Nakon što je haškom tužiteljstvu opisao užas sarajevskih civila tijekom opsade grada, kanadskog generala Davida Frasera nastavio je u utorak unakrsno ispitivati bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić koji se brani sam od optužbi za teror nad Sarajevom, genocid i uzimanje mirovnih promatrača za taoce.
Optuženi je suočio Frasera, bivšeg vojnog asistenta zapovjednika UNPROFOR-a u Sarajevu između travnja 1994.i svibnja 1995., s izvješćima njegovih kolega o incidentima koje su navodno izazivale snage Armije BiH kako bi isprovocirale odgovor Vojske Republike Srpske (VRS), a nakon čega bi uslijedio udar NATO snaga.
„UN i NATO su bili pristrani“, jer nisu reagirali na kršenje primjera i prekida vatre od strane Armije BiH, dok su snage Vojske Republike Srpske bile kažnjene za odgovor na provokacije, ustvrdio je optuženi Karadžić unakrsno ispitujući generala Frasera.
Kao primjer je naveo ofenzivu Armije BiH u Sarajevu i okolici prema položajima Vojske Republike Srpske 18.rujna 1994.godine, unatoč primirju. Tada UN nije zatražio udar na snage Armije BiH.
„Da li Srbi bombardirani 22.rujna?“, upitao je Karadžić i dobio potvrdan odgovor.
„Slažete li se da smo prema ovom sporazumu, protokolu o prikupljanju (teškog) oružja, bili potpuno ovlašteni da nakon napada koji ne može da se spriječi ili prekine – da smo imali pravo da izuzmemo svoja oružja i branimo se?“, upitao je optuženi i dobio niječan odgovor svjedoka Frasera koji je dodatno objasnio kako je zbog napada UN poslao protest Armiji BiH te da VRS nije trebao odgovarati na napad.
Stradanje civila – dobra promidžba
Optuženi je pokušao prikazati kako su mnogi sarajevski civili ginuli tijekom sukoba budući da je Armija BiH izazivala Vojsku Republike Srpske koja je samo odgovarala na napade po njihovim položajima. No to je onda, prema njemu, korišteno za demonizaciju strane bosanskih Srba.
Uz to, Karadžić je konstatirao, kako njemu suprotna strana, nije ni željela zaštititi svoje građane od ratnih djelovanja budući da je njihovo stradavanje koristila u svrhu vlastite propagande i međunarodne promidžbe. Kao dokaz tome spomenuo je protivljenje sarajevskih vlasti daljnjem stavljanju UN-ovih zaklona od snajpera i projektila.
„Imate li objašnjenje zašto uprava muslimanskog dijela Sarajeva nije vas slijedila u tim zahtjevima?“, upitao je Karadžić te nakon što mu je svjedok potvrdio kako nema za to objašnjenja, ponudio svoju teoriju: „Da li Vam je prihvatljivo moje objašnjenje kako im je bila potrebna viktimizacija građana kako bi izazivali pažnju i simpatije međunarodne javnosti?“
„To je vrlo tužan komentar, ali ja se ne sjećam da sam ikada pitao Muslimane – što se skriva iza toga što nisu željeli određene barikade“, odgovorio je svjedok.
Aleja snajpera, poznata po opasnosti u ratno vrijeme, za Karadžića je primjer da su snage Armije BiH djelovale po vlastitim civilima kako bi poslije za to optužile Vojsku Republike Srpske. Prema njegovim riječima, generali Vojske Republike Srpske nisu bili tako glupi da bi naredili snajpersko djelovanje po civilima što će poslije ići u korist suprotnoj strani.
Iako su ga suci nekoliko puta opomenuli da drži govore umjesto da postavlja pitanja svjedoku Fraseru, Karadžić je zatražio dodatno vrijeme za ispitivanje bivšeg asistenta zapovjednika UNPROFOR-a u Sarajevu.
Nakon što je sudsko vijeće odlučilo kako Karadžić ne može nastaviti ispitivati kanadskog generala više od predviđenog vremena, s iskazom je nastavio kriminalistički tehničar Bogdan Vidović.
Nakon što je prekinuo prošli tjedan zbog zdravstvenih problema, s unakrsnim ispitivanjem Vidovića o incidentima stradavanja sarajevskih civila na kojima je radio uviđaje, nastavio je optuženi Karadžić. Ispitivanje Vidovića predviđeno je i za srijedu kao zadnjeg svjedoka ovoga tjedna.
Optuženi je suočio Frasera, bivšeg vojnog asistenta zapovjednika UNPROFOR-a u Sarajevu između travnja 1994.i svibnja 1995., s izvješćima njegovih kolega o incidentima koje su navodno izazivale snage Armije BiH kako bi isprovocirale odgovor Vojske Republike Srpske (VRS), a nakon čega bi uslijedio udar NATO snaga.
„UN i NATO su bili pristrani“, jer nisu reagirali na kršenje primjera i prekida vatre od strane Armije BiH, dok su snage Vojske Republike Srpske bile kažnjene za odgovor na provokacije, ustvrdio je optuženi Karadžić unakrsno ispitujući generala Frasera.
Kao primjer je naveo ofenzivu Armije BiH u Sarajevu i okolici prema položajima Vojske Republike Srpske 18.rujna 1994.godine, unatoč primirju. Tada UN nije zatražio udar na snage Armije BiH.
„Da li Srbi bombardirani 22.rujna?“, upitao je Karadžić i dobio potvrdan odgovor.
„Slažete li se da smo prema ovom sporazumu, protokolu o prikupljanju (teškog) oružja, bili potpuno ovlašteni da nakon napada koji ne može da se spriječi ili prekine – da smo imali pravo da izuzmemo svoja oružja i branimo se?“, upitao je optuženi i dobio niječan odgovor svjedoka Frasera koji je dodatno objasnio kako je zbog napada UN poslao protest Armiji BiH te da VRS nije trebao odgovarati na napad.
Stradanje civila – dobra promidžba
Optuženi je pokušao prikazati kako su mnogi sarajevski civili ginuli tijekom sukoba budući da je Armija BiH izazivala Vojsku Republike Srpske koja je samo odgovarala na napade po njihovim položajima. No to je onda, prema njemu, korišteno za demonizaciju strane bosanskih Srba.
Uz to, Karadžić je konstatirao, kako njemu suprotna strana, nije ni željela zaštititi svoje građane od ratnih djelovanja budući da je njihovo stradavanje koristila u svrhu vlastite propagande i međunarodne promidžbe. Kao dokaz tome spomenuo je protivljenje sarajevskih vlasti daljnjem stavljanju UN-ovih zaklona od snajpera i projektila.
„Imate li objašnjenje zašto uprava muslimanskog dijela Sarajeva nije vas slijedila u tim zahtjevima?“, upitao je Karadžić te nakon što mu je svjedok potvrdio kako nema za to objašnjenja, ponudio svoju teoriju: „Da li Vam je prihvatljivo moje objašnjenje kako im je bila potrebna viktimizacija građana kako bi izazivali pažnju i simpatije međunarodne javnosti?“
„To je vrlo tužan komentar, ali ja se ne sjećam da sam ikada pitao Muslimane – što se skriva iza toga što nisu željeli određene barikade“, odgovorio je svjedok.
Aleja snajpera, poznata po opasnosti u ratno vrijeme, za Karadžića je primjer da su snage Armije BiH djelovale po vlastitim civilima kako bi poslije za to optužile Vojsku Republike Srpske. Prema njegovim riječima, generali Vojske Republike Srpske nisu bili tako glupi da bi naredili snajpersko djelovanje po civilima što će poslije ići u korist suprotnoj strani.
Iako su ga suci nekoliko puta opomenuli da drži govore umjesto da postavlja pitanja svjedoku Fraseru, Karadžić je zatražio dodatno vrijeme za ispitivanje bivšeg asistenta zapovjednika UNPROFOR-a u Sarajevu.
Nakon što je sudsko vijeće odlučilo kako Karadžić ne može nastaviti ispitivati kanadskog generala više od predviđenog vremena, s iskazom je nastavio kriminalistički tehničar Bogdan Vidović.
Nakon što je prekinuo prošli tjedan zbog zdravstvenih problema, s unakrsnim ispitivanjem Vidovića o incidentima stradavanja sarajevskih civila na kojima je radio uviđaje, nastavio je optuženi Karadžić. Ispitivanje Vidovića predviđeno je i za srijedu kao zadnjeg svjedoka ovoga tjedna.
