Bosna i Hercegovina je među posljednjima u Evropi u ulaganjima u poboljšanje energetske efikasnosti. Pozitivne promjene ne mogu se očekivati bez odgovarajućih zakona. Samo tako moguće je stvoriti pretpostavke da na krovovima javnih i privatnih objekata bude više solarnih kolektora ili da ti objekti imaju bolje fasade, stolariju, krovove.
Iako prilično sporo, u BiH se ipak prate evropski trendovi u oblasti energetske efikasnosti i to zasad više u javnom nego u privatnom sektoru. Predstavnik Centra za razvoj i podršku iz Tuzle Amir Zahirović navodi primjere iz ovog grada:
"U saradnji sa Opštinom Tuzla uradili smo pokrivanje svih javnih objekata u gradu sa solarnim kolektorima. Konkretniji primjer je jedno obdanište koje ima potrebe za toplom vodom negdje i do 2.000 litara, puno peru rublje, suđe itd... Oni - uz investiciju od 35.000 maraka, za pet godina će imati povrat na ime uštede električne energije i sav ostali period od 15 godina, koliki je vijek trajanja tog sistema za grijanje vode, imaće uštedu na godišnjem nivou oko 5.000 KM."
S ciljem poboljšanja energetske efikasnosti u Doboju je renoviran bivši Dom JNA gdje se danas održavaju sjednice lokalnog parlamenta, a savremeni standardi poštovani su i prilikom nedavne izgradnje novog gradskog obdaništa, kaže načelnica Gradskog odjeljenja za evropske integracije i energetsko-ekološku efikasnost, Marina Turkić.
"Te poduzete mjere sigurno dovode do uštede energije. Možda sada nisu mjerljive vezano za grijanje zato što se sada na drugi način vrše ti obračuni, međutim, kada jednoga dana budu ugrađeni mjerači, ta će se ušteda itekako moći očitati", ističe Turkić.
Ovim objektima u Doboju nedostaju odgovarajući solarni sistemi.
"To su određeni aktivni i pasivni sistemi tipa fotonaponskih kolektora i solarnih kolektora. To je ono što bi ove objekte, po meni, učinilo još boljim objektima na teritoriji Bosne i Hercegovine u smislu energetske efikasnosti", navodi arhitekta Radislav Mišić.
Ovakvih primjera sigurno bi bilo više kada bi postojali fondovi za podršku ulaganjima u poboljšanje iskorištenosti i uštede u potrošnji energije. U Federaciji BiH, međutim, još ne postoji ni Zakon o energetskoj efikasnosti, bez kojeg se ne mogu očekivati značajnije pozitivne promjene.
Ilustracija
"Zakon o energetskoj efikasnosti u Federaciji BiH je još uvijek u proceduri donošenja zakona. Faza javne diskusije je završena sad, krajem januara. Primjena ovih stvari bez zakona je faktički ekonomski neodrživa. Onog momenta kad država odluči da izdvoji određena sredstva za podsticaje za to korištenje, tek tada će to biti opravdano i održivo", tvrdi Amir Zahirović.
S druge strane, u Republici Srpskoj odgovarajući Zakon je usvojen tokom prošle godine, ali još nisu doneseni potrebni pravilnici, kaže Tijana Glamočić iz entitetskog Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.
"Oblast je nova, oblast je aktuelna i nudi masu pozitivnih stvari, mnogo beneficija, kako za obične građane tako i za velike sisteme. Znači, kad se primjene svi sistemi energetske efikasnosti, može doći do velikih ušteda, kako energije tako i novca, samim time dobre su i posljedice na zaštitu životne sredine, smanjenje emisije CO2. Mi do sada nismo imali podzakonik za sredstva koja su vezana za energetsku efikasnost. Tek od ove godine, 2014., sredstva bi trebala postati operativna po zakonu o energetskoj efikasnosti, tako da u toku ove godine možemo očekivati finansiranje korisnika od strane fonda", konstatuje Glamočić.
Ona nije mogla da kaže koliko će novca po ovom zakonu biti na raspolaganju u budžetu Fonda.
"Trenutno vam ne mogu to reći. Mogu reći da se radi o pet posto prikupljenih sredstava po zakonu o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji", ističe Glamočić.
Dok se ova oblast u potpunosti zakonski ne uredi i ne bude osiguran javni novac za sufinansiranje ulaganja u energetsku efikasnost, Bosna i Hercegovina će i na ovoj tabeli ostati među nerazvijenim državama. Istovremeno stručnjaci kažu da se mora razvijati i svijest kod građana da ovakva ulaganja dugoročno gledano donose značajne novčane uštede.
