Izvještava: Goran Jungvirth
Ratni lider bosanskih Srba prošlog tjedna je udario temelje svoje buduće obrane - negirajući sve što se u BiH dešavalo od 1992. do 1995. godine.
U svoju obranu Karadžić je zazivao prošla vremena, ne samo Drugi svjetski rat nego i Otomansko carstvo. Tijekom svoje uvodne riječi Srbe je predstavio kao stoljetne žrtve, a sebe kao lidera u provođenju „svetog i pravednog“ cilja:
„Ovde sam pred vama ne da branim svoju malenkost jednog čoveka nego da branim veličinu jednog malobrojnog naroda u BiH koji 500 godina trpi i pokazuje veliki stepen izdržljivosti i skromnosti da opstane u slobodi.“
Karadžić, čije je suđenje nastavljeno uvodnom riječi nakon višemjesečnog prekida zbog njegovog odbijanja da u njemu sudjeluje prigovarajući da nema dovoljno vremena za svoju obranu, pred sudskim vijećem je izjavio kako je Jugoslavija mogla biti razbijena jedino u ratu koji Srbima nije bio potreban, već kako je rekao, Bošnjacima i Hrvatima koji su željeli izaći iz bivše zajedničke države:
„To je matrica razmišljanja - Bosna je naša, Srbi su ovde gosti, a bogami i Hrvati sada kad im ne trebaju da izađu iz Jugoslavije.“
Čeka se odluka žalbenog vijeća
Optuženi je pred sucima ustvrdio da je primarni politički cilj bosanskih Srba bio očuvanje BiH i Jugoslavije, te da su svojom domovinom smatrali Jugoslaviju, a ne Republiku Srpsku koja je stvorena iz ratne nužde.
Odbacio je točku optužnice o udruživanju vođstva bosanskih Srba u zločinački poduhvat s ciljem stvaranja etnički čiste Republike Srpske i ustvrdio da su upravo bosanski Srbi bili strana koja je najviše popuštala u interesu očuvanja mira:
„Kada su Sjedinjene Američke Države 1995. godine odlučile da završe rat koji su vodile u BiH, ambasadori Holbrooke i Bildt pišu kako je Holbrooke rekao muslimanskom vođstvu: ’Šta želite da pregovaramo za vas? Da li da imate 100 posto vlasti u 30 posto Bosne, ili 30 posto vlasti u 100 posto Bosne? 100 posto vlasti u 100 posto Bosne ne možete imati.’ Tu se jasno vidi, i to je suština cele naše krize i rata, i krize u ratu i krize koja i danas traje.“
Prema Karadžiću, Haško tužiteljstvo, optužujući ga za ratne zločine, želi uvući Haški sud u rat koji se i dalje, ustvrdio je, nastavlja protiv njega dajući kao primjer pokolj na sarajevskoj tržnici Markale 1994. godine. Za njega, naime, tvrdi da je režiran jer su pritom korištene ljudske lutke i tijela boraca dovezena na mjesto zločina kako bi se optužila srpska strana. Uglavnom, Karadžić je sucima nagovijestio kako će im dati novi pogled na ratna zbivanja u bivšoj Jugoslaviji, no samo ako će biti u ravnopravnom položaju na Haško tužiteljstvo. Zato je ponovio kako mu i dalje treba dodatnog vremena za pripremu obrane:
„Neću braniti sebe tvrdnjama kako nisam bio važan ili nisam vršio neku funkciju dok sam služio svome narodu, niti ću odgovornost prebacivati na nekoga drugog. Braniću taj naš narod i njegovu stvar koja je i pravedna i sveta. Dakle, jedino što ja očekujem i želim jeste da dobijem priliku da spremnu odbranu izložim ovde i predočim šta je sve suština koja još nije otkrivena i nije došla do izražaja.“
Nakon dva dana iznošenja Karadžićeve uvodne riječi, suđenje je ponovno odgođeno do odluke žalbenog vijeća o zahtijevu optuženog da se zaustavi suđenje, te da mu se omogući dodatno vrijeme za pripremu obrane.
* * *
Pročitajte i ovo:
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
WSJ: Suđenje Karadžiću ne smije postati "teatar apsurda"
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Ratni lider bosanskih Srba prošlog tjedna je udario temelje svoje buduće obrane - negirajući sve što se u BiH dešavalo od 1992. do 1995. godine.
U svoju obranu Karadžić je zazivao prošla vremena, ne samo Drugi svjetski rat nego i Otomansko carstvo. Tijekom svoje uvodne riječi Srbe je predstavio kao stoljetne žrtve, a sebe kao lidera u provođenju „svetog i pravednog“ cilja:
„Ovde sam pred vama ne da branim svoju malenkost jednog čoveka nego da branim veličinu jednog malobrojnog naroda u BiH koji 500 godina trpi i pokazuje veliki stepen izdržljivosti i skromnosti da opstane u slobodi.“
Karadžić, čije je suđenje nastavljeno uvodnom riječi nakon višemjesečnog prekida zbog njegovog odbijanja da u njemu sudjeluje prigovarajući da nema dovoljno vremena za svoju obranu, pred sudskim vijećem je izjavio kako je Jugoslavija mogla biti razbijena jedino u ratu koji Srbima nije bio potreban, već kako je rekao, Bošnjacima i Hrvatima koji su željeli izaći iz bivše zajedničke države:
„To je matrica razmišljanja - Bosna je naša, Srbi su ovde gosti, a bogami i Hrvati sada kad im ne trebaju da izađu iz Jugoslavije.“
Čeka se odluka žalbenog vijeća
Optuženi je pred sucima ustvrdio da je primarni politički cilj bosanskih Srba bio očuvanje BiH i Jugoslavije, te da su svojom domovinom smatrali Jugoslaviju, a ne Republiku Srpsku koja je stvorena iz ratne nužde.
Odbacio je točku optužnice o udruživanju vođstva bosanskih Srba u zločinački poduhvat s ciljem stvaranja etnički čiste Republike Srpske i ustvrdio da su upravo bosanski Srbi bili strana koja je najviše popuštala u interesu očuvanja mira:
„Kada su Sjedinjene Američke Države 1995. godine odlučile da završe rat koji su vodile u BiH, ambasadori Holbrooke i Bildt pišu kako je Holbrooke rekao muslimanskom vođstvu: ’Šta želite da pregovaramo za vas? Da li da imate 100 posto vlasti u 30 posto Bosne, ili 30 posto vlasti u 100 posto Bosne? 100 posto vlasti u 100 posto Bosne ne možete imati.’ Tu se jasno vidi, i to je suština cele naše krize i rata, i krize u ratu i krize koja i danas traje.“
Prema Karadžiću, Haško tužiteljstvo, optužujući ga za ratne zločine, želi uvući Haški sud u rat koji se i dalje, ustvrdio je, nastavlja protiv njega dajući kao primjer pokolj na sarajevskoj tržnici Markale 1994. godine. Za njega, naime, tvrdi da je režiran jer su pritom korištene ljudske lutke i tijela boraca dovezena na mjesto zločina kako bi se optužila srpska strana. Uglavnom, Karadžić je sucima nagovijestio kako će im dati novi pogled na ratna zbivanja u bivšoj Jugoslaviji, no samo ako će biti u ravnopravnom položaju na Haško tužiteljstvo. Zato je ponovio kako mu i dalje treba dodatnog vremena za pripremu obrane:
„Neću braniti sebe tvrdnjama kako nisam bio važan ili nisam vršio neku funkciju dok sam služio svome narodu, niti ću odgovornost prebacivati na nekoga drugog. Braniću taj naš narod i njegovu stvar koja je i pravedna i sveta. Dakle, jedino što ja očekujem i želim jeste da dobijem priliku da spremnu odbranu izložim ovde i predočim šta je sve suština koja još nije otkrivena i nije došla do izražaja.“
Nakon dva dana iznošenja Karadžićeve uvodne riječi, suđenje je ponovno odgođeno do odluke žalbenog vijeća o zahtijevu optuženog da se zaustavi suđenje, te da mu se omogući dodatno vrijeme za pripremu obrane.
* * *
Pročitajte i ovo:
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
WSJ: Suđenje Karadžiću ne smije postati "teatar apsurda"
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
