Vinston Čerčil je jednom rekao da nije važno je li neka zemlja odlučila da bude neutralna, nego na čiju stranu je odlučila da bude neutralna, kazao je novinar Boško Jakšić na prvoj online konferenciji Atlantskog saveza Crne Gore, održanoj 28. aprila, koja je za temu imala geopolitičke promjene nakon pandemije izazvane korona virusom.
“Hladni rat između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine je sa trgovinskog prešao na rat oko korone. Nema sumnje da je Peking spreman da prihvati izazov, a kineska politika bazirana na humanitarnoj pomoći, postaće agresivnija u političkom i ekonomskom smislu”, smatra Jakšić i dodaje da se isto odnosi i na Rusiju, koja se, prema njegovim riječima, trudi da širi lažne narative u suočavanju Evropske unije (EU) sa krizom i pokušava da oslabi povjerenje u njene institucije.
Jakšić navodi da je EU u svom poslednjem izvještaju omekšala kriticizam u odnosu na Kinu i Rusiju, izbjegavajući da kritikuje zvanični Peking zbog ponašanja tokom prvih dana pandemije u toj zemlji, kao što i ne pominje ruske autoritarne poteze iz prošle godine.
“Kina je važan tgovinski partner EU. Međusobna trgovina je na dnevnoj bazi pre pandemije bila 1,6 milijardi dolara i zato donekle mogu razumeti to omekšavanje politike”, kaže Jakšić, koji smatra da se kineska vlada fokusira na preoblikovanje svijeta preko priče o korona virusu, šaljući pomoć raznim zemljama, čime postavlja bazu za dalji ekonomski i politički uticaj.
O Vučićevim namjerama
Dodaje da je u isto vrijeme taktika Kremlja da podrije povjerenje u zapadne vlade, koncentrišući svoj uticaj u Centralnoj i Istočnoj Evropi, posebno na prostoru Zapadnog Balkana.
“Iako je Zapadni Balkan bio leglo taktike dezinformacija, evropski izvještaj izostavio je da pomene mrežu botova u Srbiji. To nije previd, već politika EU, kratkovida i opasna politika, jer će tako Rusi i Kinezi zakucati i na njihova vrata”, kaže Jakšić i dodaje da Kina i Rusija jačaju svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, iako je NATO dobio dvije članice sa tog prostora.
Govoreći o uticaju Kine i Rusije u Srbiji, podsjeća da predsjednik Aleksandar Vučić govori o braći na istoku, a partnerima na zapadu. Smatra da su namjere Vučića nejasne - da li slijedi politička vjerovanja kao kada je bio radikalni, proruski pravoslavni nacionalista, ili samo igra igru kako bi dobio više pomoći od Zapada.
“Ako Srbija završi u ruskoj, kineskoj ili turskoj vrsti autokratije, moramo reći hvala EU i usnuloj evropskoj birokratiji. Ono kako su se poneli prema Italiji i Španiji ostavlja malo nade da bi EU to mogla sprečiti”, kaže Jakšić.
Podrška EU državama Zapadnog Balkana
Svaki tek rođeni Italijan dužan 43.000 eura
O intertnosti EU u odnosu na prvo žarište pandemije na evropskom kontinentu, govorio je predsjednik Atlantskog saveza Italije i Svjetske organizacije Atlantske povelje Fabricio Lućioli (Fabrizio Luciolli).
“Italija je bila potpuno sama tokom dugog dramatičnog perioda, kada smo čak tražili gdje sahraniti kovčege sa umrlima na sjeveru zemlje”, kazao je Lućioli i dodao da su od pomoći bile vojne snage koje su dobro pripremljene na izazove poput pandemije.
“Čak i NATO nije u početku promptno reagovao, ali to mi je donekle jasno jer je riječ o kompleksnom sistemu 30 demokratija. Međutim, od svih međunarodnih i multulateralnih organizacija, NATO je jedini koji sada efikasno djeluje”, ocjenjuje Lućioli, koji nakon smirivanja pandemije, očekuje ekonomske probleme.
“Postoji veliki rizik za zemlje poput Italije da ovakva pandemija postaje ogromna ekonomska kriza. Javni dug dostiže 155 milijardi, što znači da će svaki Italijan, i onaj tek rođeni, biti zadužen 43.000 eura”, navodi Lućoli.
Izbori u vrijeme korone
Učesnici konferencije smatraju da će pandemija imati uticaja i na izbore koji se budu održavali ove godine. Damir Marušić iz Atlantskog saveza SAD, kaže da se u toj zemlji čuje puno kritike da li se moglo ranije reagovati na pandemiju.
Marušić smatra da je taktika demokrata i Džoa Bajdena u tome da su prepustili predsjedniku zemlje Donaldu Trampu sav javni prostor, vjerovatno, kako navodi, misleći da će time sebi nanijeti više štete nego koristi, prije nego se krene u izbore.
“U tome ima opasnosti, jer ako se stvari budu odvijale bolje od očekivanog, to će za njega biti pobjeda; tako da to smatram rizičnom startegijom”, kaže Marušić koji smatra da će oporavak nakon pandemije biti spor i skup, te da na globalnom planu neće biti onih za koje će biti ona biti korisna.
“Ova kriza slabi svakoga”, zaključuje Marušić.
Učesnici konferencije su ocijenili da će posljedice koje će pandemija ostaviti na svijet biti ogromne, ali da na takve izazove, uprkos sporoj početnoj reakciji, najbolje mogu odgovoriti savezi poput NATO i EU, te da Zapadni Balkan mora biti u fokusu briselske adminstracije, jer će u suprotnom to iskoristiti Kina i Rusija.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
