, a to je zagađivanje jer priroda, i kada zaleđuje, i kada odleđuje i kada čak šalje velike tajfune, ipak šalje prirodne elemente, a naše zagađivanje je nešto što smo izmislili sami, a zato nema imunog sistema, niti kod čovjeka, koji je sve bolesniji, niti kod prirode. Točno je da se možda klima počela ponovo polako mijenjati u nekom pravcu, ali je mi u neželjenom pravcu potičemo, a to je sasvim sigurno točno.“
Kaže da je šokirana nedavnim „bombardiranjem Mjeseca“:
„A oni nisu ni pomislili izračunati kakva bi mogla biti posljedica toga. Godišnja doba ovise o Mjesecu. Plima i oseka ovise o Mjesecu, a mi izazivamo eksploziju jer tamo neko nešto traži i baš im je to zgodno. Mjesec je nama isto što i Zemlja. Pustite ga na miru.“
Neki građani iskreno strahuju:
„Pa nismo mi baš moćniji od prirode.“
Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, ljetne temperature u Hrvatskoj, od 2040. do 2070. godine, mogle bi prema UN-ovom izvješću, biti toplije za čak tri do 3,5 stupnja
Znanstvenici su vrlo oprezni u predviđanjima, ali ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, ljetne temperature u Hrvatskoj, od 2040. do 2070. godine, mogle bi prema UN-ovom izvješću, biti toplije za čak tri do 3,5 stupnja, sa izravnim posljedicama na poljoprivredu, ribarstvo, turizam i ukupno gospodarstvo - ističe Robert Pašičko iz UNDP-a Hrvatska. U turizmu, kaže, i ne bi trebalo biti tako loše jer će doći do produljenja turističke sezone:
„Sljedeće ranjivo područje je porast razine mora, koji će najveći utjecaj imati na ušće rijeke Neretve, gdje se kod Opuzena, već danas, mogu uloviti morske lignje. Otoci su vrlo ugroženi jer porast razine mora za jedan metar bi učinio da mnogi otoci ostanu pod vodom za 90 posto. Neki zaštićeni dijelovi Splita, Zadra, Trogira, pa tako i Dubrovnika, koji su, kada se prije planirala gradnja, vrlo blizu razine mora, će ostati pod vodom.“
Stručnjak za održivi razvoj, Robert Kakarigi:
„Za Mediteran je predviđeno da će možda pasti i više kiše u prosjeku, ali ćemo imati puno duže sušno razdoblje, što upravo remeti poljoprivredu. Kulture koje uzgajamo na Mediteranu, kao vinogradarstvo i uzgoj maslina, direktno dolaze u pitanje.“
Profesorica Ivona Marasović, ravnateljica Instituta za Oceanografiju i ribarstvo u Splitu, ističe da se u Jadranu već uočavaju mikroorganizmi karakteristični za toplija mora:
„Promjene eko sustava i njegova osobina vezani su uz strujanje, uz fluktuaciju salinizirane vode. To bi se moglo zapravo pojaviti kao posljedica nekog dugotrajnog zagrijavanja.“
Profesorica Mira Morović, također iz Oceanografskog Instituta u Splitu:
„Pošto sam slučajno obrađivala podatke, primijetila sam da je veća frekvencija ulaska jedne vrste morskog psa, koji može doseći i do 15 metara. U prošlim stoljećima, od 1800. i neke do 1980. godine, on se javljao jedanput u 30 godina. Nekih prošlih godina je bilo zabilježeno njegovo pojavljivanje po sedam puta godišnje.“
Doktorica Ivana Herceg - Bulić iz Geofizičkog zavoda u Zagrebu:
„Primijećeno je ranije cvjetanje biljaka, pa samim tim i ranije dozrijevanje plodova. To se može nekome činiti zgodno za poljoprivredu, ali nije. Poremećen je neki prirodni slijed koji je postojao ovdje. Klimatskim promjenama ovo područje postaje otvoreno za neke nove nametnike, bilo biljne, bilo životinjske.“
Doktor Zvonimir Katušin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda:
„Stvar je u tome da se ne može reći - u Slavoniji će rasti banane, kao što kažu neki novinari. Prvo treba vidjeti što će se događati na globalnim razinama, a onda se možda može ići na neke drastične ocjene, što neki ljudi vole, a neki ne, ali unaprijed takvim stvarima nije baš ni zgodno plašiti ljude. Sigurno je da su globalne klimatske promjene tu i da se mora u odnosu na to reagirati, a to svjetska zajednica i radi.“
Izraženi meteorološki ekstremi
Crna Gora, za razliku od velikih, industrijski razvijenih zemalja, ne može uticati na globalne klimatske promjene, ali svakako trpi njihov uticaj, koji se za sada registruje samo u vidu naglih smjena godišnjih doba i izraženijih meteoroloških ekstrema.
„Globalne klimatske promjene utiču i na Crnu Goru”, kaže načelnik analize i prognoze Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, Branko Micev, koji naglašava da globalno otopljavanje ne znači više temperature, već veću energiju koja naglašava ekstreme. Hladni talasi sa sjevera su hladniji, a topli južni, sada još topliji:
„To izaziva nagle promjene kod temperature vazduha, nagle promjene u režimu padavina, promjene u tipu padavina, na primjer pojavljuju se snježne padavine. Imamo nagli porast snježnog pokrivača, pa imamo godine kada uopšte nemamo prisustvo snježnog pokrivača. Sve se to uklapa u globalnu sliku klimatskih promjena. Temperatura vazduha u ljetnjem periodu na području Podgorice je iznad klimatske normale u kontinuitetu u posljednjih 20 godina, stalno je iznad klimatske normale. Imamo učestalu pojavu ekstremnih padavina, a na drugoj strani imamo izraženu pojavu sušnih perioda.“
Globalne klimatske promjene svakako značajno utiču i na zdravlje ljudi. Ozbiljnih studija o tom aspektu ovog fenomena i njegovim efektima na zdravlje građana Crne Gore nema, ali ono što je na terenu najuočljivije je da su najosjetljivija djeca i hronični bolesnici, a da građani pomoć zdravstvenih ustanova traže s proljeća i jeseni, kada se i dešavaju najradikalnije promjene vremena, koje su, sada je to očigledno, bez postepenih prelaza.
Direktor podgoričkog doma zdravlja, Nebojša Kavarić:
„Problem adaptacije ljudskog organizma na nagle temperaturne promjene u oba smjera - i naglo zahlađenje i nagli rast temperature - je podjednako važan za ljudski organizam. Svjedoci smo da su najlabilnije grupe stanovnika prije svega djeca i hronični bolesnici, koji malo burnije reaguju jer im treba izvjestan period adaptacije.“
„Sa aspekta ekologije, u Crnoj Gori se, za sada, ne uočava značajniji uticaj klimatskih promjena, osim očigledno, jače izraženih ekstrema”, kaže ekolog Aleksandar Ražnatović, koji, posmatrajući Crnu Goru iz ugla industrijskih zagađivača, zaključuje da ovdašnja industrija ne može uticati na globalne klimatske promjene.
„Crna Gora nema neki veliki uticaj na globalne klimatske promjene, tim prije što nemamo mnogo razvijenu industriju, osim Kombinata alminijuma, Željezare u Nikšiću i Termoelektrane u Pljevljima, koje ipak ne mogu toliko uticati na globalne klimatske promjene, ali mogu u drastičnoj mjeri uticati sa sam život građana u tim gradovima, što u principu i utiču.“
Trend naglih vremenskih promena
Trend visokih vazdušnih temperatura i naglih vremenskih promjena nije zaobišao ni Srbiju. Predviđanja pokazuju da će u narednom periodu biti češće ozbiljne suše, što bi moglo smanjiti poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju. Beograd je odnedavno postao Regionalni centar za praćenje klimatskih promjena, a sve sa ciljem da se identifikuje pogođenost, odnosno da se utvrdi koliko su već izmijenjeni klimatski uslovi.
Srbija takođe spada u zemlje u kojima se nastavlja trend visokih vazdušnih temperatura i naglih vremenskih promena, zbog kojih je teško razlikovati april od jula. Trend porasta temperature u poslednjih pedeset godina zabeležen je na gotovo svim mernim mestima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, kaže nam Danica Spasov, zadužena za oblast meteorologije i klimatskih promena:
Trend porasta temperature u poslednjih pedeset godina zabeležen je na gotovo svim mernim mestima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije
„Slična situacija je u čitavom našem regionu i u jugoistočnoj Evropi, mada imamo određene lokacije u jugoistočnom delu Srbije gde nastaju neki suprotni trendovi, kao što je slabiji pad temperature zbog određenih složenih uticaja okeana, atmosferskih cirkulacija velikih razmjera, topografije i slično. Ipak prevlađuje, praktično na svim globalnim tačkama naše planete, trend porasta temperature, koji je u proseku u XX veku registrovan sa oko 0, 7 do 0, 9 stepeni u poslednjih 100 godina. “
Zbog trenda visokih temperatura, Beograd će dobiti regionalni Centar za praćenje klimatskih promena. Ključna stvar u radu ovog Centra je da zemlje u regionu zajednički ispune potrebu za izgradnjom kapaciteta za borbu protiv neželjenih klimatskih promena i da kroz podizanje svesti i edukaciju ublaže efekte promena u sistemu ekologije, naglašava Danica Spasov:
„Taj plan je dostavljen organima UN za zaštitu klime, ali i svim partnerima, zemljama učesnicima u tom projektu. Neke procene u okviru projekata Evropske unije su izvršene da bi pokazale kako bi se to odrazilo na smanjenje hidroenergetskog potencijala, na naš šumski eko-sistema i generalno na bio diverzitet. Nastavljamo naša istraživanja. Kada je u pitanju naš klimatski model, on iznosi 25x25 kilometara. Na osnovu tih projektovanih klimatskih modela, može da se izvrši detaljnija analiza uticaja klimatskih promjena na bilo koji privredni sektor. “
Danijela Božanić, rukovodilac grupe za klimatske promene pri Ministarstvu za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Srbije, navodi da je u regionalnom Centru za praćenje klimatskih promena urađen okvirni akcioni plan, koji ima za cilj da identifikuje pogođenost, odnosno da se utvrdi koliko su već izmenjeni klimatski uslovi u regionu:
„Hidrometeorološki zavod je uradio projekcije, klimatske scenarije, do 2100. godine. U zavisnosti od toga kakva će biti pogođenost, radi se predlog mera i aktivnosti koje treba sprovoditi da bi se određeni sektori prilagodili nekim novim uslovima koji će nastati. Recimo u poljoprivredi je moguća izmena nekih kultura jer će novi klimatski uslovi doneti pogodnije uslove za razvoj nekih drugih kultura. Možda će se pojaviti neke nove bolesti i treba pripremiti zdravstveni sistem da se na vreme prilagodi nekim uslovima za koje očekujemo da će se desiti. “
Stručno i sistematsko praćenje adaptivnih mera na globalne klimatske promene u Srbiji dakle još ne postoji. Beograd za sada predstavlja glavnu agendu u praćenju promena, ali ne postoji dokument koji bi tretirao efekte globalnih promena, kaže Nataša Đokić, načelnica odeljenja za planove i projekte u gradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine:
„Mi nemamo ni jedan projekt koji bi mogao da se nazove Grad Beograd i klimatske promene, ali imamo puno stvari koje dolaze u vezu sa tim. Do nove godine očekujemo jedan od projekata koji je zanimljiv sa aspekta smanjenje zagađenja koje dolazi zbog transporta u Beogradu, kao doprinos poboljšanju klimatske situacije u Beogradu, a onda i na globalnom nivou. Mnoge aktivnosti koje na prvi pogled ne deluju kao borba protiv klimatskih promena, zapravo to jesu jer sadnja jednog stabla će pomoći da nam vazduh bude čistiji. “
Iako se često ponavlja da Srbija može da uštedi i do 50 odsto potrošnje energije, ali i da istovremeno očuva biodiverzitet, ne izostaju ni javne kampanje, koje pozivaju na podizanje svesti iz oblasti održivog razvoja:
„Građani Srbije godišnje bace 227.000 tona otpadnog papira. Kada bi smo ga reciklirali, spasli bi smo 3.800.000 stabala drveća. “
Problem globalnog zagrevanja dugo vremena je bio predmet pridodat spisku ekoloških problema. Da bismo saznali kako da se borimo protiv klimatskih promena, moramo da shvatimo kako one nastaju.
Danijela Božanić, rukovodilac grupe za klimatske promene pri Ministarstvu za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja Srbije:
„Sastojci koji doprinose staklenoj bašti prirodno postoje u atmosferi u određenim koncentracijama i u određenim količinama. Ljudskom delatnošću, kao što je korišćenje fosilnih goriva, čak i krčenje šuma, dolazi do povećanja koncentracije količine izduvnih gasova u atmosferi, tako da atmosfera zadržava veću toplotu zbog tih povećanih koncentracija. Koliko god da smo pogođeni izmenjenim klimatskim uslovima, moramo da delujemo u smislu adaptacije i ne smemo da zaboravimo da, koliko god su nam male emisije i da koliko god ne spadamo u neke velike zagađivače, kao što je to slučaj sa Kinom ili sa SAD-om, ipak treba nešto da uradimo, da doprinesemo smanjenju emisije gasova u nekom predstojećem periodu. “
Predviđanja pokazuju da će u narednom periodu biti češće ozbiljne suše i poplave, da će se smanjiti poljoprivredna i industrijska proizvodnja. Tako će uticaj klimatskih promena biti kompleksan i sa velikim posledicama na život, zaključuju naše sagovornice.
Snijeg na behar, na voće
Izmjene u klimi, ili ćudi vremena, očigledne su i u Bosni i Hercegovini, zemlji koja još uvijek nije sačinila svoj prvi Izvještaj o uticaju klimatskih promjena i o potrebama koje bi ta zemlja mogla imati, kako bi ublažila posljedice. Istovremeno, meteorolozi predviđaju pomjeranje klime u zemlji velikih (olimpijskih) planina, prema mediteranskoj ili grčkoj.
Ono što je nekad najavljivala sevdalinka, ljubav bez granica kada padne snijeg na behar, na voćke, danas je, bar djelimično, postalo stvarnost.
„Rani snijeg je nanio velike štete voću. Veliki broj stoke pase na njivama. Kako je pao snijeg, više nismo mogli puštati stoku na pašu. Kada snijeg otopi, trava, koja je jednom bila pod snijegom, polegla je i gotovo da više nije upotrebljiva za pašu. “
Posljedice klimatskih promjena ipak su prvo osjetili poljoprivrednici. Među njima i Vladimir Usorac iz okolice Prnjavora, koji je već rekao nešto o ispaši. Zatekli smo ga na radnom mjestu:
„Gdje bi seljak bio, nego na njivi. Klimatske promjene imaju veliki uticaj, posebno na poljoprivrednu proizvodnju, tako da smo ove godine imali sušne periode po devedesetak dana, koji su umanjili prinose. “
Globalno zatopljavanje, ćudljivo vrijeme, efekat staklene bašte, pretjerana emisija izduvnih gasova, prokol iz Kyota, meteoropati, bio prognoze, sve su to pojmovi poznati građanima Bosne i Hercegovine:
„Promjene su učestale i nagle, a to utiče na zdravlje ljudi. Mislim da ovo što se događa sa vremenom nije uobičajeno. Snijeg se ne dešava u ovo doba godine. Ovaj dio je bio decembarski. Osjeća se neka promjena. Sve je nekako iznenađujuće. “
„Globalno se klima promijenila. Toga smo svi svjedoci. “
„Vidite kakvo je vrijeme. Dosta se osjeti. Ipak je kraj oktobra mjeseca, a kao da će ljeto. Na televiziji vidim da je dosta toga deformisano. “
Za sada su štetni efekti promjenljivosti vremena najuočljiviji po zdravlje ljudi.
Doktorica Aida Vilić Švraka, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine:
„Zemlja se zagrijava, a za to su odgovorne ljudske aktivnosti. Ako sadašnji trendovi zagrijavanja ostanu nekontrolirani, ako se nastavi sa zagađenjem prirode i okoliša u kojem živimo, a primarno je aero zagađenje, čovječanstvo će se suočiti sa više ozljeda, bolesti i smrti koje su povezane sa prirodnim katastrofama i toplotnim talasima. Veća je stopa oboljenja koje izaziva hrana, voda i štetočine, više je prijevremenih smrti i bolesti koje izaziva zagađenje vazduha. U mnogim dijelovima svijeta, velike populacije će morati biti premještene zbog podizanja nivoa mora, suše i gladi. Naša zemlja nije pod uticajem nekih velikih razornih vjetrova, ali su moguće poplave, posebno u sjevernim dijelovima zemlje. Već smo se susreli sa povišenim temperaturama i sa jako visokim temperaturama u ljetnjem periodu, sa naglim promjenama temperatura, što je vidljivo u svakom godišnjem dobu. Naročito je to izraženo na prelazima godišnjih doba, kada su veoma različite temperature. Prethodnih dana je bilo veoma hladno, a danas je jako toplo. To će sasvim sigurno imati značajan zdravstveni efekt, i na zdravu populaciju, a ne samo na hronične bolesnike. “
Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila prvi nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, iako je a od Međunarodnog panela za klimatske promjene davno dobila 405.000 dolara
Član užeg tima za izradu Izvještaja, profesor doktor Aleksandar Knežević:
„Sigurno su četiri-pet godina stajala raspoloživa sredstva našoj državi, ali nije bilo ni volje, ni sposobnosti, da se pristupi izradi tog Izvještaja. Hrvatska je već podnijela četiri nacionalna izvještaja, a mi pripremamo tek prvi. Svaka država, prema Konvenciji o klimatskim promjenama, dužna je povremeno da izvještava o ranjivosti svoje teritorije na klimatske promjene, da izvještava o mjerama adaptacije i mogućim mjerama za smanjenje emisija koji izazivaju efekt staklene bašte. Bosna i Hercegovina kasni sa izradom Nacionalnog izvještaja. On je praktično završen i sada dizajneri uređuju stranice. Nakon toga ide na odobravanje Vladi entiteta i Vijeću ministara. Bosni i Hercegovini onda predstoji da zvanično izvijesti šta je uradila i koje su njene potrebe. “
Izradu prvog Nacionalnog izvještaja pozdravlja meteorolog i klimatolog, Nebojša Kuštrinović:
„Siguran sam da će on itekako doprinijeti svima onima koji prate klimu i klimatske promjene na ovim našim prostorima. Ne smijemo zaboraviti da klimatske promjene različito utiču na različite segmente i da će ovim nacionalnim izvještajem Bosna i Hercegovina sigurno dobiti mnogo toga. Ono što je veoma značajno je to da se i nevladin sektor intenzivno uključuje u ovu problematiku, pa sam optimista. Klimatske promjene koje čekaju Bosnu i Hercegovinu u nekim segmentima su čak i povoljne jer predviđaju da će u narednih 100 godina Bosna i Hercegovina dobiti izglede klime današnje sjeverne Grčke, da će doći do promjena režima padavina. Instituti, institucije, fakulteti i univerziteti pridaju značaj ovoj problematici. “
Klimatske promjene i klimava politika - naziv je jednog od naučnih radova profesora Aleksandra Kneževića. Već taj naslov dovoljno govori o odnosu, ne samo države Bosne i Hercegovine, prema ovom problemu:
„Klimatske promjene su problem ekonomskog i društvenog razvoja, te zaštite očuvanja prirode. To je pitanje održivog razvoja Bosne i Hercegovine. I svjetska politika i mnoge nacionalne politike su bukvalno klimave. “
Jugoistočna Evropa je najpodložnija klimatskim promjenama, pa se tako, kako kaže stručnjak za vrijeme, Bosna i Hercegovina približava grčkoj klimi.