Udruženje malih i srednjih poduzetnika u Bosni i Hercegovini uputilo je pismo Delegaciji EU tražeći da se ne zatvara mogućnost povlačenja novca iz fondova Evropske unije za podršku privrednom rastu, odnosno za sektor malih i srednjih preduzeća, te turizma. Nakon što je u junu obustavljeno pet miliona eura za projekte poljoprivrede i ruralnog razvoja, u julu je najavljena mogućnost gubitka još 4,5 miliona eura. Govori Zdenko Grbavac, direktor Udruženja malih i srednjih poduzetnika.
Grbavac: Pa, jasno je da će značiti gubitak radnih mjesta, gubitak šanse da se barem koliko-toliko da neka minimalna injekcija za opstanak i rast malog i srednjeg poduzetništva i turizma i svega što se odvija u tom segmentu gospodarstva. Podaci su stvarno katastrofalni. Od 1995. do danas, preko 150.000 mladih školovanih ljudi otišlo je iz Bosne i Hercegovine, da ne govorim da samo trećina ukupno zaposlenih radi u proizvodnji, a proizvodnja bi trebala praktički da puni cijeli proračun države. Vrlo, vrlo je loša situacija.
Grbavac: Svaki put kad Evropska unija otvori određeni program, on ima svoje osnovne elemente koji se odnose na sam predmet i na odgovarajuće kriterije. Što je najvažnija stvar u ovome – lokalne društveno-političke institucije moraju imati svoje učešće u financiranju tih projekata u iznosima negdje od 15-20 posto, ovisno o vrijednosti tih projekata. Mora postojati i koordinacija sa lokalnih nivoa, preko županija odnosno kantona, prema Federaciji i državi. Upravo zbog toga je došlo do ovih problema jer odgovarajuće političke strukture odnosno tijela vlasti nisu na vrijeme pripremila relevantna izvješća za ove projekte koji su trebali biti već pripremljeni. Samim tim nije došlo do usaglašavanja modaliteta za realizaciju ovih programa. Normalno da na takav način ne možemo razgovarati sa Evropskom unijom.
Grbavac: U Bosnu i Hercegovinu će se cijeli proces morati drugačije okrenuti. Mi imamo Ured za evropske integracije, imamo komunikaciju sa Evropskom unijom. Taj proces koji se odvija ima nekoliko svojih elemenata koji se moraju zadovoljiti – politički, ekonomski, zakonodavni - određeni su kriteriji koji se moraju usaglasiti u okviru ovih procesa približavanja Evropskoj uniji. Imamo jedan dio za ostvarivanje tih ciljeva, s kojim bismo se mi trebali približiti Evropskoj uniji – to je otvaranje odgovarajućih evropskih razvojnih fondova, upravo ovo o čemu govorim.
Grbavac: Evropska unija ozbiljno shvata program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, jer to je u cijelom svijetu prepoznat kao model financiranja 'sijanja' poduzetništva na prostoru bilo koje države, od polaznih Start-up paketa kojima se financiraju ideje ljudi koji žele nešto da pokrenu i da uposle ostale ljude oko sebe. Cijeli taj projekat ima svoje faze i procese, međutim, mi nikako da uđemo u te procese, nikako da razmišljamo o problemima ekonomije. Što je najgora stvar u svemu ovome, od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini samo jedna trećina radi u proizvodnji, a proizvodnja je ta koja stvara novu vrijednost, odnosno puni proračun. Sve ostalo je adminstracija, sve ostalo je onaj administrativni sektor koji troši novac koji stvara ova jedna trećina.
Loš tretman malih i srednjih preduzeća
Grbavac: Problem je kod nas što je tretman malih i srednjih preduzeća vrlo loš, od samog dijela koji se odnosi na segment poreza i doprinosa na plaće, gdje mi imamo vrlo skupe troškove što se tiče radne snage, dolazi do sive ekonomije, ne znamo se organizirati, a ne trebamo biti toliko pametni – dovoljno je da znamo kopirati i raditi ono što rade pametni ljudi u ostalim državama Evropske unije, primijeniti kod nas i, normalno, prilagoditi našim uvjetima.
Grbavac: Nije kod nas samo problem politike i ekonomije, nego je najveći problem u segmentu zakonodavstva, koje je jednim dijelom preuzeto iz bivših sustava socijalizma i Jugoslavije – samoupravljanja – čak neki zakoni i danas vrijede, a idemo u Evropsku uniju, u tržišnu ekonomiju koja ne poznaje taj sustav društvenog vlasništva kojeg smo mi imali prije. Samim time cijeli taj proces dolazi u koliziju. Znači, mi moramo formirati i timove i ljude i znanje na vrhunskom nivou.
Grbavac: Mislim da ima sigurno pet-šest, možda i više, godina kako programi edukacije za povlačenje tih sredstava postoje. Mi imamo Ured za evropske integracije, tamo rade ljudi koji poznaju to sve, međutim, imamo problem što na nižim nivoima, znači timovi koji trebaju da pripreme ove projekte, jednostavno - ili nisu dovoljno aktivni, ili politički nisu ozbiljno shvaćeni da im se da potpora, u financijskom i političkom smislu, da se rade ti projekti. Onda dolazimo u vakuum da nismo sposobni pripremiti osnovne elemente za povlačenje tih sredstava iz fondova Evropske unije.
RSE: Gospodine Grbavac, što povlačenje, odnosno suspenzija ovih sredstava Evropske unije znači za malo i srednje poduzetništvo u Bosni i Hercegovini?
Grbavac: Pa, jasno je da će značiti gubitak radnih mjesta, gubitak šanse da se barem koliko-toliko da neka minimalna injekcija za opstanak i rast malog i srednjeg poduzetništva i turizma i svega što se odvija u tom segmentu gospodarstva. Podaci su stvarno katastrofalni. Od 1995. do danas, preko 150.000 mladih školovanih ljudi otišlo je iz Bosne i Hercegovine, da ne govorim da samo trećina ukupno zaposlenih radi u proizvodnji, a proizvodnja bi trebala praktički da puni cijeli proračun države. Vrlo, vrlo je loša situacija.
RSE: Kažete da su Vama jasni razlozi Evropske unije za povlačenje sredstava, no, naravno, nema opravdanja za bh vlasti.
Grbavac: Svaki put kad Evropska unija otvori određeni program, on ima svoje osnovne elemente koji se odnose na sam predmet i na odgovarajuće kriterije. Što je najvažnija stvar u ovome – lokalne društveno-političke institucije moraju imati svoje učešće u financiranju tih projekata u iznosima negdje od 15-20 posto, ovisno o vrijednosti tih projekata. Mora postojati i koordinacija sa lokalnih nivoa, preko županija odnosno kantona, prema Federaciji i državi. Upravo zbog toga je došlo do ovih problema jer odgovarajuće političke strukture odnosno tijela vlasti nisu na vrijeme pripremila relevantna izvješća za ove projekte koji su trebali biti već pripremljeni. Samim tim nije došlo do usaglašavanja modaliteta za realizaciju ovih programa. Normalno da na takav način ne možemo razgovarati sa Evropskom unijom.
RSE: U pismu kojeg ste poslali na adrese evropskih institucija uputili ste i zahtjev da pristup ovim sredstvima ostane otvoren, ali i da Evropska unija pokuša razmotriti neke druge modele.
Grbavac: U Bosnu i Hercegovinu će se cijeli proces morati drugačije okrenuti. Mi imamo Ured za evropske integracije, imamo komunikaciju sa Evropskom unijom. Taj proces koji se odvija ima nekoliko svojih elemenata koji se moraju zadovoljiti – politički, ekonomski, zakonodavni - određeni su kriteriji koji se moraju usaglasiti u okviru ovih procesa približavanja Evropskoj uniji. Imamo jedan dio za ostvarivanje tih ciljeva, s kojim bismo se mi trebali približiti Evropskoj uniji – to je otvaranje odgovarajućih evropskih razvojnih fondova, upravo ovo o čemu govorim.
RSE: Prema službenoj statistici, u Evropskoj uniji danas postoji oko 23 miliona malih i srednjih preduzeća i naravno, Evropska komisija ih prepoznaje kao glavne generatore razvoja i rasta zapošljavanja. Situacija kod nas je sasvim drugačija.
Grbavac: Evropska unija ozbiljno shvata program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, jer to je u cijelom svijetu prepoznat kao model financiranja 'sijanja' poduzetništva na prostoru bilo koje države, od polaznih Start-up paketa kojima se financiraju ideje ljudi koji žele nešto da pokrenu i da uposle ostale ljude oko sebe. Cijeli taj projekat ima svoje faze i procese, međutim, mi nikako da uđemo u te procese, nikako da razmišljamo o problemima ekonomije. Što je najgora stvar u svemu ovome, od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini samo jedna trećina radi u proizvodnji, a proizvodnja je ta koja stvara novu vrijednost, odnosno puni proračun. Sve ostalo je adminstracija, sve ostalo je onaj administrativni sektor koji troši novac koji stvara ova jedna trećina.
Loš tretman malih i srednjih preduzeća
RSE: Za razliku od Evropske unije, u bh. javnosti, ukoliko se i govori o proizvodnji, stalno se potenciraju pitanja velikih javnih kompanija i budžeta, dok je problem strategije razvoja malih i srednjih preduzeća, koji treba da bude generator razvoja, ostavljen po strani.
Grbavac: Problem je kod nas što je tretman malih i srednjih preduzeća vrlo loš, od samog dijela koji se odnosi na segment poreza i doprinosa na plaće, gdje mi imamo vrlo skupe troškove što se tiče radne snage, dolazi do sive ekonomije, ne znamo se organizirati, a ne trebamo biti toliko pametni – dovoljno je da znamo kopirati i raditi ono što rade pametni ljudi u ostalim državama Evropske unije, primijeniti kod nas i, normalno, prilagoditi našim uvjetima.
RSE: Ilustracije radi - u Italiji nova firma se može osnovati samo za jedan dan, u Estoniji, za inicijalno formalno registriranje nove kompanije preko weba potrebno je samo osamnaest minuta, a cijena osnivanja nove firme varira između 100 i 300 eura. U Bosni i Hercegovini ta cifra je najmanje 1.000 eura, dok procedura može trajati do tri mjeseca.
Grbavac: Nije kod nas samo problem politike i ekonomije, nego je najveći problem u segmentu zakonodavstva, koje je jednim dijelom preuzeto iz bivših sustava socijalizma i Jugoslavije – samoupravljanja – čak neki zakoni i danas vrijede, a idemo u Evropsku uniju, u tržišnu ekonomiju koja ne poznaje taj sustav društvenog vlasništva kojeg smo mi imali prije. Samim time cijeli taj proces dolazi u koliziju. Znači, mi moramo formirati i timove i ljude i znanje na vrhunskom nivou.
RSE: Da se ponovo vratimo na projekte Evropske unije. Kroz program IPA fondova prvenstveno se finansiraju projekti tehničke pomoći državnim institucijama koje pružaju podršku privredi. No, i u ovom pretpristupnom razdoblju mala i srednja preduzeća imala su mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava putem grant shema. Koliko je to iskorišteno u Bosni i Hercegovini i koliko zapravo ljudi uopće znaju za ovo?
Grbavac: Mislim da ima sigurno pet-šest, možda i više, godina kako programi edukacije za povlačenje tih sredstava postoje. Mi imamo Ured za evropske integracije, tamo rade ljudi koji poznaju to sve, međutim, imamo problem što na nižim nivoima, znači timovi koji trebaju da pripreme ove projekte, jednostavno - ili nisu dovoljno aktivni, ili politički nisu ozbiljno shvaćeni da im se da potpora, u financijskom i političkom smislu, da se rade ti projekti. Onda dolazimo u vakuum da nismo sposobni pripremiti osnovne elemente za povlačenje tih sredstava iz fondova Evropske unije.
