U vrijeme austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, Šantića vilu u selu Borci kod Konjica, 1902. godine sagradio je barun Benko. O historijskom značaju ovog objekta govori Jasminka Džumhur, koja je kao stručna saradnica za kulturno historijsko naslijeđe Općine Konjic, učinila mnogo kako bi se vila našla na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, još 2006.godine.
“Barun Benko je tu do 1910. godine boravio, a onda je vilu prodao porodici Šantić iz Mostara, da bi se već 1913.godine, naš najpoznatiji bosanskohercegovački pjesnik Aleksa Šantić uselio u ovu vilu, zato što je bio protjeran iz Mostara, zbog svojih rodoljubivih pjesama i uvjerenja.Zajedno sa njim, jedno vrijeme je boravio ovdje, Svetozar Ćorović. Aleksa Šantić je, poslije Prvog svjetskog rata, prodao ovu vilu Domu zdravlja u Mostaru, današnjem Higijenskom zavodu u Mostaru, koje je vilu pretvorilo u dječije liječilište. U Drugom svjetskom ratu, ova vila je bila partizanska bolnica”, izjavila je Džumhurova.
Ovaj objekat veže se za imena istaknutih umjetnika, a kao nacionalni spomenik nezaustavljivo propada.Potrebno je, što hitnije, izvršiti njegovu konzervaciju, ističe Džumhurova.
“Nadam se da ćemo to uspjeti obnoviti i da će živnuti ponovo ova Šantića vila, što zaslužuje sigurno, ne samo zbog tih imena, nego i zbog građana i naraštaja budućih.”
Pored Šantića vile je i stećak, pod kojim leži, kako je za sebe volio reći, posljednji bosanski bogumil, umjetnik svjetskog glasa, Lazar Drljača.Ovaj umjetnik je svjetla Rima, Pariza i Beča, zamjenio ovim magičnim krajem u konjičkoj općini, gdje je došao 1931.godine, a jedno vrijeme je i živio u Šantića vili.
“Lazar Drljača se tu nastanio u jednoj kolibi u selu Jažve, neposredno pored Boraka.Tu je slikao, odlazio povremeno u Sarajevo i Mostar, izlagao i prodavao svoje slike i vraćao se uvijek ovdje. Vrata ove vile su bila za njega, uvijek, otvorena.”
Danas uz gotovo srušenu Šantića vilu i stećak Lazara Drljače, na Borcima, kao jedini stanovnik, živi povratnik Neđo Simić.Gazi devedesete, a u svojim sjećanjima, čuva i Lazara i Šantića vilu.
"Ja sam bio prvi razred, kad je Lazo došao.Ovdje u vili , dao mu Aleksa Šantić i živio je", prisjeća se ovaj starac, koji istiće da je Lazo bio svjetski umjetnik.Upravo zbog jedne velike povijesne, književne i kulturne simbolike ovog prostora, Jasminka Džumhur smatra, da ovo mjesto i Šantića vila zaslužuje, da se izvrši, što hitnije, njena konzervacija.
“Tako se može dalje raditi na njenoj rekonstrukciji i revitalizaciji, u skladu sa odlukom Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika”, istakla je Džumhurova. Obilazeći oko porušene Šantića Vile, starac Neđo Simić sa sjetom govori o Lazaru Drljači.
“Lazo je jedan savremeni čovjek, i on je dva tri jezika govorio.Jedan najpošteniji skroman čovjek je bio, sad kad ja vidim kakvi smo pokvareni i gladni, ja Lazu tek sad cijenim.Da je nama Laza sada, mi bi za godinu dana procvali”, kaže Neđo.
U konjičkoj općini je 45 nacionalnih spomenika, a područje općine bogato je stećcima.
"4.160 stećakaka do danas izbrojanih na preko 15o nekropola, govori o jednoj bogatoj istoriji ovog kraja", kaže Džumhurova.
Među nacionalnim spomenicima je i Kamena ćuprija, koja privlači turiste.O spoju kulture i kulturno historijskog naslijeđa, zabilježili smo izjavu i istručne saradnice za kulturu u Općini Konjic, Biljane Handžo
“Obaveza svih nas treba biti i obnova Šantića vile. I Općina i svi zajedno trebamo nastojati da se Šantića vila dovede u stanje, koje bi moglo biti zanimljivo turistima, koji sve više pohode naš grad”, ističe Handžo.
Jasminka Džumhur smatra dobrom idejom da se u Šantića vili napravi Muzej Lazara Drljače, sa njegovim opusom, koji se sada nalazi u privatnim kućama.
“I mogla bi to biti veoma značajna turistička destinacija.Mislim da je to prilika da se naši gradski oci, zajedno sa Vladom Federacije BiH potrude, da se ovaj spomenik kulture obnovi, kao Muzej Lazara Drljače, kako bi buduće generacije naslijedile od nas ovu baštinu.”
