Lideri Zapadnog Balkana su tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu potvrdili da žele ojačati bilateralnu saradnju, pri čemu su svi posebno apostrofirali Crnu Goru, kroz bilateralne susrete.
Predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Borge Brende objavio je na Twitteru da su lideri razgovarali o budućnosti regije u novom geopolitičkom kontekstu u Evropi i ponovno potvrdili važnost evropskih integracija.
"Teška rasprava o budućnosti Zapadnog Balkana sa evropskim i regionalnim liderima", objavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu, uz fotografije sa sastanka.
Zajednički susret lidera upriličen je na sesiji "Diplomatija i dijalog na Zapadnom Balkanu", iza zatvorenih vrata u srijedu (25. maja).
Učestvovali su premijer Crne Gore Dritan Abazović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti), te predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i premijer Grčke Kirjakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis).
Na Forumu u Davosu koji se održava poslije dvogodišnje pauze zbog pandemije COVID-19 nema predstavnika iz Bosne i Hercegovine (BiH).
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija dobio je poziv za Davos, ali "iz opravdanih razloga nije bio u mogućnosti da putuje", potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tegeltijina savjetnica Nataša Sjerić.
Sesiji sa liderima Zapadnog Balkana prisustvovali su i specijalni izaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, predsjednica Evropske banke za obnovu i razvoj Odil Reno Baso (Odile Renaud-Basso), potpredsjednica Evropske investicione banke Đelsomina Viljoti (Gelsomina Vigliotti), te predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Borge Brende.
Vučić pozvao Abazovića u 'Otvoreni Balkan'
Crnogorski premijer Dritan Abazović prvi put je na skupu u Davosu kao predsjednik vlade te države i u odvojenim susretima je razgovarao sa svim liderima Zapadnog Balkana ponaosob.
Tokom bilateralnog susreta u srijedu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pozvao crnogorskog premijera da se pridruži narednom sastanku inicijative "Otvoreni Balkan" na Ohridu.
"Odlična prilika da sa Dritanom Abazovićem tokom Svetskog ekonomskog foruma razgovaram o bilateralnim pitanjima, ali i da ga još jednom pozovem da nam se pridruži na sastanku inicijative Otvoreni Balkan na Ohridu", rekao je Vučić u objavi na zvaničnom Instagram nalogu.
Inicijativu "Otvoreni Balkan" pokrenuli su 2019. godine tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, te Vučić i premijer Albanije Edi Rama koji su kroz ovu inicijativu intezivirali saradnju. Dio ogovora je da se od 1. januara 2023. ukidaju granične kontrole između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.
Abazović je istovremeno poručio na Twitteru kako su odnosi sa Srbijom prioritetni.
"Spremni smo na intenzivnu saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa", napisao je Abazović.
Naveo je i da Crna Gora ulaže maksimalne napore da se na Zapadnom Balkanu promoviše politika regionalne saradnje, pomirenja, suživota, bolje ekonomske povezanosti.
Kurti i Abazović dogovorili susret vlada
Abazović se istovremeno u Davosu sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem dogovorio za sastanak dvije vlade na jesen. Kurti je o tom susretu tvitovao:
"Čestitao sam mu na novoj ulozi premijera Crne Gore, Razgovarali smo o saradnji u cilju daljnjeg razvoja i povećanja investicija, posebno o potrebnoj infrastrukturi za veze Dečan-Plava i Peć-Rožaja. Dogovorili smo se za G2G ove jeseni."
Abazović je u tvitu na albanskom jeziku takođe potvrdio da je sa Kurtijem razgovarao o izgradnji dvije ceste između mjesta u Crnoj Gori i na Kosovu, Rožaja i Peći, kao i Plava i Dečana.
Pendarovski i Vučić podržali odluku SPC
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski sa Abazovićem je razgovoarao o ekonomskim potencijalima i mogućnostima za produbljivanje odnosa dvije zemlje, kako je napisao na Twitteru.
"Bliska saradnja unutar NATO-a, koju ćemo proširiti i na proces integracije u EU kao naš zajednički strateški cilj", naveo je Pendarovski.
Predsjednik Sjeverne Makedonije razgovarao je takođe i sa kosovskim premijerom Kurtijem, kao i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem sa kojim je pozdravio odluku Srpske pravoslavne crkve (SPC) da prizna autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve (MPC).
"Sa predsjednikom Republike Srbije na kratkom sastanku u Davosu zajednički smo pozdravili odluku SPC da prihvati autokefalnost MPC – Ohridske arhiepiskopije, kao korak u pravom smjeru", tvitovao je Pendarovski.
U fokusu Ukrajina
Inače, ruska invazija na Ukrajinu je u fokusu četverodnevnog foruma u Davosu, koji je počeo u ponedjeljak 23. maja, obraćanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelenskyy) video vezom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je kako ta tema dominira i u mnogim odvojenim susretima tokom Foruma, ali da to nije njegov prioritet u Davosu.
"Mnogo neformalnih sastanaka sa evropskim i svetskim liderima danas u Davosu. Ukrajinska tema dominira, a moje je da se borim za interese Srbije, tražim saveznike našoj zemlji i rešenja za najveću krizu, koja je pogodila Evropu, posle Drugog svetskog rata", napisao je na Tweeteru.
Kosovski premijer Aljbin Kurti takođe je tokom boravka u Davosu pomenuo Ukrajinu, ali tokom posjete objektu Ruske kuće. Mjesto koje inače koristi ruska delegacija u Davosu ukrajinski umjetnici pretvorili su u "Rusku kuću ratnih zločina".
"Potresna ruska kuća ratnih zločina u Davosu živi je spomenik tome kako se stvari brzo mijenjaju: od igrališta ruskih diplomata/oligarha do izložbe velikog gubitka, tuge i boli koju Ukrajina trpi. Dobro je vidjeti svijet ujedinjen protiv ruskog genocidnog režima", naveo je Kurti.
Crnogorski premijer Dritan Abazović takođe je istakao da Crna Gora "pruža punu podršku ukrajinskom narodu koji vodi borbu za principe i univerzalne vrijednosti čovječanstva".
"Sa šefom diplomatije Ukrajine dogovorili smo nekoliko narednih zajedničkih koraka. Jedinstvo i solidarnost Evrope su od velike važnosti u ovom trenutku!", napisao je na Twitteru Abazović.
Naoružavanje Ukrajine
Drugog dana Foruma, u utorak, u Davosu su se lideri nekih od evropskih država i šef NATO-a složili da je jačanje sistema naoružanja i naoružavanje Ukrajine od ključnog značaja tokom ruske invazije.
Na panelu o sigurnosti u Evropi generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je najbolji način podrške Ukrajini obezbjeđivanje oružja, što saveznici uveliko. On je ponovio međutim da, iako podržava Ukrajinu, NATO neće biti dio sukoba.
Otvarajući sjednicu, šef predsjedničke administracije Ukrajine Andrij Jermak (Andrii Yermak) poručio je državama da ne moraju da vode rat ali ih pozvao da pomognu Kijevu da ga vodi.
On je predložio formiranje međunarodne savjetodavne radne grupe koja bi ponudila sigurnosne garancije Ukrajini, među kojima su obezbjeđivanje oružja, finansiranje obnove i odbrane, održavanje sankcija Rusiji i pridruživanje EU.
Holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren (Kajsa Ollongren) rekla je da Evropska unija može udružiti snage kako bi osigurala složene sisteme naoružanja koji su Ukrajini potrebni.
Belgijski premijer Aleksander De Kru (Alexander De Croo) rekao je da je potrebno više koordinacije u odlučivanju o tome koji su sistemi naoružanja potrebni Evropskoj uniji kao dugoročni sigurnosni cilj.
Inače, predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Borge Brende zatražio je svojevrsni Marshallov plan za obnovu Ukrajine, referirajući se na inicijativu SAD-a kojom se pomoglo da se obnovi Evropa nakon Drugog svjetskog rata. Brende je rekao da bi se s obnovom u Ukrajini trebalo krenuti bez obzira na ishod mirovnih pregovora.
Facebook Forum