Ulazak Hrvatske u EU prvog jula ove godine, za ovu zemlju će predstavljati važan istorijski događaj, ali i za cijeli region Zapadnog Balkana. Osim što će dati podstreka ostalim državama regiona, pomjeranje granice EU na Hrvatsku, usloviće brojne promjene unutar ove zemlje, ali i za njene istočne susjede. Uglavnom su administrativno-ekonomske prirode ali ima i političkih.
Šta će se sve konkretno promijeniti od 1. jula u regionu?
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, Europa, 1. jula, stiže na granice Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Iako to još uvijek neće biti „tvrda“ šengenska granica, na snagu stupaju viši standardi i nova regulativa u putničkom i robnom prometu. Posljedice nove europske granične karte najviše će osjetiti proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali još više u samoj Hrvatskoj koja, ulaskom u Europsku uniju, gubi povoljan položaj na tržištu CEFTA-e.
Na koji se način Hrvatska sprema za promjenu odnosa sa regionalnim susjedima i šta je posebno u fokusu, najprije u odnosima s BiH, sa kojom ima najdužu granicu, te najintenzivnije privredno-političke odnose, analizirala Ankica Barbir Mladinović u tekstu Hrvatska i susjedi nakon 1.srpnja: Nova pravila robne razmjene.
BiH je sa zakašnjenjem počela sa pripremama za ulazak Hrvatske u EU. No, u posljednja četiri mjeseca ipak su neki pomaci napravljeni. Jedan od prioritetnih uslova je završetak graničnih prijelaza Bijača i Gradiška preko kojih će BiH moći izvoziti svoje proizvode. Nadležni tvrde da će prijelazi biti završeni do 1. jula ove godine.
S druge strane, poljoprivrednici upozoravaju da se nije dovoljno radilo na podsticaju i zaštiti domaće proizvodnje što će bosanskohercegovačke proizvode i dalje diskreditirati na evropskom tržištu, navodi Mirna Sadiković u tekstu BiH uglavnom nespremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU.
Za razliku o administrativnih i privrednih pitanja koje Hrvatska treba da reguliše sa BiH, Hrvatska sa Srbijom ima i određenih otvorenih političkih pitanja.
No kruna na putu evro-integracija Hrvatske, njeno članstvo u EU, Srbiji, vjeruju tamošnji privrednici, ostavlja prostor za ekspanziju trgovine u regionu, ali je pitanje može li odlučnije pristupiti rješavanju problema koji ozbiljno opterećuju odnose dvije države, a koji se mogu ispriječiti na putu Srbije ka EU. To su, prije svega, pitanje granica i uzajamnih tužbi pred Međunarodnim sudom pravde, podsjeća Milan Nešić u tekstu Izlazak Hrvatske iz CEFTA-e prilika za Srbiju.
Formalno-pravno, Crna Gora i Hrvatska imaju jedno otvoreno političko pitanje, a to je Prevlaka. No već više od deceniju, potpisivanjem privremenog sporazuma, ostavljen je prostor za dugoročno rješavanje pitanja koje, iako otvoreno, ne opterećuje odnose dvije zemlje.
Posljednjih su se dana čuli prijedlozi sa obje strane da pitanje Prevlake treba rješavati odmah po ulasku Hrvatske u EU. Šef crnogorske diplomatije, Igor Lukšić, rekao je na nedavnom saslušanju u Skupštini tim povodom, da bi optimalno rješenje za Prevlaku bio bilateralni sporazum između Crne Gore i Hrvatske. A kako je tada navedeno, razmatrana su još tri potencijalna načina za rješavanje pitanje Prevlake - preko Međunarodnog suda u Hagu, međunarodne arbitraže i Izjave o namjerama. Formirana je i radna grupa koja treba da usaglasi jedinstvene stavove Skupštine, koje bi zatim razmotrila i Vlada, sve u cilju jačanja pozicija Crne Gore u procesu razgraničenja s Hrvatskom.
Prevlaka dakle ostaje za naknadno rješavanje. Sada su u fokusu ekonomske i turističke teme, za koje se pretpostavlja da će od 1 .jula doživjeti značajnije izmjene, bilježi Esad Krcić u tekstu Crna Gora poslije ulaska Hrvatske u EU: Turizam prvi na udaru.
Šta će se sve konkretno promijeniti od 1. jula u regionu?
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, Europa, 1. jula, stiže na granice Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Iako to još uvijek neće biti „tvrda“ šengenska granica, na snagu stupaju viši standardi i nova regulativa u putničkom i robnom prometu. Posljedice nove europske granične karte najviše će osjetiti proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali još više u samoj Hrvatskoj koja, ulaskom u Europsku uniju, gubi povoljan položaj na tržištu CEFTA-e.
Na koji se način Hrvatska sprema za promjenu odnosa sa regionalnim susjedima i šta je posebno u fokusu, najprije u odnosima s BiH, sa kojom ima najdužu granicu, te najintenzivnije privredno-političke odnose, analizirala Ankica Barbir Mladinović u tekstu Hrvatska i susjedi nakon 1.srpnja: Nova pravila robne razmjene.
BiH je sa zakašnjenjem počela sa pripremama za ulazak Hrvatske u EU. No, u posljednja četiri mjeseca ipak su neki pomaci napravljeni. Jedan od prioritetnih uslova je završetak graničnih prijelaza Bijača i Gradiška preko kojih će BiH moći izvoziti svoje proizvode. Nadležni tvrde da će prijelazi biti završeni do 1. jula ove godine.
S druge strane, poljoprivrednici upozoravaju da se nije dovoljno radilo na podsticaju i zaštiti domaće proizvodnje što će bosanskohercegovačke proizvode i dalje diskreditirati na evropskom tržištu, navodi Mirna Sadiković u tekstu BiH uglavnom nespremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU.
Za razliku o administrativnih i privrednih pitanja koje Hrvatska treba da reguliše sa BiH, Hrvatska sa Srbijom ima i određenih otvorenih političkih pitanja.
No kruna na putu evro-integracija Hrvatske, njeno članstvo u EU, Srbiji, vjeruju tamošnji privrednici, ostavlja prostor za ekspanziju trgovine u regionu, ali je pitanje može li odlučnije pristupiti rješavanju problema koji ozbiljno opterećuju odnose dvije države, a koji se mogu ispriječiti na putu Srbije ka EU. To su, prije svega, pitanje granica i uzajamnih tužbi pred Međunarodnim sudom pravde, podsjeća Milan Nešić u tekstu Izlazak Hrvatske iz CEFTA-e prilika za Srbiju.
Formalno-pravno, Crna Gora i Hrvatska imaju jedno otvoreno političko pitanje, a to je Prevlaka. No već više od deceniju, potpisivanjem privremenog sporazuma, ostavljen je prostor za dugoročno rješavanje pitanja koje, iako otvoreno, ne opterećuje odnose dvije zemlje.
Posljednjih su se dana čuli prijedlozi sa obje strane da pitanje Prevlake treba rješavati odmah po ulasku Hrvatske u EU. Šef crnogorske diplomatije, Igor Lukšić, rekao je na nedavnom saslušanju u Skupštini tim povodom, da bi optimalno rješenje za Prevlaku bio bilateralni sporazum između Crne Gore i Hrvatske. A kako je tada navedeno, razmatrana su još tri potencijalna načina za rješavanje pitanje Prevlake - preko Međunarodnog suda u Hagu, međunarodne arbitraže i Izjave o namjerama. Formirana je i radna grupa koja treba da usaglasi jedinstvene stavove Skupštine, koje bi zatim razmotrila i Vlada, sve u cilju jačanja pozicija Crne Gore u procesu razgraničenja s Hrvatskom.
Prevlaka dakle ostaje za naknadno rješavanje. Sada su u fokusu ekonomske i turističke teme, za koje se pretpostavlja da će od 1 .jula doživjeti značajnije izmjene, bilježi Esad Krcić u tekstu Crna Gora poslije ulaska Hrvatske u EU: Turizam prvi na udaru.