Institucija Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, razmatrala je praksu imenovanja stranačkih kandidata za rukovodioce javnih preduzeća, ustanova i organa. Na taj način, isključuju se „nestranački“ kandidati i vrši diskriminacija na osnovu političkog opredjeljenja, što je suprotno Ustavu, kaže Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena za eliminaciju svih oblika diskriminacije.
RSE: Raširena je praksa zapošljavanja podobnih, partijskih članova ili partijskih miljenika a često i udomljavanja najbližih članova porodica stranačkih funkcionera. Ured ombudsmena je analizirao ovu situaciju. Da li je to toga došlo na osnovu obraćanja građana?
Raosavljević: Upravo tako. Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH obraćali su se građani, navodeći da se imenovanja na rukovodeća mjesta u javnim preduzećima, agencijama, ustanovama i upravne odbore javnih tijela vrše po osnovu političkog dogovora. Na taj način, one osobe koje smatraju za sebe da su dovoljno stručne, kompetentne, da imaju sve kvalifikacije tražene uslovima konkursa, recimo, ne mogu da pristupe tim pozicijama. Ovakva praksa izričito je zabranjena Ustavom BiH, koji u članu 2, stav 4, zabranjuje diskriminaciju po osnovu političkog uvjerenja. Znači, ovakvim imenovanjima diskriminisani su svi nestranački kandidati. Osim Ustava, stav ombudsmena se temelji i na međunarodnim konvencijama koje se direktno primjenjuju u našem pravnom sistemu, a prvenstveno mislim na Pakt o građanskim političkim pravima, Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i neke druge međunarodne dokumente.
RSE: Koliko je ova praksa jedan od izraza sveprisutne korupcije?
Raosavljević: Stranačko zapošljavanje je direktno povezano sa sveprisutnom korupcijom, a mogu Vam reći da je nivo političkog uticaja na javna imenovanja obrnuto proporcionalan nivou efikasnosti, stručnosti i produktivnosti svih ovih tijela koja smo nabrojali. To posljedično dovodi do smanjenog obima investicija i, konačno, do pada životnog standarda stanovništva. Ovo nije stav samo institucije ombudsmena za ljudska prava. Pogledajte, na primjer, izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, pogledajte posljednji izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je na Investicionoj konferenciji u Londonu, prije nekoliko dana objavila izvještaj na tu temu. Sigurno je da ova praksa vodi društvo ka negativnim trendovima, sigurno je da smeta napretku i nekim procesima, kao što su recimo evropske integracije.
RSE: Na jednoj strani su Ustav, Zakon o radu, međunarodne konvencije koje zabranjuju političko zapošljavanje a na drugoj strani je upravo takva raširena praksa. Kako tome stati u kraj i da li su ombudsmeni pozvali nadležne organe da se pozabave ovim kršenjem Ustava?
Raosavljević: Prvenstveno je to odgovornost nosilaca političke vlasti. Dakle, oni su ti koji kreiraju javne politike. Činjenica je da su se opredijelili za političku lojalnost, što znači, daju prednost političkoj lojalnosti u odnosu na stručnost. Dio odgovornosti svakako leži i na samim građanima koji biraju takve političke elite iz jednog u drugi izborni ciklus i ne rade mnogo da to promijene. Tu svakako mislim i na građane koji ne glasaju kada se zakažu izbori. Konačno, institucija ombudsmena prepoznala je u ovakvom postupanju potencijalne povrede Krivičnog zakona i samim tim pozvali smo nadležne institucije pravosuđa, prvenstveno mislim na sudove i tužilaštva, da ispitaju u kojoj mjeri ovakva imenovanja predstavljaju različite povrede Krivičnog zakona – trgovinu uticajem, primanje i davanje mita, zloupotrebu položaja i slično.
RSE: Na kraju, da zaključimo: ovo je očigledna diskriminacija.
Sve ankete pokazuju da primarni razlog odlaska mladog i obrazovanog stanovništva sa ovih prostora nisu ekonomske neprilike, nego upravo stvari o kojima govorimo.
Raosavljević: Jeste, s tim što, naravno, pred bilo kojim organom, da bi se utvrdila diskriminacija, da bi se odredila naknada štete ili sankcionisalo odgovorno lice, to je potrebno dokazati. I tu dolazimo do problema – najčešće su u ovim procesima uključene samo dvije strane, gdje nijednoj nije u interesu da se ove stvari objelodane, iako je ova praksa sveprisutna i opšte poznata. Mislim da je relevantno za ovu temu da spomenem da sve ankete pokazuju da primarni razlog odlaska mladog i obrazovanog stanovništva sa ovih prostora nisu ekonomske neprilike, nego upravo stvari o kojima govorimo.
Konačno, neprihvatljiva je praksa prema kojoj se upravljanje javnim resursima povjerava licima samo na osnovu njihove stranačke pripadnosti, umjesto po osnovu kvaliteta i stručnosti, a posljedice ovakve negativne selekcije su svakodnevno prisutne i očigledne.
Ombudsmeni su pozvali nadležne organe krivičnog gonjenja da ispitaju u kojoj mjeri ovakva imenovanja predstavljaju trgovinu uticajem i druge povrede krivičnog zakona
Facebook Forum