Britanski premijer Keir Starmer doputovao je u Bijelu kuću na sastanak s predsjednikom Donaldom Trumpom gdje traži američko osiguranje u sklopu mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Trump je 27. februara rekao da je napredovao mirovni dogovor između Rusije i Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u posjetu dolazi dan kasnije.
Trump je, dok su se dvojica lidera pozdravljala pred novinarima, prihvatio ponudu da posjeti Veliku Britaniju u skoroj budućnosti. Kazao je da "dogovor" mora biti na prvom mjestu, protiveći se želji Evrope da mjere za osiguranje sigurnosti budu sastavni dio pregovora o primirju.
Takođe je ponovio nedavne izjave iz Washingtona da do pridruživanja Ukrajine NATO-u "neće doći".
"Razgovarali smo i razgovarat ćemo o tome kako ćemo raditi sa vama, gospodine predsjedniče, kako bismo osigurali da ovaj dogovor bude nešto što neće biti prekršeno, jer je veoma važno, ako postoji dogovor, da ga održimo", rekao je Starmer.
Dva dana prije svog ključnog sastanka s Trumpom, Starmer je govorio u britanskom parlamentu u Londonu, gdje je najavio najveće povećanje izdataka za odbranu od kraja hladnog rata.
Starmer je najavio planove za ubrzanje povećanja izdvajanja za odbranu na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2027. godine i cilj da se dostigne tri posto u narednom parlamentu (2029.).
"Mislim da duboko u nama svi znamo da se ovakva odluka očekivala već tri godine od početka sukoba u Ukrajini. Posljednjih nekoliko sedmica su ubrzale moje razmišljanje", rekao je Starmer novinarima poslije obraćanja poslanicima.
Starmer je donio takvu odluku u vrijeme kada su transatlantski odnosi na najnižoj tački od kraja hladnog rata i dok Trump dovodi u pitanje vrijednost NATO-a, kritikuje rukovodstvo Ukrajine i razmatra sporazum o evropskoj bezbjednosti s Rusijom.
Starmer – političar s lijevog centra koji je preuzeo funkciju u julu – nada se da će se s povećavanjem potrošnje na odbranu Velika Britanija smatrati kao zemlja koja odgovara na Trumpove dugogodišnje pritužbe da saveznici iz NATO-a ne plaćaju svoj dio.
Britanski premijer dolazi u SAD poslije posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona 24. februara Bijeloj kući, gdje je takođe nastojao da održi angažovanje Washingtona na evropskoj bezbjednosti i da Washington podrži fer mirovni sporazum za Ukrajinu.
Uzastopne posjete na visokom nivou naglašavaju sve veću bojazan u Evropi da bi sporazum SAD-a s Kremljom kojim će Ukrajina biti ranjiva mogao da destabilizuje kontinent.
Preokret američke politike
Otkako je preuzeo dužnost prije pet sedmica, Trump je krenuo agresivno da radi na ispunjenju svog predizbornog obećanja o okončanju rata u Ukrajini, preokrenuvši trogodišnju američku politiku.
Trump je šokirao evropske kolege ranije ovog mjeseca kada je objavio da je održao dug i produktivan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao da će njegov tim za nacionalnu bezbjednost "odmah" početi pregovore s Kremljom o okončanju rata.
Trump je kasnije rekao da bi želio da se Rusija ponovo pridruži Grupi osam vodećih industrijskih zemalja, dok je njegov državni sekretar Macko Rubio razgovarao o poslovnim mogućnostima za američke kompanije u Rusiji.
Bilo kakvo ukidanje sankcija Rusiji, što je neophodan korak za ponovno poslovanje u toj zemlji, omogućilo bi Kremlju da se ponovo naoruža, što predstavlja prijetnju po evropsku bezbjednost, kažu analitičari.
Trumpov pristup označava oštar pomak u odnosu na političku i ekonomsku izolaciju Rusije koju je nametnuo njegov prethodnik Joe Biden.
Evropski lideri sada strahuju da bi Trumpovo direktno angažovanje s Moskvom moglo da dovede do rješenja koje daje prioritet odnosima SAD-a i Rusije nad evropskim bezbjednosnim brigama, što ih praktično ostavlja bez uticaja na odluke koje utiču na stabilnost regiona.
Da bi spriječio taj ishod, Macron je 17. februara organizovao hitne razgovore sa liderima Evropske unije kako bi se formulisao jedinstven odgovor.
"Sjedinjene Države su se pomjerile, a Evropa je shvatila da ako želi da bude ozbiljna po pitanju sopstvene bezbjednosti i dugoročnog rješavanja Ukrajine, što je od suštinskog značaja za evropsku bezbjednost, onda i ona mora da se promijeni", rekla je Fiona Hill, bivša Trumpova savjetnica za Rusiju tokom njegovog prvog mandata.
Starmer i Macron planiraju evropske snage s 30.000 vojnika, ali traže podršku SAD-a.
"Velika Britanija je spremna i voljna da podrži ovaj mirovni sporazum trupama na terenu. I na kraju, američka podrška će biti od vitalnog značaja za odvraćanje Rusije od nove invazije za samo nekoliko godina", rekao je Starmer ranije ove sedmice.
Taj zaštitni mehanizam – vjerovatno u srži razgovora u Bijeloj kući – mogao bi da uključi obećanja američke vazdušne, logističke i komunikacijske podrške u slučaju da Rusija prekrši mirovni sporazum.
Da li je dovoljno?
Trumpova promjena spoljne politike navođena je njegovim stavom da Sjedinjene Države imaju ograničene vojne i finansijske resurse i da moraju da se fokusiraju na Indo-Pacifik kako bi odvratile Kinu, koju vidi kao glavnu prijetnju američkoj nacionalnoj bezbjednosti.
Iz Trumpove perspektive, Evropa mora da snosi teret zaštite od Rusije povećanjem troškova za odbranu. Godinama, većina evropskih zemalja nije ispunjavala cilj NATO-a o potrošnji na odbranu od dva posto, što je navelo Trumpa da ih optuži da zavise od Sjedinjenih Država i doveo u pitanje vrijednost Alijanse.
Trump je nedavno pozvao članice NATO-a da povećaju potrošnju za odbranu na pet posto BDP-a, što je neki eksperti smatraju nerealističnim i što bi izvršilo značajan pritisak na budžete mnogih zemalja EU, primoravajući ih ili da povećaju poreze ili smanje beneficije.
Sjedinjene Države troše oko 3,4 posto BDP-a na odbranu.
Ed Arnold, viši naučni saradnik na Royal United Services Institute (RUSI), tink tenku za odbranu i bezbjednost sa sjedištem u Londonu, napisao je u bilješci od 24. februara – prije Starmerove objave o potrošnji na odbranu – da povećanje Velike Britanije na 2,5 posto BDP-a vjerovatno neće biti dovoljno da impresionira Trumpa.
Arnold je tvrdio da, kako bi pojačao uticaj Velike Britanije, Starmer "treba da se obaveže na tri posto, ne 'čim fiskalni uslovi dozvole', već odmah".
Međutim, potrošnja na odbranu nije jedino čime raspolaže Starmer tokom posjete Washingtonu, rekao je Arnold. Starmer bi mogao da apeluje na Trumpov "ego i emocije" da utiče na predsjednika SAD-a po pitanju parametara ukrajinskog mirovnog sporazuma.
Starmer mora da "iznese jake argumente za ono što će se dogoditi s (Trumpovom) reputacijom i ugledom ako ga Rusija izigra tokom pregovora", rekao je on.
Uspjeh ili neuspjeh Starmera kod Trumpa mogao bi da oblikuje budućnost evropske bezbjednosti i testira da li Washington još može da pronađe zajednički jezik sa svojim tradicionalnim saveznicima u sve fragmentiranijem geopolitičkom pejzažu.