U okviru zvanične posjete Bosni i Hercegovini, predsjednik Srbije Boris Tadić u srijedu će razgovarati sa članovima bh. Predsjedništva, članovima Kolegija oba doma Parlamenta BiH, te predsjedavajućim Vijeća ministara. Ovo je druga zvanična posjeta srbijanskog predsjednika Sarajevu. Očekuje se da će glavne teme razgovora u Sarajevu biti odnosi dvije zemlje i podrška Srbije evropskoj integraciji BiH.
Najavljeno je da će predsjednik Srbije Boris Tadić tokom posjete Sarajevu sa bh. državnicima razgovarati prije svega o bilateralnim odnosima, spornim pitanjima između dvije države, te regionalnoj saradnji - naročito u segmentu evropskih integracija. Većina političkih partija i analitičara u BiH smatra da je dobro da se razgovori Srbije i BiH vraćaju u Sarajevo.
Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niz neriješenih i otvorenih pitanja koja opterećuju odnose dvije države. Stoga se druga zvanična posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića očekuje sa velikom pažnjom, ali i nedoumicom - da li će se konačno razgovori između dvije zemlje vratiti na nivo države Bosne i Hercegovine, a ne kao što je u većinom do sada to bio slučaj - na nivou specijalnih veza sa samo jednim bosanskohercegovačkim entitetom - Republikom Srpskom.
Boris Tadić prvi put je u Sarajevu zvanično, kao predsjednik Srbije bio prije pet godina. Tada je bošnjački član Predsjedništva BiH bio Sulejman Tihić. On kaže da se u poslednjih pet godina odnosi dvije zemlje nisu poboljšali već zatezali, prije svega zbog činjenice da je Beograd bio okrenut mnogo više saradnji sa Banja Lukom nego sa Sarajevom.
„Ova posjeta bi trebala da bude prekretnica u odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije, i da se ovog puta prednost da odnosima između dvije države uz uvažavanje dejtonskih obaveza i prava kada je u pitanju suradnja između entiteta i Srbije“, kazao je Tihić.
Odnose BiH i Srbije opterećuju brojni problemi, prije svega imovinsko pravne naravi, zatim oni koji se odnose na pitanja granica, no najveći i najaktuelniji među njima je pravosuđe, odnosno potjernice koje je Srbija raspisala za građanima BiH.
Sinan Alić iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje smatra da je jedan od najvećih problema to što zvaničnici dvije države ne razgovaraju.
„Beograd komunicira sa Banjalukom. Za njega je Sarajevo sporedna adresa. Dok Beograd ne shvati da je zvanična adresa Bosne i Hercegovine Sarajevo, dok ne počnu jednom godišnje dolaziti – Tadić u Sarajevo, a ovi u Beograd, pa predsjednik Skupštine, pa predsjednik Vlade – neće se pomaći“, kazao je Alić.
Srbijanske potjernice i hapšenja bh. građana u Srbiji bili su razlog što nikada nije realizovana posjeta bivšeg člana bh. Predsjedništva Harisa Silajdžića Beogradu. Silajdžić je prošle godine otkazao posjetu Beogradu jer nije dobio dozvolu da u zatvoru posjeti Iliju Jurišića, kojeg je srbijansko Tužilaštvo teretilo za ratni zločin nad vojnicima JNA u Tuzli. O najavljenoj posjeti Borisa Tadića Sarajevu, Silajdžić danas kaže:
„Deklarativna podrška suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine je kontradiktorna izjavama i podršci projekta koji Bosnu i Hercegovinu praktično razara, a to je dovršavanje Miloševićevog projekta u BiH. Ukoliko ova posjeta posluži razumijevanju Bosne i Hercegovine i razumijevanju činjenice da je BiH ključ stabilnosti u regiji i da nestabilnost Bosne i Hercegovine ne služi, naravno, ni Bosni i Hercegovini, ali ni Srbiji, onda ta posjeta može nešto značiti.“
Jačanje stabilnosti i povjerenja
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić vjeruje da razgovori zvaničnika mogu unaprijediti odnose dvije zemlje. On još jednom ponavlja stav zvaničnika RS da se Srbija nikada nije miješala u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
„Pitanje unutrašnjih odnosa, formiranja vlasti ili nekih drugih zakonskih ili ustavnih pitanja u Bosni i Hercegovini, pitanje je unutrašnjih subjekata, znači – dva entiteta, tri konstitutivna naroda, političkih partija, institucija vlasti, gdje uloga Beograda i Zagreba nije takva da rješava ove probleme“, rekao je Radojičić.
Predsjednik Srbije Boris Tadić, više puta je posjetio Bosnu i Hercegovinu. U najvećem broju slučajeva bile su to posjete gradovima u RS, među kojima je i ona Palama kada je prije dvije godine otvorena škola sa imenom “Srbija”. Tada je Tadić zaobišao zvanično Sarajevo iako je bio samo 15-ak kilometara udaljen od zgrade državnog Predsjedništva.
Članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić, Nebojša Radmanović, predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjednik Turske Abdulah Gul, na samitu u Karađorđevu, 26. april 2011.
Sa članovima bosanskohercegovačkog Predsjedništva viđao se uglavnom van granica Bosne i Hercegovine, a posljednji takav samit bio je u Karađorđevu 26. aprila ove godine. Na samitu, na kojem je učestvovao i predsednik Turske Abdulah Gul, ocijenjeno je da je budućnost regiona u Evropskoj uniji.
Tanja Topić, analitičarka iz Banja Luke, vjeruje da je upravo uključivanje Turske u sređivanje odnosa u regionu doprinijelo poboljšanju odnosa među Srbijom i BiH.
„Već tada se primjećuje osjetno poboljšanje odnosa na relaciji Beograd-Sarajevo. Naravno da su ove posjete, rekla bih, s obzirom na probleme, s obzirom na odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije, dosta rijetke i mislim da je neophodno, ako zaista želimo vidjeti i mjeriti poboljšanje u tim odnosima, znači, neophodno je sasvim sigurno ovu vrstu posjete organizovati kud i kamo češće“, smatra Topić.
Potpredsjednik Federacije BiH i visoki zvaničnik SDP-a Svetozar Pudarić smatra da jedna posjeta srbijanskog predsjednika ne može riješiti brojna pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje.
„Mi očekujemo da će naše dvije zemlje i vlasti u naše dvije zemlje raditi zajedno na euroatlantskom putu obje zemlje i da će raditi na jačanju regionalne stabilnosti, regionalnog povjerenja, a to, vjerujte, bez obzira na snagu poruke koju možda pojedinačna posjeta negdje ili u jednom dijelu može imati, same te posjete ne donose. To donosi kontinuirani, stalni i predani rad i jedne i druge administracije“, ističe Pudarić.
Najavljeno je da će predsjednik Srbije Boris Tadić tokom posjete Sarajevu sa bh. državnicima razgovarati prije svega o bilateralnim odnosima, spornim pitanjima između dvije države, te regionalnoj saradnji - naročito u segmentu evropskih integracija. Većina političkih partija i analitičara u BiH smatra da je dobro da se razgovori Srbije i BiH vraćaju u Sarajevo.
Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niz neriješenih i otvorenih pitanja koja opterećuju odnose dvije države. Stoga se druga zvanična posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića očekuje sa velikom pažnjom, ali i nedoumicom - da li će se konačno razgovori između dvije zemlje vratiti na nivo države Bosne i Hercegovine, a ne kao što je u većinom do sada to bio slučaj - na nivou specijalnih veza sa samo jednim bosanskohercegovačkim entitetom - Republikom Srpskom.
Boris Tadić prvi put je u Sarajevu zvanično, kao predsjednik Srbije bio prije pet godina. Tada je bošnjački član Predsjedništva BiH bio Sulejman Tihić. On kaže da se u poslednjih pet godina odnosi dvije zemlje nisu poboljšali već zatezali, prije svega zbog činjenice da je Beograd bio okrenut mnogo više saradnji sa Banja Lukom nego sa Sarajevom.
„Ova posjeta bi trebala da bude prekretnica u odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije, i da se ovog puta prednost da odnosima između dvije države uz uvažavanje dejtonskih obaveza i prava kada je u pitanju suradnja između entiteta i Srbije“, kazao je Tihić.
Odnose BiH i Srbije opterećuju brojni problemi, prije svega imovinsko pravne naravi, zatim oni koji se odnose na pitanja granica, no najveći i najaktuelniji među njima je pravosuđe, odnosno potjernice koje je Srbija raspisala za građanima BiH.
Sinan Alić iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje smatra da je jedan od najvećih problema to što zvaničnici dvije države ne razgovaraju.
Alić: Dok Beograd ne shvati da je zvanična adresa Bosne i Hercegovine Sarajevo ništa se neće pomaći.
„Beograd komunicira sa Banjalukom. Za njega je Sarajevo sporedna adresa. Dok Beograd ne shvati da je zvanična adresa Bosne i Hercegovine Sarajevo, dok ne počnu jednom godišnje dolaziti – Tadić u Sarajevo, a ovi u Beograd, pa predsjednik Skupštine, pa predsjednik Vlade – neće se pomaći“, kazao je Alić.
Srbijanske potjernice i hapšenja bh. građana u Srbiji bili su razlog što nikada nije realizovana posjeta bivšeg člana bh. Predsjedništva Harisa Silajdžića Beogradu. Silajdžić je prošle godine otkazao posjetu Beogradu jer nije dobio dozvolu da u zatvoru posjeti Iliju Jurišića, kojeg je srbijansko Tužilaštvo teretilo za ratni zločin nad vojnicima JNA u Tuzli. O najavljenoj posjeti Borisa Tadića Sarajevu, Silajdžić danas kaže:
„Deklarativna podrška suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine je kontradiktorna izjavama i podršci projekta koji Bosnu i Hercegovinu praktično razara, a to je dovršavanje Miloševićevog projekta u BiH. Ukoliko ova posjeta posluži razumijevanju Bosne i Hercegovine i razumijevanju činjenice da je BiH ključ stabilnosti u regiji i da nestabilnost Bosne i Hercegovine ne služi, naravno, ni Bosni i Hercegovini, ali ni Srbiji, onda ta posjeta može nešto značiti.“
Jačanje stabilnosti i povjerenja
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić vjeruje da razgovori zvaničnika mogu unaprijediti odnose dvije zemlje. On još jednom ponavlja stav zvaničnika RS da se Srbija nikada nije miješala u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini.
„Pitanje unutrašnjih odnosa, formiranja vlasti ili nekih drugih zakonskih ili ustavnih pitanja u Bosni i Hercegovini, pitanje je unutrašnjih subjekata, znači – dva entiteta, tri konstitutivna naroda, političkih partija, institucija vlasti, gdje uloga Beograda i Zagreba nije takva da rješava ove probleme“, rekao je Radojičić.
Predsjednik Srbije Boris Tadić, više puta je posjetio Bosnu i Hercegovinu. U najvećem broju slučajeva bile su to posjete gradovima u RS, među kojima je i ona Palama kada je prije dvije godine otvorena škola sa imenom “Srbija”. Tada je Tadić zaobišao zvanično Sarajevo iako je bio samo 15-ak kilometara udaljen od zgrade državnog Predsjedništva.
Sa članovima bosanskohercegovačkog Predsjedništva viđao se uglavnom van granica Bosne i Hercegovine, a posljednji takav samit bio je u Karađorđevu 26. aprila ove godine. Na samitu, na kojem je učestvovao i predsednik Turske Abdulah Gul, ocijenjeno je da je budućnost regiona u Evropskoj uniji.
Tanja Topić, analitičarka iz Banja Luke, vjeruje da je upravo uključivanje Turske u sređivanje odnosa u regionu doprinijelo poboljšanju odnosa među Srbijom i BiH.
„Već tada se primjećuje osjetno poboljšanje odnosa na relaciji Beograd-Sarajevo. Naravno da su ove posjete, rekla bih, s obzirom na probleme, s obzirom na odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije, dosta rijetke i mislim da je neophodno, ako zaista želimo vidjeti i mjeriti poboljšanje u tim odnosima, znači, neophodno je sasvim sigurno ovu vrstu posjete organizovati kud i kamo češće“, smatra Topić.
Potpredsjednik Federacije BiH i visoki zvaničnik SDP-a Svetozar Pudarić smatra da jedna posjeta srbijanskog predsjednika ne može riješiti brojna pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje.
„Mi očekujemo da će naše dvije zemlje i vlasti u naše dvije zemlje raditi zajedno na euroatlantskom putu obje zemlje i da će raditi na jačanju regionalne stabilnosti, regionalnog povjerenja, a to, vjerujte, bez obzira na snagu poruke koju možda pojedinačna posjeta negdje ili u jednom dijelu može imati, same te posjete ne donose. To donosi kontinuirani, stalni i predani rad i jedne i druge administracije“, ističe Pudarić.