Stanovnici nekoliko sela koja se nalaze na području opštine Foča, na entitetskoj liniji razgraničenja Republike Srpske i Federacije BiH, nedavno su uredili trasu puta, kako bi je pripremili za asfaltiranje, na proljeće.
To je jedna od zajedničkih akcija kojom pokušavaju unaprijediti uslove života na istoku BiH, te prevazići političke podjele zbog kojih se i osnovna pitanja teško i komplikovano rješavaju.
„Kada smo se rodili nismo odlučivali hoćemo li biti crnci ili bijelci, Bošnjaci ili Srbi, katolici. Mi u životu odlučujemo samo hoćemo li biti čovjek ili nečovjek”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Milan Gagović, predsjednik mjesne zajednice Cape – Ustikolina, u opštini Foča.
Most ljubavi
Prošle, 2019. godine, zajedno su obnovili dotrajali most, dajući mu ime - Most ljubavi.
“Mislim da se isplati biti čovjek i širiti ljubav. Ja sam optimista, sve više vjerujem u tu ljubav, jer čini mi se da se mladi ljudi koji dolaze na scenu sve više trude da se brišu barijere i granice između ljudi. Poručio bih mladim ljudima da trasiraju ovakve zajedničke puteve ljubavi i zajedništva, kao što mi danas zajedno trasiramo ovaj put”, ističe Milan Gagović.
Njegov sugrađanin Rade Gagović kaže kako ljudi na selu moraju biti vezani jedni za druge, jer se samo zajedničkim akcijama nešto može nabolje promijeniti.
“I drvo se na drvo naslanja, a kamoli čovjek na čovjeka. Tim putem bismo povezali mnogo ljudi, omogućili im da bolje i kvalitetnije žive, da ne lome auta i da ne moraju prolaziti kilometrima okolo. To bi bio najjači podstrek za boljitak u ovom kraju“, priča Rade.
Dvije opštine Foča
U desetak sela u dvije opštine Foča, u Republici Srpskoj i Foča u Federaciji BiH, koja je formirana Dejtonskim sporazumom od tri prijeratne mjesne zajednice, živi nekoliko stotina ljudi. Većina njih se bavi poljoprivredom.
Izet Šahović bavi se plasteničkom proizvodnjom povrća, ali i proizvodnjom jagode, kupine i maline. Život na selu nemoguć je, kako kaže, bez uzajamne pomoći.
„Vazda smo jedni uz druge. Samo se nazovemo telefonom i kažemo u koji dan i kad treba akcija da krene. Ne znam ni koliko puta smo to radili, bez ičije pomoći, sa svojim alatom i sredstvima. Idemo dalje, ja imam djecu, on ima djecu, mi moramo živjeti zajedno“, kaže Šahović.
Pravoslavni praznik, Božić, ali i druge vjerske praznike, kako kažu, zajedno slave, a pomažu jedni drugima i kada su druge potrebe u pitanju.
„Lično sam kuću radio, pola mi je bilo Bošnjaka, a pola Srba što su mi pomagali. Niko nije tražio dnevnicu, a mjesec dana smo radili. To je velika stvar“, navodi za RSE Ismir Dedović.
Milan Gagović dodaje da su oni, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, jedan od pozitivnih primjera kako se na selu može lijepo živjeti i kako se mogu njegovati i čuvati ljudski i komšijski odnosi.
„Kada sam se ja rodio, prije 40 i nešto godina, u bolnici u Foči sam se rodio sa mojim komšijom Nerminom. Njegova majka se tada razboljela. Moja majka je dojila Nermina i mene. Mi smo i danas veliki prijatelji, pa i više od toga“, kaže Milan Gagović.
U Foči su početkom 1992. godine, kako je utvrdio Haški tribunal, počinjeni neki od najtežih zločina tokom rata u Bosni I Hercegovini.
U slučaju Zoran Vuković, Radomir Kovač i Dragomir Kunarac (slučaj Foča), Haški tribunal je u svojoj presudi 2001. godine, prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava, utvrdio seksualno ropstvo u ratu i silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Facebook Forum