Hrvatska trči 'zadnje metre', do ulaska u Europsku uniju ostalo je još samo 7 mjeseci, dosta je posla za obaviti, ali hrvatski političari i gradjani vjeruju da je 1. srpnja 2013. apsolutno neupitan datum.
„Ovo će biti evropska fontana za evropsku Hrvatsku. Zato to radimo“ - obznanio je to ovih dana, u svom stilu, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na gradilištu velebnih fontana, na južnom ulasku u grad, koje, unatoč kritikama građana i sporenju s Gradskom skupštinom, gradonačelnik glavnog grada Hrvatske, uporno gradi.
Cijeli će projekt stajati više od tri milijuna eura. Mnogi misle da aktualna kriza nije najbolje vrijeme za luksuz, fontane i „vlastite spomenike“, no, gradonačelnik „otkriva“ da su fontane s impozantnim mlazevima vode, radost, u čast ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Probno će proraditi već sredinom prosinca:
„Biće ih 27, a 28., najveći, će biti hrvatski.“
Zanimljivo je da u Hrvatskoj, kako se bliži datum ulaska, jača i potpora ulasku u Europsku uniju, što je suprotno iskustvima zemalja koje su ušle prije Hrvatske, ističe politolog i sveučilišni profesor u mirovini, doktor Branko Caratan:
„U većini zemalja, neposredno uoči ulaska, je obično podrška ulasku padala jer su se ljudi suočavali sa konkretnim problemima koje će im donijeti ulazak u Uniju na njihovom sektoru. Hrvatska je jako dugo čekala na ulazak. Tako da je odnos prema Uniji sasvim drugačiji, nego u svim drugim zemljama.“
Porast podrške pokazuju i najnovija ispitivanja javnog mnijenja, a jedno od njih je, na reprezentativnom uzorku od 1.850 ispitanika, provela agencija Mediana Fides, ističe predstavnica agencije, Maja Laštro:
„Unatoč činjenici da je posljednje istraživanje provedeno u drugoj polovici listopada ove godine, u iznimno kritičnom političkom trenutku u odnosu Hrvatske i EU, podrška ulasku u EU u tom trenutku nije pala. Povećana je i vraćena na nad-polovičnu većinu, na više od 52 posto, baš kao i 2007. godine.“
Takvo raspoloženje zabilježili smo i u našoj u anketi, među slučajno zaustavljenim Zagrepčanima, unatoč krizi u samoj Uniji i događanjima u Grčkoj Španjolskoj :
„Ako i oni nekako žive, nadam se da ćemo i mi u sklopu njih.“
„Tamo kriza dođe i ode i to je normalan tok procesa. Ne može uvijek biti dobro. Ali u Hrvatskoj se ništa ne dešava.“
„Mislim da su ljudi više i više za ulazak u EU zbog krize koja se desila. Ljudi su nezadovoljni. Sve više je nezaposlenih. Mislim da će bilo kakva promjena dobro doći.“
„Nadaju se da će naći posao jer jako puno ljudi iz mog društva sve više razmišlja kako bi bilo dobro da odu van. Misle da će ulazak u EU ipak nešto promijeniti.“
„Apsolutno. Mislim da nama drugo ni ne preostaje. Šta bi bilo da se ne uključimo u EU? Na šta bi to ličilo? Kud bi spadali?“
Pogled unaprijed
No, u glavnom gradu Hrvatske uočili smo, po fasadama, dosta grafita protiv Unije, kao EU-tanazija ili EU= YU.
„Nećemo gledat natrag u retrovizor, idemo gledat u šoferšajbu naprijed.“
„Džumbus je i kod nas i vani. To je stravično. I oni koji jesu u EU i oni koji nisu, svi su nezadovoljni.“
„Ne bih rekla da je tako. Nećemo mi biti sami u EU. Tu su sve zemlje koje imaju jaku privredu, jaku poljoprivredu, riješene zdravstvene sustave, mirovinske sustave. Bilo bi dobro odabrati jedan od tih.“
„To je jedeni način da uvedemo malo reda i odgovornosti.“
Dio anketiranih Zagrepčana kaže da se njihov odnos prema Uniji promijenio nabolje, nakon oslobađajućih haških presuda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču:
„Evropa je imala konačno malo hrabrosti dosuditi malo pravde za nas. Prije su nas vodili kao ustaše, a mi smo se samo branili. Kada su pokazali da ima malo pravde u njima, možemo i pristupiti.“
„Većina hrvatskih građana, kao što se vidjelo na referendumu, definitivno jeste za EU. U jednom trenutku je to čvrsto uvjerenje hrvatskih građana bilo poljuljano, u vrijeme prve presude generalima Markaču i Gotovini, kada je potpora EU pala ispod 20 posto. To je bila afektivna reakcija. Ali ako gledamo općenito opredjeljenje prema Zapadu, ono je u Hrvatskoj jako prisutno“, ocjenjuje politički komentator i urednik u Jutarnjem listu, Davor Butković.
I main-stream hrvatske političke scene, ističe Butković, apsolutno je za Uniju. To je jedino pitanje gdje se podudara s voljom hrvatskih građana.
Politički konsenzus je neupitan, naglašava i sveučilišni profesor i voditelj Centra za politička istraživanja, doktor Anđelko Milardović:
„Nema stranke, uključujući i Hrvatsku stranku prava, koja nije za ulazak u EU.“
Pred Hrvatskom je još sedam mjeseci do ulaska u Uniju, ali i 10 točno preciziranih zadaća koje mora riješiti do ulaska. Na njih je ovog tjedna u Zagrebu, uz pohvale o napretku, podsjetio i europski povjerenik za proširenje, Štefan Fuele. Treba, uz ostalo, dovršiti privatizaciju brodogradilišta, smanjiti broj zaostalih sudskih predmeta, uspostaviti Povjerenstva za sukob interesa, dovršiti izgradnju graničnih prijelaza na neumskom koridoru.
Ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić, čvrsto vjeruje da će se sve stići. Za većinu točaka, pojasnila je na hrvatskoj televiziji, utvrđeni su fiksni datumi izvršenja i to najkasnije do 31. siječnja iduće godine:
„Osim jedne zadaće, a to je izgradnja kućica na ulazu i izlazu u Neum, sve će biti gotovo 1. travnja jer se mijenjao izvođač. Budući da to nisu posebni prelazi, ne trebaju akreditaciju, samo trebaju biti gotove.“
„Ovo će biti evropska fontana za evropsku Hrvatsku. Zato to radimo“ - obznanio je to ovih dana, u svom stilu, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na gradilištu velebnih fontana, na južnom ulasku u grad, koje, unatoč kritikama građana i sporenju s Gradskom skupštinom, gradonačelnik glavnog grada Hrvatske, uporno gradi.
Cijeli će projekt stajati više od tri milijuna eura. Mnogi misle da aktualna kriza nije najbolje vrijeme za luksuz, fontane i „vlastite spomenike“, no, gradonačelnik „otkriva“ da su fontane s impozantnim mlazevima vode, radost, u čast ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Probno će proraditi već sredinom prosinca:
„Biće ih 27, a 28., najveći, će biti hrvatski.“
Zanimljivo je da u Hrvatskoj, kako se bliži datum ulaska, jača i potpora ulasku u Europsku uniju, što je suprotno iskustvima zemalja koje su ušle prije Hrvatske, ističe politolog i sveučilišni profesor u mirovini, doktor Branko Caratan:
„U većini zemalja, neposredno uoči ulaska, je obično podrška ulasku padala jer su se ljudi suočavali sa konkretnim problemima koje će im donijeti ulazak u Uniju na njihovom sektoru. Hrvatska je jako dugo čekala na ulazak. Tako da je odnos prema Uniji sasvim drugačiji, nego u svim drugim zemljama.“
Porast podrške pokazuju i najnovija ispitivanja javnog mnijenja, a jedno od njih je, na reprezentativnom uzorku od 1.850 ispitanika, provela agencija Mediana Fides, ističe predstavnica agencije, Maja Laštro:
„Unatoč činjenici da je posljednje istraživanje provedeno u drugoj polovici listopada ove godine, u iznimno kritičnom političkom trenutku u odnosu Hrvatske i EU, podrška ulasku u EU u tom trenutku nije pala. Povećana je i vraćena na nad-polovičnu većinu, na više od 52 posto, baš kao i 2007. godine.“
Takvo raspoloženje zabilježili smo i u našoj u anketi, među slučajno zaustavljenim Zagrepčanima, unatoč krizi u samoj Uniji i događanjima u Grčkoj Španjolskoj :
„Ako i oni nekako žive, nadam se da ćemo i mi u sklopu njih.“
„Tamo kriza dođe i ode i to je normalan tok procesa. Ne može uvijek biti dobro. Ali u Hrvatskoj se ništa ne dešava.“
„Mislim da su ljudi više i više za ulazak u EU zbog krize koja se desila. Ljudi su nezadovoljni. Sve više je nezaposlenih. Mislim da će bilo kakva promjena dobro doći.“
„Nadaju se da će naći posao jer jako puno ljudi iz mog društva sve više razmišlja kako bi bilo dobro da odu van. Misle da će ulazak u EU ipak nešto promijeniti.“
„Apsolutno. Mislim da nama drugo ni ne preostaje. Šta bi bilo da se ne uključimo u EU? Na šta bi to ličilo? Kud bi spadali?“
Pogled unaprijed
No, u glavnom gradu Hrvatske uočili smo, po fasadama, dosta grafita protiv Unije, kao EU-tanazija ili EU= YU.
„Nećemo gledat natrag u retrovizor, idemo gledat u šoferšajbu naprijed.“
„Džumbus je i kod nas i vani. To je stravično. I oni koji jesu u EU i oni koji nisu, svi su nezadovoljni.“
„Ne bih rekla da je tako. Nećemo mi biti sami u EU. Tu su sve zemlje koje imaju jaku privredu, jaku poljoprivredu, riješene zdravstvene sustave, mirovinske sustave. Bilo bi dobro odabrati jedan od tih.“
„To je jedeni način da uvedemo malo reda i odgovornosti.“
Dio anketiranih Zagrepčana kaže da se njihov odnos prema Uniji promijenio nabolje, nakon oslobađajućih haških presuda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču:
„Evropa je imala konačno malo hrabrosti dosuditi malo pravde za nas. Prije su nas vodili kao ustaše, a mi smo se samo branili. Kada su pokazali da ima malo pravde u njima, možemo i pristupiti.“
„Većina hrvatskih građana, kao što se vidjelo na referendumu, definitivno jeste za EU. U jednom trenutku je to čvrsto uvjerenje hrvatskih građana bilo poljuljano, u vrijeme prve presude generalima Markaču i Gotovini, kada je potpora EU pala ispod 20 posto. To je bila afektivna reakcija. Ali ako gledamo općenito opredjeljenje prema Zapadu, ono je u Hrvatskoj jako prisutno“, ocjenjuje politički komentator i urednik u Jutarnjem listu, Davor Butković.
I main-stream hrvatske političke scene, ističe Butković, apsolutno je za Uniju. To je jedino pitanje gdje se podudara s voljom hrvatskih građana.
Politički konsenzus je neupitan, naglašava i sveučilišni profesor i voditelj Centra za politička istraživanja, doktor Anđelko Milardović:
„Nema stranke, uključujući i Hrvatsku stranku prava, koja nije za ulazak u EU.“
Pred Hrvatskom je još sedam mjeseci do ulaska u Uniju, ali i 10 točno preciziranih zadaća koje mora riješiti do ulaska. Na njih je ovog tjedna u Zagrebu, uz pohvale o napretku, podsjetio i europski povjerenik za proširenje, Štefan Fuele. Treba, uz ostalo, dovršiti privatizaciju brodogradilišta, smanjiti broj zaostalih sudskih predmeta, uspostaviti Povjerenstva za sukob interesa, dovršiti izgradnju graničnih prijelaza na neumskom koridoru.
Ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić, čvrsto vjeruje da će se sve stići. Za većinu točaka, pojasnila je na hrvatskoj televiziji, utvrđeni su fiksni datumi izvršenja i to najkasnije do 31. siječnja iduće godine:
„Osim jedne zadaće, a to je izgradnja kućica na ulazu i izlazu u Neum, sve će biti gotovo 1. travnja jer se mijenjao izvođač. Budući da to nisu posebni prelazi, ne trebaju akreditaciju, samo trebaju biti gotove.“