Raspravno vijeće iz haškog slučaja protiv bivšeg premijera tzv. SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Gorana Hadžića protekli tjedan je bilo u obilasku lokacija masovih ubojstava nesrpskog stanovništva na pobunjenom području Hrvatske. U optužnici se navodi da je Hadžić od 1991. do 1993. godine bio zapovjedno odgovoran kao civilni predstavnik pobunjenih vlasti - za ubojstva i progone Hrvata i drugih građana nesrpske nacionalnosti, izvršavajući udruženi zločinački pothvat srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Trojicu sudaca iz predmeta, predsjedavajućeg Guya Delvoiea, suca Burtona Halla i suca Antoine (Kesia-Mbe) Mindua pratili su prilikom posjeta masovnim stratištima u Slavoniji nekoliko djelatnika s UN-ovog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). O cilju ovog zadnjeg po redu posjeta hrvatskim stratištima zbog međunarodnog suđenja izvjestila je glasnogovornica suda Magdalena Spalinska:
„Raspravno vijeće u postupku protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine, počelo je u ponedeljak, 23. rujna, petodnevnu posjetu mjestima događaja relevantnim za optužnicu u istočnoj Hrvatskoj. Svrha posjete je da Vijeće stekne neposredni uvid u mjesta događaja, uključujući i topografiju relevantnih područja.“
Posjet mjestima zločina od strane haških sudaca uobičajena je praksa prema pravilima UN-ovog suda. Haški suci iz slučaja Hadžić obišli su mjesta pogubljenja više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, kao što su Dalj, Dalj Planina, Erdut, Erdut Planina, Klisa, Lovas, Grabovac i Vukovar:
„Delegacija se sastoji od sudaca Raspravnog vijeća, pomoćnog osoblja Međunarodnog suda i predstavnika tužiteljstva i obrane. Suđenje se nastavlja u ponedeljak, 7. listopada.“
Osim odgovornosti za neka masovna ubojstva, poput pogubljenja oko 200 zarobljenika odvedenih u studenom 1991. godine iz vukovarske bolnice, Hadžića se tereti i za masovna zatočavanja hrvatskih civila u logorima na pobunjenom području Hrvatske, ali i u Srbiji.
Iako na suđenju obrana izbjegava riječ – logori, nazivajući ih zatočeničkim objektima i prebacujući pritom odgovornost za njihovu uspostavu na Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, podsjećamo na dijelove Hadžićeve medijske izjave nakon zauzimanja Vukovara, u kojoj nedvosmisleno govori o svom planu za zarobljenike:
„Zarobljeni nisu vojnici, oni su paravojne formacije. Jedino može da im sudi ovaj narod ovdje, znači narod naše srpske oblasti, koja je priznata, koja ima svoj sud... Dogovorili smo se sa vojnim vlastima da te ustaše ostanu u našim logorima u okolici Vukovara i budući da je jedna grupa već odvezena u Sremsku Mitrovicu, ja sam uzeo na sebe zadatak da te ljude vratimo, ako se oni uopšte mogu nazvati ljudi - da ih vratimo i da im se sudi. Mislim da se radi o cifri oko 3.000 ovih, prije svega uniformisanih ustaša - iako i među civilima ima dobar dio njih koji se skrivaju“, rekao je Hadžić.
Hadžiću se sudi na UN-ovom međunarodnom sudu kao zadnjem bjeguncu od haške pravde, od ukupno 161 procesuirane osobe, a trenutno je na suđenju pauza zbog spomenutog posjeta Hrvatskoj.
Inače haško tužiteljstvo je ispitalo do sada oko 80 svjedoka, a privodi svoj postupak kraju, nakon čega će uslijediti pauza i priprema za raspravu po Pravilu 98 bis. Njime je obrani omogućeno na polovici suđenja zatražiti oslobađanje od onih točaka optužnice za koje smatra da ih tužiteljstvo nije dokazalo. Izvođenje dokaza obrane očekuje se iduće godine.
Trojicu sudaca iz predmeta, predsjedavajućeg Guya Delvoiea, suca Burtona Halla i suca Antoine (Kesia-Mbe) Mindua pratili su prilikom posjeta masovnim stratištima u Slavoniji nekoliko djelatnika s UN-ovog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). O cilju ovog zadnjeg po redu posjeta hrvatskim stratištima zbog međunarodnog suđenja izvjestila je glasnogovornica suda Magdalena Spalinska:
„Raspravno vijeće u postupku protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine, počelo je u ponedeljak, 23. rujna, petodnevnu posjetu mjestima događaja relevantnim za optužnicu u istočnoj Hrvatskoj. Svrha posjete je da Vijeće stekne neposredni uvid u mjesta događaja, uključujući i topografiju relevantnih područja.“
Posjet mjestima zločina od strane haških sudaca uobičajena je praksa prema pravilima UN-ovog suda. Haški suci iz slučaja Hadžić obišli su mjesta pogubljenja više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, kao što su Dalj, Dalj Planina, Erdut, Erdut Planina, Klisa, Lovas, Grabovac i Vukovar:
„Delegacija se sastoji od sudaca Raspravnog vijeća, pomoćnog osoblja Međunarodnog suda i predstavnika tužiteljstva i obrane. Suđenje se nastavlja u ponedeljak, 7. listopada.“
Osim odgovornosti za neka masovna ubojstva, poput pogubljenja oko 200 zarobljenika odvedenih u studenom 1991. godine iz vukovarske bolnice, Hadžića se tereti i za masovna zatočavanja hrvatskih civila u logorima na pobunjenom području Hrvatske, ali i u Srbiji.
Iako na suđenju obrana izbjegava riječ – logori, nazivajući ih zatočeničkim objektima i prebacujući pritom odgovornost za njihovu uspostavu na Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, podsjećamo na dijelove Hadžićeve medijske izjave nakon zauzimanja Vukovara, u kojoj nedvosmisleno govori o svom planu za zarobljenike:
„Zarobljeni nisu vojnici, oni su paravojne formacije. Jedino može da im sudi ovaj narod ovdje, znači narod naše srpske oblasti, koja je priznata, koja ima svoj sud... Dogovorili smo se sa vojnim vlastima da te ustaše ostanu u našim logorima u okolici Vukovara i budući da je jedna grupa već odvezena u Sremsku Mitrovicu, ja sam uzeo na sebe zadatak da te ljude vratimo, ako se oni uopšte mogu nazvati ljudi - da ih vratimo i da im se sudi. Mislim da se radi o cifri oko 3.000 ovih, prije svega uniformisanih ustaša - iako i među civilima ima dobar dio njih koji se skrivaju“, rekao je Hadžić.
Hadžiću se sudi na UN-ovom međunarodnom sudu kao zadnjem bjeguncu od haške pravde, od ukupno 161 procesuirane osobe, a trenutno je na suđenju pauza zbog spomenutog posjeta Hrvatskoj.
Inače haško tužiteljstvo je ispitalo do sada oko 80 svjedoka, a privodi svoj postupak kraju, nakon čega će uslijediti pauza i priprema za raspravu po Pravilu 98 bis. Njime je obrani omogućeno na polovici suđenja zatražiti oslobađanje od onih točaka optužnice za koje smatra da ih tužiteljstvo nije dokazalo. Izvođenje dokaza obrane očekuje se iduće godine.
