Dostupni linkovi

Sto nijansi sive ekonomije


Najnoviji talas poskupljenja sada izaziva bojazan od novog bujanja sive ekonomije
Najnoviji talas poskupljenja sada izaziva bojazan od novog bujanja sive ekonomije

Talas poskupljenja koji je građane Crne Gore zapljusnuo prvog januara negativno utiče na već nizak životni standard većine građana, a po svemu sudeći će i značajno uticati na jačanje sive ekonomije i obnavljanje, već po malo zaboravljene, ulične trgovine i kupovine švercovane robe.

„Čini mi se da su zakazali organi koji treba više da se bave kontrolom sivog tržišta“, smatra funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, Predrag Sekulić koji je u izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorio da „bilo kakvo povećanje akciza neće doprinijeti punjenju budžeta ukoliko ne spriječimo sivo tržište“.

Zakazali smo u potrebi veće kontrole prodaje akciznih roba na sivom tržištu: Predrag Sekulić
Zakazali smo u potrebi veće kontrole prodaje akciznih roba na sivom tržištu: Predrag Sekulić

„Naravno, uvijek kada se poveća cijena akcizne robe, postoji mogućnost da dio te robe pređe na sivo tržište, a čini mi se da se to dešava i sada, a nažalost, čini mi se i da smo zakazali u potrebi veće kontrole prodaje akciznih roba na sivom tržištu“, rekao je Sekulić podsjećajući na mjere koje je trebalo da prate Vladinu odluku da od 1. januara poveća opštu stopu PDV-a sa 19 na 21 posto i akcize na cigarete, alkohol i gazirana pića uz koje su došla i poskupljenja goriva i električne energije.

Kao neka vrsta odgovora na skok opšteg nivoa cijena, čini se da ponovo počinju neke prakse iz devedesetih godina. Tada se, zbog teškog osiromašenja i hiperinflacije uokvirenih izolacijom tadašnje zajedničke države koju su činile Srbija i Crna Gora uslijed sankcija Ujedinjenih nacija, sve kupovalo na sivom tržištu: od salame i margarina do automobilskog goriva koje se prodavalo na ulici u plastičnim flašama.

Najnoviji talas poskupljenja sada izaziva bojazan od novog bujanja sive ekonomije za koju se već naziru prvi nagovještaji.

Istina, daleko je od ulične kupovine flaširanog benzina, ali građani Crne Gore sve češće odlaze u susjedne države u kupovinu prehrambenih proizvoda koji su, naročito u Skadru značajno jeftiniji, a preko granice se i za nešto manje novca napune automobilski rezervoari.

Nikšićani u Trebinje dolaze da natoče gorivo
Nikšićani u Trebinje dolaze da natoče gorivo

Radnici na trebinjskim pumpama kojima „gravitiraju“ Nikšićani, su nam rekli da se super 98 u Trebinju može natočiti za 1,07 eura, super 95 za 95 centi po litru, a dizel „petica“ za 97 centi.

Poređenja radi, u Crnoj Gori cijena supera 98 je 1,34 eura, super 95 se može natočiti za 1,30, a eurodizel za 1,20 eura.

Sudeći po cijenama koje smo dobili na skadarskoj Jukoil pumpi, jeftinije je i u Albaniji.

Prevedeno u eure, benzin u Albaniji košta jedan euro i 26 centi, cijena dizela skoro isto toliko, a plin je 41 cent.

Baš četrdesetak centi je i prosjek poskupljenja cigareta čija je legalna prodaja, prema nezvaničnim podacima, pala za petinu. Pošto je malo vjerovatno da je 20 posto pušača ostavilo cigarete, sasvim je izvjesno da je to zapravo promet koji se preselio na sivo tržište.

Ukoliko se ne spriječi nelegalna prodaja cigareta, država bi uvećanim akcizama mogla da izazove kontraefekat i naplati manje nego prošle godine kada se po ovom osnovu u državnu kasu slilo više od 225 miliona eura.

Uprava za inspekcijske poslove danas nije odgovorila na naše pitanje - da li se sprovode ili planiraju mjere pojačanih inspekcijskih kontrola zbog mogućnosti jačanja sive ekonomije.

Umjesto odgovora saopšteno nam je da su od 1. januara, u skladu sa propisima o duvanskim proizvodima, izvršena ukupno 53 inspekcijska pregleda – 22 po Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i 31 po Zakonu o duvanu i da tokom ovih kontrola nijesu utvrđene nikakve nepravilnosti.

Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača, sugerišući da bi država „trebalo da pojača kontrolu svih mogućih štetnih ponašanja na tržištu“, ukazuje na ozbiljan institucionalni problem koji se, međutim, rijetko pominje.

„Nema dovoljno inspektora. Toliko ih je malo da je nemoguće očekivati da oni sve iskontrolišu. To je veliki problem. Prije 10 godina je bilo više inspektora nego sada, a zna se koliko je u međuvremenu niklo novih mega-marketa. Samo taj podatak je dovoljan argument za tvrdnju da je to nemoguće“, rekla je Nikčević.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG