Crnogorski san može konačno da počne - objavio je nedavno premijer Milojko Spajić povodom najave projekta Velje brdo, izgradnje "grada u gradu" za desetine hiljada građana u Podgorici po povoljnim uslovima.
To je posljednje u nizu investicionih obećanja nove vlasti koja je, predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom (DF), prekinula tridesetogodišnju vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS) 2020. godine.
Od tada su se promijenile tri Vlade i sve su obećavale da će Crna Gora biti poželjna destinacija za strane ulagače.
Međutim, najveći dio stranih investicija tokom tog četvorogodišnjeg perioda nisu ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju ili turizam, već kupovinu crnogorskih nekretnina.
A najčešći kupci su oni sa srbijanskim i ruskim pasošem.
Da trend kupovanja nekretnina posljednjih godina raste, pokazuju podaci Privredne komore Crne Gore, prema kojima je od 2021. do 2024. taj procenat u ukupnom prilivu investicija povećan sa 30 na čak 51 posto.
Krnić: Investicije koje 'dolaze i odlaze'
Iako država ubira poreze od takvih investicija, one nose dvostruki problem, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomista Mirza Krnić iz Pokreta Preokret.
"Kupovina nekretnina uzrokuje porast cijena stanova i kamatnih stopa na kredite, pa domaće stanovništvo teško može riješiti stambeno pitanje. Takođe, ulaganje u stanove "zarobljava" kapital, ne donosi novu vrijednost, niti značajnije zapošljavanje", objašnjava Krnić.
Prosječna cijena kvadrata 2024. bila 1.844 eura a 2020. duplo manje, 950 eura, podaci su Monstata.
Dodaje da to što kupovina nekretnina raste i pored rasta cijena kvadrata, ukazuje da je u percepciji stranih investitora rizično ulagati u crnogorsku privredu ili proizvodnju.
To govori kakav je ambijent za investiranje u Crnoj Gori, kaže Krnić.
Iako su direktne strane investicije značajne, on naglašava da bez domaće proizvodnje država može samo "da ih prati kako dolaze i odlaze".
"Nema strategije i dugoročne vizije razvoja, ni kako privući investicije koje bi pokrenule proizvodnju. Na najodgovornijim pozicijama su oni koji traže ad hoc rješenja. Potreban nam je ekonomski preokret - u realnosti, ne samo u riječima", dodaje.
U međuvremenu su obećanja o velikim stranim investicijama tri Vlade na čekanju.
Kao Luksemburg, Švajcarska ili Singapur ?
"Naša vizija je Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope", kazao je aktuelni premijer Milojko Spajić u ekspozeu za sastav Vlade u oktobru 2023.
Njegov "politički otac", premijer Zdravko Krivokapić, u čijoj Vladi je Spajić bio ministar finansija, na početku mandata, krajem 2020. je istakao "da bi volio da za četiri godine Crna Gora bude slična Luksemburgu".
Tri godine kasnije Spajić je, dva mjeseca nakon izbora za premijera rekao da Crna Gora nema vremena za čekanje da počne izgradnja druge dionice autoputa, od Kolašina do Andrijevice, na sjeveru zemlje.
"Ići ćemo na brzi tender, paf-paf, i u septembru 2024. godine želim da vidim ašov u zemlji, da se pokrene taj autoput i napravi u rekordnom roku", izjavio je premijer u decembru 2023. godine.
Do februara 2025. nije završen ni pretkvalifikacioni tender za izgradnju.
Nakon toga, premijerova obećanja su se multiplikovala.
"Za pet do sedam godina završiće se 18 dionica autoputeva i brzih cesta kroz Crnu Goru, ukupno 480 kilometara, vrijednosti osam milijardi eura", kazao je 2024.
Poređenja radi, izgradnja prve dionice autoputa od 41 km je trajala sedam godina.
Započeta je u vrijeme DPS vlasti, a otvorena u julu 2022, u mandatu premijera Dritana Abazovića, koji je obećao "nove investicije sa Zapada i zaustavljanje odlaska postojećih investitora".
Abazović je bio premijer nakon Zdravka Krivokapića, u čijoj Vladi je Spajić bio ministar finansija.
Spajić je i tada nakon posjete Japanu sredinom 2021.objavio da očekuju milijardu eura investicija iz te zemlje i Azije.
"Odmah po povratku iz Japana počeli smo da radimo na konkretnim projektima infrastrukture, energetike, obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i ribarstva", naveo je tada Spajić u video poruci.
Nema podataka o tim projektima, kao ni o ulaganjima u Pljevlja, rodni grad Spajića, koje je najavio u septembru te godine.
"Dogovoreno pola milijarde investicija u Pljevlja i 1.000 novih radnih mjesta", riječi su Spajića.
Najnovije obećanje premijer Spajić je objavio uoči izbora u Podgorici septembra 2024, kada je kazao da će se u glavnom gradu izgraditi Velje brdo - stanovi za 40.000 građana po povoljnim uslovima, uz prateće objekte.
Završetak prvih stanova Spajić je najavio do 2026. Ukupan projekat se procjenjuje na 3,5 milijarde eura.
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanje RSE da li će se za taj projekat sredstva obezbijediti i iz stranih investicija, i ako hoće - na koji način.
Nijesu odgovorili ni što je sa ranijim obećanjima o investicijama.
Ranije investicije u brošuri ili na sudu
U međuvremenu, od sedam investicija koje Agencija za investicije promoviše na svom sajtu kao uspješne priče, samo jedna je ostvarena nakon smjene vlasti - izgradnja žičare Kotor – Lovćen, otvorene 2023.
Na upit RSE o drugim završenim investicijama u posljednje četiri godine, iz Agencije su naveli da je 2024. otvoren Swissotel u Kolašinu, a godinu ranije ruska fabrika Beluga votke u Nikšiću.
Očekuju i završetak izgradnje nekoliko hotela u Kolašinu, Žabljaku i Ulcinju.
Sektor investicija u ovom periodu obilježili i jednostrani prekidi ugovora sa nekoliko stranih ulagača koji su sklopljeni u vrijeme vlasti DPS-a.
U slučajevima američkih kompanija doMEn.me i Stratex grupa to je dovelo do sudskih sporova.
Spor kompanije DoMEn i Vlade je pokrenut oko crnogorskog internet domena '.me', jer je američka kompanija željela da nastavi realizaciju ugovora sklopljenog prije 15 godina, dok Vlada pokušava da ga proglasi nevažećim.
Pred sudom je bio i spor sa Stratex grupom američkog biznismena Nila Emilfarba, jer je Vlada htjela da poništi ugovor o zakupu Luke Budva.
Dvije strane su 2024. postigle dogovor da se Stratexu isplate ulaganja u opremu luke, koju je potom Vlada ustupila Morskom dobru na upravljanje.
Stigli su i prvi računi na štetu države u sporu sa zakupcem ekskluzivnih hotela Sveti Stefan i Miločer , na budvanskoj rivijeri, koji su zatvoreni već četiri godine.
Zakupac ih je zatvorio nakon protesta dijela mještana podržanih lokalnim funkcionerima nove vlasti, koji su rezultirali lomljenjem kapije i "zauzimanjem" plaža, iako su po ugovoru bili izdate za goste hotela.
Glavna rasprava u toj međunarodnoj arbitraži se očekuje sredinom godine, a odštetni zahtjev investitora se procjenjuje na najmanje sto miliona eura.
