Pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti.
To su kazne predviđene Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, ukoliko stupe na snagu neustavni zakoni kojima je Narodna skupština Republike Srpske zabranila djelovanje pravosudnih i istražnih institucija BiH u tom entitetu.
To je definisano odredbama Zakona ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, nakon prvostepene presude svom lideru pred Sudom BiH, usvojila je četiri sporna zakona, među kojima se ističe neustavni zakon o zabrani djelovanja pravosudnih i istražnih državnih institucija na teritoriji tog bh. entiteta.
Punim imenom Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, ovo zakonsko rješenje zabranjuje rad i postupanje Suda, Tužilaštva i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, kao i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Republici Srpskoj (RS).
- Vojnici, policija i činovnici između otkaza i lojalnosti Dodiku
- 'Dodik nema pravo da cijeli narod povuče u ambis', jedna od poruka iz opozicije RS
- Nema govora o 'državnom udaru' u slučaju Dodik
Iz Suda BiH je odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da neće komentarisati zakon.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, Sanin Bogunić, u poruci je rekao da se "neće oglašavati" o navedenoj temi.
Do zaključenja teksta, iz Tužilaštva BiH, kao ni SIPA-e nije odgovoreno na upit RSE.
Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIC) pozvao je na hitan prekid svih aktivnosti koje ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i državni ustavno-pravni poredak.
Zakonodavna procedura
Ipak, da bi zakon zvanično stupio na snagu, potrebno je još nekoliko proceduralnih koraka.
Nakon što je izglasan u Narodnoj skupštini, Vijeće naroda RS-a razmatra da li je njime povrijeđen vitalni nacionalni interes.
Vijeće naroda je tijelo sa tri kluba od po osam delegata iz konstitutivnih naroda i klub sa četiri delegata Ostalih naroda, odnosno ukupno 28 delegata.
Osnovna funkcija ove institucije je da štiti "vitalni nacionalni interes" naroda, što se između ostalog tiče ostvarivanja prava da budu adekvatno zastupljeni u vlasti, kao i pitanja obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, i sl.
Alija Tabaković iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, naveo je za RSE da će se Klub sastati vjerovatno sastati iduće srijede, te najavio pokretanje procedure za zaštitu interesa za sva četiri zakona usvojena u Parlamentu RS-a.
"Naša je sad obaveza, jer zakoni nisu pravosnažni i mi ćemo ovo uraditi zato što procedure tako nalažu. A sama njihova objava, kad oni postanu pravosnažni objavom u Službenom glasniku RS-a, oni će onda i predstavljati krivično djelo. Do tada, oni ne predstavljaju krivično djelo, ovo je samo pokušaj krivičnog djela", istakao je Tabaković.
U slučaju da Klub dvotrećinskom većinom odluči da su zakoni štetni po nacionalne interese Bošnjaka, oni će pokrenuti inicijativu ka Vijeću naroda.
Ukoliko se Vijeće ne usaglasi o zakonima, onda o njima odlučuje zajednička komisija Skupštine RS-a i Vijeća naroda.
Ako se ni oni ne usaglase, konačnu odluku u roku od jednog mjeseca donosi Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a.
Ako i oni odluče da ništa nije sporno, zakon može biti objavljen u Službenom glasniku RS-a i stupiti na snagu.
Dodik je na svom obraćanju u Skupštini RS-a rekao da će procedura biti ispoštovana.
"Otići ćemo i na Vijeće naroda, tražiti saglasnost za te zakone, ako oni ne budu, poštovaćemo to. Poslaćemo to u Ustavni sud RS-a i tamo vjerujem da će Ustavni sud, poštujući ustavnu poziciju, a u našem Ustavu (RS) piše šta je to, dati saglasnost i ja ću ponovo potpisati te zakone i onda oni stupaju na snagu", rekao je Dodik.
Nakon toga, jedino Ustavni sud BiH može da poništi zakone, ukoliko se uloži apelacija.
U svakom koraku legislativnog procesa, zakone može da poništi visoki predstavnik.
Ipak, ostaje nejasno koliko će ovo imati uticaja na vlasti RS-a, obzirom da se po zakonima koje je visoki predstavnik poništio, a Dodik potpisao, odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika ne priznaju na teritoriji RS-a.
'Ne mogu na snazi biti dva zakona'
Pravni stručnjak Vlado Adamović kaže da u državi ne mogu na snazi biti dva zakona "koji iste stvari rješavaju suprotno".
"To je ozbiljan problem pravni. Recimo VSTS je državni zakon i on treba da važi na cijeloj teritoriji. Sad se u jednom entitetu donese drugi zakon. Šta će sudija koji bude biran, koga će slušati? To je problem za ljude koji obnašaju", upozorava Adamović.
On ističe da mora "visoka politika" riješiti ovo pitanje, jer je takav sistem neodrživ.
"Dovodiš ljude u situaciju da se moraju opredijeliti. Jer ako sad to stupi na snagu, a to će vjerovatno visoki predstavnik poništiti sve. A kad ne bi poništio, šta da radi tužilac iz Istočnog Sarajeva koji radi u državnom Tužilaštvu", pita se Adamović.
Naglašava da ove nadležnosti mogu da zaštite samo visoki predstavnik i Ustavni sud BiH.
"Ovo nije još stupilo na snagu, pa ljudi još nemaju problema. Ali kad bi stupilo na snagu, šta bi radio, imaš dva zakona, jedan donijela država, a drugi entitet, suprotni, šta bi radio? Ovo je ozbiljna kriza koja građane dovodi u neugodnu poziciju", kazao je Adamović.
Kada su osnovane 'sporne' bh. institucije?
Sud, Tužilaštvo, Agencija za istrage i zaštitu te Visoki sudski i tužilački savjet BiH su osnovani odlukama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prije više od 20 godina, glasanjem prisutnih poslanika, među kojima su, u skladu sa važećim zakonima, morali da budu i predstavnici srpskog naroda.
Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), nekadašnji visoki predstavnik u BiH, izjavio je u intervjuu za RSE 27. februara da su Sud i Tužilaštvo BiH uvedeni tokom njegovog mandata "uz saglasnost gospodina Dodika".
Petrič je od 1999. do 2002. bio visoki predstavnik, a Dodik je od 1998. do 2001. godine bio premijer Vlade RS-a.
Zakoni o Sudu, Tužilaštvu, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i SIPA-i su doneseni u periodu od 2002. do 2004. godine. SNSD-ov Nikola Špirić je tada bio u rukovodstvu Parlamentarne skupštine BiH.