Nova tenderska pravila o zakupu plaža, koja uključuju trostruko veće cijene, izazvala su oštru konfrontaciju lokalnih zakupaca i Vlade Crne Gore.
Nezadovoljan je i dio ministra koji su zaprijetili napuštanjem Vlade.
Najburnije reakcije bile su u Ulcinju, gradu na krajnjem jugu sa većinskim albanskim stanovništvom. Ulcinjski zakupci smatraju da je sa novim cijenama nemoguće likvidno poslovati i da će to lančano poskupiti turističku ponudu.
Da će, zbog odluke Vlade, ministri iz Albanskog foruma do kraja mjeseca preispitati dalje učešće u njoj, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nik Gjeloshaj, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, 17. februara.
Nova pravila o zakupu obale Vlada premijera Milojka Spajića donijela je i pored protivljenja primorskih opština, te bez konsultacija sa privredom.
Resorni ministar Slaven Radunović iz Demokratskog fronta kaže da se novim pravilima uvodi red u sektor u kojem se odlučivalo "hajdučijom", uz ocjenu da je situacija u tom sektoru "polumafijaška".
Naveo je da su u Ulcinju do sada plaćane duplo manje zakupnine plaža od realnih.
Uslijedio je protest tri ulcinjska udruženja zakupaca, 14.februara.
Odluku Vlade nazvali su najvećim ekonomskim udarom na taj grad. Od Radunovića su zatražili izvinjenje zbog tvrdnje kojim je cijeli sektor označio kriminalnim.
Podržao ih je i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Obala duga oko 300 km je jedan od najvrjednijih resursa Crne Gore, od čijeg zakupa država ove godine očekuje između 15 i 30 miliona eura.
Njome gazduje Javno preduzeće Morsko dobro koje je na tenderu objavljenom 16. februara omogućilo učešće i osobama protiv kojih se vodi sudski postupak.
Ministar Radunović je rekao da se time "poštuje Ustav i prezumpcija nevinosti".
Lokalni zakupci su poručili da neće dozvoliti "da smišljeno na plaže dovede mafija".
Ministar Radunović: Polumafijaška situacija
Crnogorska obala ima 563 gradske plaže, 70 hotelskih kupališta i oko 1.500 privremenih objekata u zoni Morskog dobra.
Najavljujući tender za njihov četvorogodišnji zakup, ministar Radunović je kazao da je situacija u tom sektoru "polumafijaška".
"Do sada su 30 posto (zakupaca) bili iz kriminalnih krugova, ali su poslove vodili njihovi bližnji - sestre, tetke", rekao je Radunović 12. februara.
Prema njegovim riječima, bilo je slučajeva da "zakupac plaća za plažu oko 20.000 eura, a zarađuje milion", te da je bilo preprodaje zakupa i plaćanja reketa.
RSE je zatražio od ministra Radunovića da konkretizuje te tvrdnje.
"Svi smo bili svjedoci postupka iz 2019. godine i pritisaka koji su vršeni na ponuđače", navodi se u odgovoru, bez daljih objašnjenja.
Te godine je na vlasti bila Demokratska partija socijalista. No ona je godinu kasnije, 2020. smijenjena, a na vlast su došle partije predvođene Demokratskim frontom, iz kojeg je i ministar. Ova oblast već četiri godine je u njihovoj nadležnosti.
"Najveća odgovornost za ovakvo stanje svakako mora biti na rukovodstvu koje je u tom trenutku vodilo Ministarstvo i Morsko dobro", naveli su iz Radunovićevog resora na pitanje RSE kolika je njihova odgovornost za stanje u ovoj oblasti.
Ista pitanja je RSE uputio Morskom dobru, ali oni nisu odgovorili.
Tužilaštvo se povodom ministrovih ocjena o uplivu kriminalnih struktura u dijelu zakupljivanja plaža nije oglašavalo.
Slučaj Ulcinj
Kao najveći problem Radunović je naveo Ulcinj, gdje su, kako je rekao, plaćani duplo manji zakupi od realne kvadrature plaža. Taj podatak je Ministarstvo tek sada objavilo, iako je geodetsko premjeravanje izvršeno u ljeto 2023.godine.
Za RSE kažu da tada nisu reagovali da ne ugroze turističku sezonu, te da su čekali da isteknu ugovori zakupaca.
Džavid Hodžić iz Udruženje vlasnika plaža Ulcinj kaže da je do razlike u kvadraturi došlo zbog različitog obračuna širine plaže.
Ranije se uzimala širina oko 46 metara, a sada je mjereno na prosječnoj širini od 76 metara, u koju je uračunat slobodan dio plaže, objašnjava Hodžić za RSE.
To je dio kupališta koji zakupci moraju ostaviti slobodnim za one koji ne žele da koriste plažni mobilijar.
Uz nove cijene zakupa biće nemoguće poslovati, smatra Hodžić. Kao primjer navodi da prošlogodišnji zakup plaže od 41.000 eura sa PDV-om po novim pravilima ima početnu cijenu od oko 115.000 eura.
Naglašava da je to samo dio ulaganja, kojem treba dodati pripremu sezone, mobilijar, komunalije i druge izdatke.
I predsjednik Udruženja zakupaca ulcinjskih plaža Prelja Škrelja smatra da se odlukom Vlade žele "deklasirati ulcinjske plaže".
Tvrdnje da se od tog posla mogu zaraditi milioni, smatra netačnim.
"Imamo ljetnju špicu od 60 dana i to ako nas vrijeme posluži, bez kiše. Nema te plaže koja za dva mjeseca može zaraditi milion, i to sa niskobudžetnim gostima kakve uglavnom imamo", priča Škrelja.
Prošle godine cijene plažnog mobilijara u Ulcinju bile do 20 eura za dvije ležaljke, stolčić i uslugu, te 25 do 40 eura za plažne baldahine.
"Izuzetno smo ljuti i šokirani jer nas je ministar nazvao polumafiozima, uvrijedio je čitavi Ulcinj", kaže Škrelja.
"Ovdje su porodični biznisi, ljudi koji rade sa suprugama, djecom, uključuju i ostalu radnu snagu. To su časne familije koje teško zarađuju novac", decidan je Hodžić.
Nesuglasje u vlasti
Zakupce je podržao i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, koji je premijeru Spajiću uputio pismo navodeći da se Ulcinj pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.
Naveo je i da za neočekivanu i skrivenu odluku koju je donijela Vlada nema saglasnosti primorskih opština.
I u samoj Vladi nisu svi bili saglasni sa odlukom o tenderu.
Ministri iz Demokrata nisu glasali, protiv su bili potpredsjednik Vlade i ministar ekonomije Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka nije glasao.
Na strani zakupaca su Privredna komora i Zajednica opština.
Oni smatraju da sa dosadašnjim zakupcima treba zaključiti anekse postojećih ugovora, kako se sezona ne bi dovela u pitanje.
Za to se zalažu i iz svih šest primorskih opština u Crnoj Gori.
Kako navode, novi ugovori treba da sačekaju izjašnjenje Parlamenta o izmjeni Zakona o Morskom dobru.
No, to je još jedan kamen spoticanja u upravljanju obalom.
Ministar protiv vraćanja ingerencija opštinama
Naime, u Vladi imaju oprečne stavovi i oko izmjena zakona o Morskom dobru koji je u proceduri, a kojim bi se upravljanje obalom vratilo u nadležnost primorskih gradova.
Dok se premijer Milojko Spajić u Parlamentu zalagao da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radunović kaže da bi to bilo "katastrofalno".
Radunović smatra da opštine nisu u stanju da se izbore sa lokalnim moćnicima i pritiscima.
"Veliki dio tih zakupaca su ljudi iz polusive zone koji ne prezaju ni od čega i takav pritisak opštine teško da bi izdržale", izjavio je Radunović.
Izmjene zakona je sredinom decembra prošle godine iniciralo šest primorskih opština, u čijoj ingerenciji je upravljanje obalom bilo do 1992., kada ga je u ime države preuzelo Morsko dobro.
O njihovoj inicijativi treba da se izjasni Skupština Crne Gore.