Dostupni linkovi

Božić na Balkanu: Kako je to nekad bilo


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Slavenska riječ Božić je, zapravo, deminutiv imenice Bog, koja je preuzeta kao naziv praznika kojim se označava rođenje Isusa Krista, iako niko zapravo ne zna kada se tačno rodio Isus od Nazaret, jer tog datuma nema u Novom zavjetu.

Prvi kršćani u početku uopšte nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. Prvi pisani tragovi o proslavi Božića datiraju od 336. godine nove ere. A 25. decembar crkva je izabrala da bi odvikla pagansku većinu da slavi svoj praznik - rođenje nepobjedivog sunca. To je, naime, vrijeme zimskog solsticija, kada dan počinje da se produžava, što je u starom Rimu bio opravdan razlog za radost.

Tek od IV stoljeća nove ere počinje se obilježavati Božić, a razlike u datumima između većine kršćanskih, s jedne, i istočnih crkava, s druge strane, potiče od razlika u načinu mjerenja vremena. Po Gregorijanskom kalendaru je to 25. decembar, a po Julijanskom 7. januar.

Božić je u mnogim zemljama državni praznik, ali ga slave i u brojnim nekršćanskim državama. Potrošačka kultura pretvorila ga je u kult trošenja i darivanja. U temi sedmice analiziramo kako se ovaj blagdan slavi u raznim krajevima Balkana.

Božić je nekada bilo vrijeme najljepše vešte i novih cipela, bakinih kolača od rogača i staklenih ukrasa čuvanih na dnu škrinje. Danas su trpeze bogatije, kolači često kupljeni, ali Božić i dalje ima ljepotu porodičnog okupljanja, dječje radosti i darivanja, kaže naša Budvanka, Jasna Vukićević u tekstu "Veličina Božića: Okupljanje porodice i prijatelja".

Tako je to na jugu Crne Gore, a pravoslavci u ostatku zemlje, ovaj porodični praznik slave uz badnjak, polaznika, česnicu i bogatu trpezu. Etnolozi kažu da se zbog savremenog načina života promijenilo mnogo božićnih običaja u Crnoj Gori, ali da su oni najvažniji ostali. Zabilježila Lela Šćepanović u priči "Običaji izmijenjeni ali smisao Božića ostao isti".

Ostajemo uz običaje istočnih crkava. O onim starim običajima, svojih predaka, Novki Ilić su ispričale dvije Užičanke. Pročitajte tekst "Božić i Badnji dan u užičkom kraju".

Zahvaljujući nacionalnoj raznolikosti stanovništva, u Subotici se slavi Božić po oba kalendara, ali i Hanuka i Bajram. U zavisnosti od naroda i crkve običaji se donekle razlikuju, ali samo u nijansama. Više detalja ima Vesela Laloš u priči "Radost Božića u Subotici".

Bosna i Hercegovina, šarena po svemu, pa i po običajima, proslavlja Božić po oba kalendara. Naš se reporter Ivan Katavić opredijelio da prvo posjeti one kojima je svaki praznik, svaka lijepa riječ i svaki osmjeh, najveći poklon. Pročitajte priču "Sarajevsko božićno ozračje".

XS
SM
MD
LG