Iako možda nije toliko otrovno kao izlijevanje hemikalija, svjetlosno zagađenje sada je među najhroničnijim ekološkim poremećajima na Zemlji. Zašto?
Međunarodno udruženje Dark-Sky definira svjetlosno zagađenje kao "neprimjerenu ili pretjeranu upotrebu umjetnog svjetla".
Ono može imati razne oblike, uključujući odsjaj ili pretjeranu svjetlinu; odsjaj neba noću nad urbanim područjima; lagani prijelaz ili zalutalo svjetlo koje pada tamo gdje nije potrebno; neurednu ili zbunjujuću skupina izvora jakog svjetla.
Naučnici su još 2016. procijenili da 99 posto kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država i Evrope doživljava određeno svjetlosno zagađenje. Na temelju promatranja sa satelita NP Suomi, trećina čovječanstva ne može vidjeti Mliječni put, uključujući gotovo 80 posto Sjevernoamerikanaca.
Druga studija objavljena godinu kasnije sugerira da se u svijetu svjetlosno zagađenje povećavalo za otprilike dva posto godišnje između 2012. i 2016.
Analiza objavljena ove godine pokazala je da na planeti gotovo da nema mjesta s kojeg astronomi mogu posmatrati zvijezde, a da im ne smeta svjetlosno zagađenje iz satelita.
U idućim godinama planirano je lansiranje na hiljade novih.
Veza između svjetlosti i biologije
Kad se govori o kućnoj rasvjeti, obično se govori o uštedi energije. Brojni su prešli s konvencionalnih sijalica sa žarnom niti na jeftinije i svjetlije varijante poput dioda.
Slično je i s vanjskom rasvjetom. Kad je Los Angeles zamijenio više od 150.000 uličnih sijalica LED sijalicama, grad je godišnje uštedio otprilike osam miliona dolara ili više od 60 posto na troškovima za struju, kako je izvijestio Forbes.
No, iako su diode jeftinije od prethodnih alternativa, one imaju skrivene troškove. Neke od njih emitiraju valne dužine plave svjetlosti koja utječe na životinje i ljude.
Ptice selice koriste pri navigaciji zvijezde. Međutim, često ih dezorijentiraju oblaci i magla dok ih gradska rasvjeta skrene s puta pa se često zabiju u staklene fasade zgrada. Više od 1.500 mrtvih prica selica pronađeno je u Philadelphiji 2. oktobra 2020. godine, kako je izvijestio CNN.
Milijarde ptica, prema jednoj studiji, pogine godišnje nakon što se sudare sa zgradama.
Vještačko svjetlo ne utječe samo na ptice.
''Sunce je u osnovi poput sata. Pouzdani ritam noći i dana daje biljkama i životinjama signale za prirodne cikluse hranjenja, parenja, migriranja i plovidbe. Ljudi mijenjaju ovaj prirodni ritam preplavivši svijet umjetnim svjetlom'', kaže Brett Seymoure, bihevioralni ekolog s Univerziteta Washington u St. Louisu.
Svjetlost koja zrači iz nebodera, uredskih blokova, uličnih svjetiljki i domova ne osvjetljava samo ono što nam treba. Ona se rasipa u atmosferu stvarajući nebeski sjaj koji se može proširiti na oko 241 kilometar oko velikih gradova, pokazala je druga studija.
Hiljadama godina je ritmičko pomicanje između dana i noći vladalo i našom fiziologijom, pokrećući biološke znakove koji nam pomažu spavati noću, buditi se ujutro i ostati zdravi.
“Noćna fiziologija ovisi o mraku. To ne ovisi o snu. Ono što nam treba je dulje razdoblje fiziološke noći”, kaže Richard Stevens, epidemiolog sa Univerziteta Connecticut koji desetljećima proučava veze između svjetlosnog zagađenja i ljudskog zdravlja koji je o tome objavio studiju.
Veza između svjetlosti i biologije započinje tako što nam fotoni udaraju u mrežnicu, pokrećući signale koji dopiru do čvora neurona poznatog kao suprahijazmatska jezgra; taj je čvor presudan regulator moždane epifize, koja proizvodi hormon melatonin. Melatonin obično počinje rasti u zalazak sunca i doseže vrhunac oko ponoći, oslobađajući kaskadu reakcija koja regulira cikluse spavanja i buđenja, snižava tjelesnu temperaturu, usporava metabolizam i povećava leptin, hormon koji smanjuje apetit, navodi se u drugoj studiji.
"Ljudima je bilo vrlo važno da ne ogladne usred noći", kaže Stevens. Pretilost je jedna od posljedica laganog uplitanja u našu noćnu fiziologiju, jer je vjerojatno povezana s trajno niskim razinama leptina. Na temelju niza studija, smatra se da niske razine melatonina i cirkadijski poremećaji također igraju ulogu u bolestima srca, dijabetesu, depresiji i raku - posebno raku dojke,
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2007. godine zapravo proglasila rad u smjenama rizičnim faktorom za obolijevanje od raka.
Jednostavna rješenja
Iako je problem složen, rješenje nije i može se primijeniti odmah i ne radi se o gašenju svakog svjetla noću. Za početak je dovoljno i navući zastore.
Nedavno objavljeno istraživanje biologa koji su proveli dva desetljeća proučavajući kako je svjetlosno zagađenje zgrade u Chicagu utjecalo na ptice, otkrilo je da bi gašenje svjetla noću moglo imati dramatičan učinak.
Prepolovljenje broja prozora osvijetljenih tokom noći smanjilo je sudare ptica za 11 puta tokom proljetne migracije i šest puta tokom jesenske migracije. Sveukupno, istraživači procjenjuju da je prigušivanjem zgrade na ovaj način smrtnost ptica smanjena za 60 posto.
Slovenija je 2007. donijela nacionalni zakon za smanjenje svjetlosnog zagađenja, zahtijevajući da vanjska rasvjeta bude zasjenjena i ne prelazi određene razine osvjetljenja.
Portoriko, koji ima tri bioluminiscentne uvale, donio je zakonodavstvo o svjetlosnom onečišćenju 2008. Francuska je 2019. uvela zakone o vanjskoj rasvjeti, što je dovelo do smanjenja svjetlosnog onečišćenja za šest posto, a iste je godine Hrvatska donijela zakon kojim se ograničava razina osvjetljenja.
Barem 17 američkih saveznih država i Distrikt Columbia imaju neki oblik zakona o svjetlosnom onečišćenju. U Velikoj Britaniji političari su osnovali parlamentarnu skupinu za zaštitu tamnog neba, koja je u decembru objavila plan politike usmjeren na smanjenje svjetlosnog zagađenja.
Facebook Forum