Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odnos Evropske unije prema studentskim protestima u Srbiji. Sagovornici su bili Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije, i Nikola Burazer, izvršni urednik portala European Western Balkans.
Bilo je reči o tome zašto Brisel veoma uzdržano reaguje na studenske proteste, da li njegovi pozivi na dijalog, koji studenti odbijaju, idu na ruku predsedniku Vučiću, da li se vodeće države Evropske unije tako ponašaju zato što misle da jedino Vučić može da situaciju u Srbiji drži pod kontrolom, da li im je Vučić važan i zbog toga što veruju da bi mogao da obezbedi eksploataciju litijuma u Srbiji za šta su zainteresovane pojedine evropske zemlje, posebno Nemačka i zašto Brisel ne reaguje čak ni onda kada Vučić lažno optužuje zapadne službe da su organizovale studentske proteste kako bi ga svrgnule s vlasti.
Razgovaralo se i o tome kako su pojedini poslanici Evropskog parlamenta iz socijaldemokratskih i zelenih partija podržali proteste, kakav je odnos studenata prema evropskoj perspektivi Srbije s obzirom da na njihovim protestima nema nikakvih obeležja Evropske unije, kao i o tome da li će ponašanje Brisela prema studentskim protestima uticati na dalji pad poverenja građana Srbije u Evropsku uniju.
Omer Karabeg: Zašto je Brisel veoma uzdržan prema studentskim protestima u Srbiji?
Srećko Đukić: Brisel uzdržano reaguje na studentske proteste zbog toga što nekritički podržava Aleksandra Vučića od njegovog dolaska na vlast. Bez obzira što su neke strukture u Evropskoj uniji, kao, na primer, Evropski parlament, povremeno kritične prema vlasti u Srbiji, Evropska komisija nije, pa je i prema sadašnjim studentskim protestima potpuno ravnodušna.
Nikola Burazer: Mislim da u prvih nekoliko nedelja, odnosno meseci, u Evropskoj uniji nije bilo razumevanja koliko su studentski protesti veliki izazov za vlast u Srbiji. Evropska komisija je i ranijih godina na slične stvari reagovala vrlo blago i slala poruke koje nisu uzimale u obzir realno stanje u Srbiji, pa čak ni vlastite izveštaje u kojima se govorilo o velikim problemima u oblasti vladavine prava, demokratije i slobode medija. Taj način komunikacije je nastavljen i nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i početka protesta.
Evropska komisija je u početku upadljivo ćutala i izbegavala da se na bilo koji način osvrne na studentske proteste u Srbiji. A kada se konačno oglasila, onda je diplomatskim rečnikom pozvala da se prestane sa zapaljivom retorikom i da se dozvoli mirno okupljanje građana. U nekim drugim okolnostima to se možda ne bi moglo smatrati blagom reakcijom, ali u sadašnjim okolnostima to je bila dosta blaga reakcija zato što je kriza u Srbiji do te mere eskalirala da je Evropska komisija morala veoma ozbiljno da shvati tu situaciju.
U prilog Vučiću
Omer Karabeg: U retkim reagovanjima zvaničnici Evropske unije traže da se istraže incidenti protiv demonstranata i pozivaju na dijalog što uostalom radi i Vučić koji stalno poziva na dijalog. Da li takve izjave zvaničnika Evropske unije idu na ruku Vučiću?
Srećko Đukić: Evropska unija godinama ide na ruku Vučiću. Vučić ima nepodeljene simpatije i podršku u Evropskoj komisiji počev od predsednice Komisije do skoro svih komesara. Nedavno je lično predsednica Komisije razgovarala sa Vučićem i razgovor je, kako je saopšteno, protekao u najboljoj atmosferi. Jedini ko čuva obraz Evropskoj uniji je Evropski parlament, pre svega poslanici iz grupe socijaldemokrata, socijalista, i zelenih. Oni su i ranije bili kritički nastrojeni prema negativnim pojavama u Srbiji, a sada daju snažnu podršku studentima.
Nikola Burazer: Poruke o studentskim protestima, koje šalje Evropska komisija, odgovaraju vlastima u Srbiji. Da su takve poruke bile poslate u nekim ranijim kriznim situacijama, one bi bile shvaćene kao kritika Vučića i podrška opoziciji ili demonstrantima. Međutim, u ovim okolnostima takve poruke su u skladu s onim što vlast govori.
Mislim da se Evropska komisija tako ponaša zato što želi da ohrabri države u regionu da nastave sa reformama ma koliko njihovi dosadašnji rezultati bili upitni. Zato situaciju predstavlja boljom nego što jeste. To može biti objašnjenje za postupke Komisije, ali ne i opravdanje jer takvo ponašanje ima negativne efekte.
Građani zbog toga doživljavaju Evropsku komisiju kao neku vrstu apologeta vlastima i njihovim autokratskim postupcima što na kraju šteti reputaciji same Evropske unije. S druge strane, u takvoj situaciji vlast nema bog zna kakav interes da sprovodi reforme.
Tako da danas imamo simulaciju napretka koja se zasniva na fingiranju reformi i donošenju zakona koji se ne primenjuju, pa se države kandidati, među njima i Srbija, sve više udaljavaju od standarda Evropske unije. Evropska komisija je dozvolila da proces evrointegracije bude zarobljen od strane vlasti u Srbiji i to je, rekao bih, najgori scenario.
Omer Karabeg: Gospodine Đukiću, pomenuli ste da pojedini poslanici Evropskog parlamenta, pogotovo iz redova levice i zelenih, daju podršku studentima. Ima li to ikakvog uticaja na ponašanje briselskih zvaničnika?
Srećko Đukić: Evropski parlament je nakon krađe na decembarskim izborima 2023. napravio snažan kritički zaokret prema vlastima u Srbiji zahvaljujući intenzivnom radu srpske opozicije u Evropskom parlamentu. To je vlast dočekala na nož optužujući opoziciju maltene za izdaju zemlje kao, eto, idu po Evropi i ogovaraju vlastitu zemlju. Kritika koja je dolazila iz Evropskog parlamenta nije imala nekog efekta zato što Vučić uživa podršku glavne poluge moći u Evropskoj uniji, a to je Evropska komisija.
Lukrativni poslovi
Omer Karabeg: Da li su vodeće države Evropske unije, pre svega Nemačka i Francuska, uverene da jedino Vučić može da situaciju u Srbiji drži pod kontrolom?
Nikola Burazer: Države članice su dosta podeljene oko toga da li Srbija treba da nastavi svoj evropsku put i da li je sadašnja vlast u Srbiji najbolja opcija. Sigurno postoje države koje imaju interes da Aleksandar Vučić ostane na vlasti jer ga smatraju najpouzdanijim partnerom. Neke druge ne vide to tako, ali računaju da će više dobiti ako imaju dobre odnose za režimom u Srbiji, nego ako uđu s njim u konfrontaciju.
Ali ima i onih koje smatraju da Srbija bez realnog napretka u vladavini prava ne treba da nastavi evropski put. Upravo te zemlje su nedavno sprečile da Srbija otvori klaster 3. Tako da ne postoji konsenzus oko Srbije u Evropskoj uniji.
Srećko Đukić: Evropska unija nikad nije pokazivala neki afinitet prema srpskoj opoziciji iako je veći deo srpske opozicije proevropski orijentisan. Meni se čini da su odnosi Beograda sa vodećim članicama Evropske unije postali lukrativni. Uzmimo odnose sa Francuskom, odnosno s Macronom. Francuski predsednik je poslednjih godina dobio u Srbiji lep spisak značajnih poslova - od Aerodroma Beograd, preko izgradnje metroa do nedavne kupovine aviona Rafala. Zahvaljujući tome odnosi Vučića i Macrona su jako stabilni.
Letos je Srbiju posetio nemački kancelar Scholz. Tom prilikom potpisana je deklaracija o iskopavanju litijuma, a onda je Vučić otišao u Nemačku da bi prisustvovao prezentaciji iskopavanja litijuma. I ti odnosi su komercijalizovani.
Nemački investitori su najjači na teritoriji Srbije. Zatim imamo mađarskog premijera Orbana koji Vučića bezuslovno brani, blizak mu je i slovački premijer Fico, čak i poljski premijer Tusk - nedavno sam čitao njegove izjave - uopšte ne razume šta se dešava u Srbiji, a nedavno je ovde bio u poseti. Tako da ja ne vidim da će Evropska unija uskoro zauzeti neki oštriji stav prema Beogradu.
Omer Karabeg: Da li Evropska unija ne podržava studentske proteste i zbog litijuma? Evropske zemlje, posebno Nemačka, zainteresovane su za kopanje litijuma u Srbiji, a to može da im omogući jedino Vučić. Promena vlasti u Srbiji značila i kraj projekta eksploatacije litijuma u Srbiji.
Nikola Burazer: Mislim da u ovom trenutku, imajući u vidu koliki je otpor protiv kopanja litijuma, niko u Srbiji ne bi mogao da sprovede projekt eksploatacije litijuma. Ni Vučić, niti neka nova vlada. Ako bi neko pokušao, bio bi to povod da na ulicama imamo mnogo ozbiljnije nemire. Ali svakako je tačno da je litijum u paketu interesa koje Evropska unija ima u Srbiji. Pored litijuma tu je i angažman Srbije u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom. I podrška Ukrajini je dosta važna.
Srbija zapravo dosta pomaže Ukrajini iako to građani Srbije baš i ne znaju. Tako da litijum jeste deo većeg paketa interesa zbog kojih Evropska unija ne percipira vlast u Srbiji kao veliki problem. S druge strane, Vučićev je cilj da izbegne ozbiljne reforme koje bi promenile sistem koji je on uspostavio. Vučić je spreman da zapadnim zemljama nudi ustupke kako bi se održao na vlasti - i to je, čini se, do sada funkcionisalo.
Antizapadna kampanja
Omer Karabeg: Zanimljivo je da briselskoj administraciji previše ne smeta ni to što Vučić stalno lažno optužuje zapadne službe da su maltene organizovale studentske proteste s namerom da ga ruše.
Srećko Đukić: Možda ne čitaju Vučićeve izjave. Ne znam kako bih protumačio taj flegmatični stav Brisela. Ne samo Brisela nego i SAD i Velike Britanije i šire evroatlantske zajednice. Na drugoj strani, imate Moskvu koja te njegove izjave pozdravlja. Inače, zanimljivo je da na studentskim protestima nema zastava Evropske unije, ali se ponegde pojavljuju zastave Rusije.
Nikola Burazer: Mislim da su zapadne vlade odavno prestale da prate kakvu retoriku koristi vlast u Srbiji. Dokle god Vučić ispunjava njihove zahteve, on može bez posledica da govori šta god želi i njegovi mediji mogu da vode antizapadnu kampanju. To je za mene jedino razumno objašnjenje. Recimo, u proleće prošle godine u Srbiji je vođena neverovatno oštra kampanja protiv Nemačke.
Nemačka je optuživana za svašta uključujući i nacizam. Kad je dva meseca nakon toga u Srbiju došao nemački kancelar Scholz nije se nijednom rečju na to osvrnuo. Glavna tema je bila iskopavanje litijuma jer je to interes Nemačke.
Zapadne zemlje se ne uzbuđuju zbog antizapadne kampanje u Srbiji jer im Vučić verovatno kaže da to mora da radi zbog svoje javnosti. To je kratkovidna politika jer ne vodi računa kakve to ima posledice po reputaciju Evropske unije u Srbiji. Ima indicija da vlast u Srbiji predstavlja sebe na Zapadu i kao žrtvu ruske propagande i da zbog te propagande, koju, navodno, ne može da kontroliše, mora da se tako ponaša. To je naivno objašnjenje, ali očigledno prolazi.
Vreća za udaranje
Omer Karabeg: Kako komentariše činjenicu, koju je pomenuo gospodin Đukić, da su studenti uzdržani prema Evropskoj uniji. Na studentskim protestima nigde nema zastava, niti obeležja Evropske unije.
Nikola Burazer: Tačno je da nema zastava Evropske unije, ali nema ni nekih drugih zastava osim pojedinačnih slučajeva pojave ruskih zastava. To verovatno rade ubačeni elementi kako bi se protesti prikazali kao proruski. A što se tiče ignorisanja Evropske unije od strane studenata i mladih u Srbiji, mislim da je to rezultat uverenja dobrog dela građana, a pogotovo mladih, da je Evropska unija saveznik Vučića.
Ja ne delim to mišljenje, nisam uveren da Evropska unija u celini zaista stoji iza Vučića i da on ima podršku cele Evropske unije. Ali apsolutno razumem tu percepciju dobrog dela građana i mislim da je za to kriva sama Evropska unija zato što je dozvolila da u Srbiji bude vreća za udaranje i da to nikome u Evropskoj uniji ne smeta. Umesto da otvoreno i jasno govori o problemima koje vidi u Srbiji svoju komunikaciju sa javnošću svela je na floskule.
Omer Karabeg: Da li će uzdržanost Brisela prema studentskim protestima uticati na još veći pad poverenja građana Srbije u Evropsku uniju koje je u poslednje vreme ionako u značajnom padu?
Srećko Đukić: Ne bih voleo da dođe do daljeg pada poverenja građana u Evropsku uniju i da Srbija izgubi mogućnost da u skorije vreme bude u članstvu Evropske unije. Ali bi Evropska unija morala da se zamisli nad svojim autoritetom ne samo u Srbiji, već i na celom Zapadnom Balkanu. Ako je zaista rešila da primi nove članice, onda bi morala da bude odlučnija u isterivanju svojih vrednosti i svojih principa.
Ja razumem da je i Evropska unija u velikim problemima, da je Zapadni Balkan samo jedan mali delić Evrope, ali politički i bezbednosno ima daleko veću težinu od svog demografskog i teritorijalnog značaja. Zato se nadam da će studenti istrajati u svojim zahtevima i da će se Brisel konačno probuditi i poslati jasnu poruku da neće više tolerisati ponašanje vlasti u Srbiji.
Nikola Burazer: Građani Srbije, a pre svega oni koji su protestovali poslednjih meseci, protumačili su ćutanje Evropske unije o studentskim protestima kao podršku vlastima u Srbiji. Ja ne mislim da je to do kraja ispravno tumačenje, ali takva percepcija postoji i za nju je pre svega odgovorna sama Evropska unija, odnosno njene institucije koje su zakasnile sa reakcijama, a kada su te reakcije došle bile su previše blage za ono što se dešava u Srbiji.
Tačno je da poslednjih godina pada podrška Evropskoj uniji i da su posebno razočarani oni koji podržavaju evropski put Srbije. Ali i pored loših poteza Evropske unije i pored ogromne antievropske propagande režimskih medija i dalje ogroman broj ljudi želi da Srbija postane članica Evropske unije. Rekao bih da je to posledica gotovo instinktivnog povezivanja Evropske unije sa vrednostima demokratije, slobode i životnog standarda. I to će biti osnov da Evropska unija povrati svoju reputaciju.