"Kad bih sada mogla da biram, surogat majka iz Ukrajine bi mi bila prva opcija, a ne treća", kaže Gordana iz Skoplja (RSE ne koristi njeno pravo ime), pričajući o putu koji je prešla da dobije dijete nakon što su se zbog zdravstvenih razloga sve druge opcije pokazale nemogućim za nju.
Gordana je postupak u Ukrajini započela 2018. godine, iako je četiri godine ranije surogat majčinstvo (kada žena rodi dijete za druge roditelje) bilo zakonski dozvoljeno i u Sjevernoj Makedoniji.
Zakon je na papiru star 10 godina, ali u praksi jedva da funkcioniše, pa ljudi s tom namjerom danas odlaze u Ukrajinu, a u posljednje vrijeme posebno u Gruziju, kaže ona.
U ovim dvjema zemljama surogatstvo je dozvoljeno, plaćanje je zakonski regulisano, a povezivanje surogat-majki sa zainteresovanim stranama obavljaju specijalizovane agencije.
"Kod nas, najveći problem je što je zakon ostavljen na altruizmu - ženi koja će ti roditi dijete ne smiješ ništa platiti. S druge strane, moraš sam da pronađeš takvu ženu i sa njom da ideš na komisiju u Ministarstvo zdravstva, pa postoji procedura za preglede, za odobravanje... U ovo vrijeme siromaštva, altruizam ne funkcioniše. Takva žena, besplatno, može biti majka, sestra, prijateljica... a ako je nemaš? Trebalo je dozvoliti komercijalno surogatstvo, jer sada novac dajemo u druge države, umjesto da ga ostavljamo kod nas", kaže Gordana.
U njenom slučaju postupak je trajao oko godinu i po dana. Platila je 40.000 eura, kolika je bila cijena prije sedam godina.
Iz Ukrajine se vratila sa dvoje djece, blizancima koji će u septembru krenuti u prvi razred.
Gordana poznaje i druge makedonske porodice koje su već pronašle ili traže surogat majke u Ukrajini i Gruziji.
Surogat majke su najčešće bliski rođaci bračnih parova
Za razliku od Gordane i njenog supruga, drugi bračni parovi pokušavaju da iskoriste zakonsku mogućnost u zemlji.
Surogatno majčinstvo u Sjevernoj Makedoniji omogućeno je izmjenama i dopunama Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji 2014. godine. Stupio je na snagu godinu dana kasnije, 2015. godine. Namjera je bila da se pomogne bračnim parovima koji na drugi način ne mogu imati djecu i povećati natalitet.
Od tada su surogat majke u zemlji u devet postupaka rodile 12 djece, podaci su Ministarstva zdravstva za Radio Slobodna Evropa (RFE).
Od 2016. godine u registar koji vodi Ministarstvo upisano je ukupno 42 bračna para. Upis u ovaj registar je jedan od uslova za pokretanje postupka za dobivanje djeteta od surogat majke.
Najveće interesovanje bilo je 2023. godine, kada je registrovano 11 bračnih parova. Od početka 2024. godine devet parova podnijelo je zahtjeve za upis u matičnu knjigu.
"Tokom godina, sve je veći interes bračnih parova za ovu proceduru", kažu u Ministarstvu zdravlja.
Žena koja će roditi dijete za drugu osobu mora ispunjavati sljedeće uslove: da je državljanka Sjeverne Makedonije, da ima najmanje 25 godina, da je majka barem jednog djeteta, da joj nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, da nema tešku hroničnu bolest... Zatrudnjela je in-vitro procedurom, tako da nema genetsku vezu sa embrionom i nema roditeljsko pravo. Njeno stanje procjenjuje zdravstvena komisija (tri ljekara, psiholog i psihijatar). Ona je dužna da redovno prati trudnoću, a troškovi za to padaju na teret bračnog para.
Surogat majka ima pravo da samo jednom rodi živo dijete (ili djecu, u blizanačkoj trudnoći).
Ministarstvo zdravlja zahtijeva od svih parova koji žele da imaju dijete preko surogat majke da podnesu zahtjev Ministarstvu zdravlja. Ovo je prvi dokument kojim se pokreće postupak. Ako se ispune uslovi, dobiju psihološko i pravno savjetovanje, zatim sklapaju ugovor i postupak se nastavlja do rođenja djeteta.
Samac ili osobe u vanbračnoj zajednici ne mogu pokrenuti postupak za dijete od surogat majke.
Zakon također zabranjuje traženje ili nuđenje usluge rađanja djeteta za drugu osobu putem oglasa, javnih glasila ili na bilo koji drugi način. Kazne su novčane i zatvorske.
Par ne smije davati surogat majci nikakve poklone u vrijednosti višoj od 100 eura, ni u toku postupka ni nakon porođaja.
Jedina naknada koja je zakonom dozvoljena je nadoknada troškova surogat majke za hranu, prevoz, preglede u bolnici i slično, koja ne može biti veća od jedne prosječne plate.
Bračni par sam bira surogat majku. Stoga su u svim dosadašnjim postupcima surogat majke najčešće bliski srodnici para.
Pedesetjednogodišnja žena, kao surogat majka, rodila je kćerki dječake blizance u bolnici "Plodnost" u Bitolju.
"Ovo je najstarija surogat majka u zemlji, koja je preuzela takav rizik jer je njenoj kćerki zbog bolesti odstranjena materica sa 16 godina i nije mogla da zatrudni", saopšteno je 2020. godine iz bolnice "Plodnost".
Ginekolog Slobodan Lazarevski iz bolnice Acibadem Sistina rekao je u intervjuima da su dvije surogat majke njegovih pacijenata bile bliske prijateljice, a treća je bila sestra jedne od pacijentica.
Kontroverze i dileme
Sjeverna Makedonija je jedina od bivših jugoslovenskih država koja dozvoljava surogat majčinstvo i jedna je od najliberalnijih u Evropi i svijetu.
Ali sporazumi o surogat majčinstvu su praćeni mnogim neizvjesnostima i kontroverzama, objašnjava Elena Ignovska, profesorica porodičnog prava na Institutu za građansko pravo Pravnog fakulteta u Skoplju.
Glavne kontroverzne teme su način na koji se uspostavlja roditeljski odnos (kako se utvrđuje ko će se smatrati majkom, a ko ocem), reproduktivne slobode i prava korisnika biomedicinski potpomognutih usluga, individualna ljudska prava surogat majke, te prava djeteta koje je na svijet doneseno bilo kojim od zakonom ponuđenih metoda.
"S obzirom da značajan broj makedonskih parova odlazi na 'reproduktivni turizam' u inostranstvo, vjerovatno je jasno da zakon ne ispunjava u potpunosti svoje prvobitne ciljeve. Između ostalog, to je zbog činjenice da se zakonska rješenja nalaze između težnje da se reguliše i omogući surogat majčinstvo, ali bez ugrožavanja ženskog tijela kroz komercijalizaciju i želja potencijalnih korisnika biomedicinski potpomognute oplodnje", kaže Ignoska za RSE.
Ali, prema njenim riječima, to ne znači da treba mijenjati komercijalno surogat majčinstvo i da zemlja treba da bude u društvu onih gdje se surogat majčinstvo tretira kao poslovni projekt.
"Zapravo, nedostatak dubinske rasprave koja bi obuhvatila složena etička i pravna pitanja u vrijeme donošenja zakona i izmjena dovela je do jaza između zakona i prakse, odnosno da s jedne strane postoji zakonsko rješenje, a s druge strane nema široke primjene tog dijela zakona", kaže Ignoska.
Prema nekim kritičarima surogat majčinstva, praksa plaćanja je neetička i nemoralna prema ženama koje su, pod izgovorom da sklapaju ugovor uz vlastitu saglasnost, zapravo izmanipulisane, najčešće zbog lošeg ekonomskog položaja u kojem se nalaze. S druge strane, procjenjuje se da bez materijalne naknade, žene ne bi pristajale na ulogu surogat majke.
Samo nekoliko zemalja - uključujući Sjedinjene Države, Rusiju, Ukrajinu i Gruziju - dozvoljavaju komercijalno surogat majčinstvo.
Godine 2023. u Gruziji je postojao nacrt zakona koji bi to zabranio stranim državljanima, ali zakon je "zapeo" u parlamentu i nije usvojen.
Stoga je međunarodna "industrija surogat majčinstva" u Gruziji procvjetala posljednjih godina. Nakon što je ruska invazija na Ukrajinu prije tri godine poremetila sektor potpomognute oplodnje u zemlji, mnogi zapadni parovi okrenuli su se Gruziji kao alternativi.