Na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju ovog tjedna održana je konferencija pred početak obrane Gorana Hadžića. Postupak njegove obrane je ujedno i posljednja haška obrana nakon više od 20 godina rada Tribunala.
Hadžić je bio, uz generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, jedan od zadnjih haških bjegunaca, tako da mu je i suđenje počelo 2012. nakon što je u Srbiji uhićen godinu dana ranije.
Tužiteljstvo je do kraja prošle godine izvelo svoje dokaze i ispitalo osamdeset i jednog svjedoka, koji su potkrijepljivali optužbe o zločinima nad nesrpskim stanovništvom na području pod kontrolom Hadžićevih pobunjenih vlasti. Sada je na redu osporavanje optužbi od strane obrane, koja je najavila izvođenje približnog broja svjedoka kao i haško tužiteljstvo - njih 79. No na njihovo ispitivanje namjerava utrošiti 40 sudskih sati manje, obavijestila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska:
„Iznošenje dokaza obrane će početi 3. srpnja 2014. godine u 9 sati ujutro u sudnici broj 3. Obrana je najavila da će joj biti potrebno 140 sati za iznošenje dokaza. Navodi se da će optuženi biti prvi svedok i da će dati izjavu u skladu sa pravilom 84bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.“
Izvođenje Hadžićeve obrane trebalo je početi još ovog mjeseca, no pomaknuto je zbog obaveza dvojice sudaca iz tročlanog Raspravnog vijeća. Suci su, međutim, zbog ekspeditivnosti uobičajeno dugotrajnog haškog procesa ipak odlučili nadoknaditi izgubljeno vrijeme te ubrzati postupak, koji se inače, tijekom izvođenja dokaza tužiteljstva, odvijao četiri dana tjedno.
„Najavljeno je da će Raspravno vijeće zasjedati pet dana tjedno tijekom srpnja i kolovoza ove godine, osim u vrijeme ljetne sudske pauze“, rekla je Magdalena Spalinska.
Najavljeno ubrzanje procesa nije se, pak, svidjelo Hadžićevim braniteljima. Tijekom konferencije pred početak obrane oni su se tomu usprotivili budući da bi takav raspored bio prenaporan za optuženog, koji će, umjesto dosadašnjeg promatranja, sada aktivno sudjelovati u obrani. Za svjedočenje Hadžića obrana namjerava potrošiti čak mjesec dana.
„Obrana je zatražila smanjenje ovog rasporeda na četiri dana tjedno u srpnju s obzirom na to da je optuženi jedini svedok za kojeg se očekuje da će svjedočiti. Odluka po ovom zahtjevu se očekuje“, objasnila je Spalinska.
Hadžić će tijekom iskaza dati svoj pogled na sukob srpskih pobunjenika sa hrvatskim vlastima, ratnu klimu i kaos, na koje će prebacivati odgovornost za zločine - poput ubojstava zarobljenika u Lovasu, Vukovaru i Opatovcu 1991. godine. Također, morat će objasniti svoje riječi iz razrušenog Vukovara, u kojima Hadžić kao premijer zauzetog područja - zahtijeva od Jugoslavenske narodne armije, JNA, predaju zarobljenih Vukovaraca u njegove ruke, nakon čega ih je više stotina pogubljeno na stratištima kao što su Ovčara i Velepromet:
„Da zarobljenici, ustaše koje su okrvavile ruke, ne mogu napustiti teritoriju srpske oblasti Slavonije, Baranje, zapravo Srema, da ne mogu da idu u Srbiju da se tamo voze, jer Srbija je država koja nije u ratu, tako da smo se dogovorili sa vojnim vlastima da te ustaše ostanu u našim logorima tu u okolici Vukovara i budući da je jedna grupa već odvezena za Sremsku Mitrovicu, ja sam na sebe uzeo zadatak da te ljude, ako se oni uopšte mogu nazvati ljudi, da ih vratimo i da im se sudi“, izjavio je Hadžić u razrušenom Vukovaru za medije.
Ovu Hadžićevu medijsku izjavu tužiteljstvo, inače, smatra pokazateljem namjere da se sa zarobljenim Vukovarcima obračuna.
Hadžić je bio, uz generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, jedan od zadnjih haških bjegunaca, tako da mu je i suđenje počelo 2012. nakon što je u Srbiji uhićen godinu dana ranije.
Tužiteljstvo je do kraja prošle godine izvelo svoje dokaze i ispitalo osamdeset i jednog svjedoka, koji su potkrijepljivali optužbe o zločinima nad nesrpskim stanovništvom na području pod kontrolom Hadžićevih pobunjenih vlasti. Sada je na redu osporavanje optužbi od strane obrane, koja je najavila izvođenje približnog broja svjedoka kao i haško tužiteljstvo - njih 79. No na njihovo ispitivanje namjerava utrošiti 40 sudskih sati manje, obavijestila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska:
„Iznošenje dokaza obrane će početi 3. srpnja 2014. godine u 9 sati ujutro u sudnici broj 3. Obrana je najavila da će joj biti potrebno 140 sati za iznošenje dokaza. Navodi se da će optuženi biti prvi svedok i da će dati izjavu u skladu sa pravilom 84bis Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.“
Izvođenje Hadžićeve obrane trebalo je početi još ovog mjeseca, no pomaknuto je zbog obaveza dvojice sudaca iz tročlanog Raspravnog vijeća. Suci su, međutim, zbog ekspeditivnosti uobičajeno dugotrajnog haškog procesa ipak odlučili nadoknaditi izgubljeno vrijeme te ubrzati postupak, koji se inače, tijekom izvođenja dokaza tužiteljstva, odvijao četiri dana tjedno.
„Najavljeno je da će Raspravno vijeće zasjedati pet dana tjedno tijekom srpnja i kolovoza ove godine, osim u vrijeme ljetne sudske pauze“, rekla je Magdalena Spalinska.
Najavljeno ubrzanje procesa nije se, pak, svidjelo Hadžićevim braniteljima. Tijekom konferencije pred početak obrane oni su se tomu usprotivili budući da bi takav raspored bio prenaporan za optuženog, koji će, umjesto dosadašnjeg promatranja, sada aktivno sudjelovati u obrani. Za svjedočenje Hadžića obrana namjerava potrošiti čak mjesec dana.
„Obrana je zatražila smanjenje ovog rasporeda na četiri dana tjedno u srpnju s obzirom na to da je optuženi jedini svedok za kojeg se očekuje da će svjedočiti. Odluka po ovom zahtjevu se očekuje“, objasnila je Spalinska.
Hadžić će tijekom iskaza dati svoj pogled na sukob srpskih pobunjenika sa hrvatskim vlastima, ratnu klimu i kaos, na koje će prebacivati odgovornost za zločine - poput ubojstava zarobljenika u Lovasu, Vukovaru i Opatovcu 1991. godine. Također, morat će objasniti svoje riječi iz razrušenog Vukovara, u kojima Hadžić kao premijer zauzetog područja - zahtijeva od Jugoslavenske narodne armije, JNA, predaju zarobljenih Vukovaraca u njegove ruke, nakon čega ih je više stotina pogubljeno na stratištima kao što su Ovčara i Velepromet:
„Da zarobljenici, ustaše koje su okrvavile ruke, ne mogu napustiti teritoriju srpske oblasti Slavonije, Baranje, zapravo Srema, da ne mogu da idu u Srbiju da se tamo voze, jer Srbija je država koja nije u ratu, tako da smo se dogovorili sa vojnim vlastima da te ustaše ostanu u našim logorima tu u okolici Vukovara i budući da je jedna grupa već odvezena za Sremsku Mitrovicu, ja sam na sebe uzeo zadatak da te ljude, ako se oni uopšte mogu nazvati ljudi, da ih vratimo i da im se sudi“, izjavio je Hadžić u razrušenom Vukovaru za medije.
Ovu Hadžićevu medijsku izjavu tužiteljstvo, inače, smatra pokazateljem namjere da se sa zarobljenim Vukovarcima obračuna.