Međutim 28. februara 2008. godine RS je izdala obveznice za ovaj entitet, a Ministarstvo finansija BiH pokrenulo je ustavni spor o ovom pitanju, tako da se sada očekuje odluka Ustavnog suda BiH.
U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine još ne znaju kada će se Zahtjev o ocjeni ustavnosti Zakona o staroj deviznoj štednji Republike Srpske naći na dnevnom redu. Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan:
U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine još ne znaju kada će se Zahtjev o ocjeni ustavnosti Zakona o staroj deviznoj štednji Republike Srpske naći na dnevnom redu. Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan:
„Vjerujte da mi je gotovo nemoguće odgovoriti na to pitanje, osim da vam kažem da je rad na predmetima u toku, da je uključen Sekretarijat i sudija izvjestilac i da je ono što je sigurno, da će predmet biti razmatran od strane plenarne sjednice Ustavnog suda. Eh, kad će dnevni red – kao što je to uobičajeno – još uvijek nije utvrđen ni za ovu prvu narednu koja je 30. maja. I još vam mogu reći da se u principu te plenarne sjednice održavaju svaka dva mjeseca.“
Za rješavanje ovog slučaja zainteresovana je i Kancelarija visokog predstavnika u BiH.
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak pozvao je Ustavni sud BiH da u najkraćem mogućem roku riješi spor uzrokovan Zakonom o staroj deviznoj štednji Republike Srpske i Zakonom o staroj deviznoj štednji Bosne i Hercegovine. Bez odluke ovog tijela ne može biti postignuta pravna sigurnost za stare devizne štediše u cijeloj Bosni i Hercegovini, kažu u OHR-u. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Od aprila 2006. godine na snazi je zakon na državnom nivou, čiji je cilj da izdavanjem jedinstvene obveznice svim štedišama na jedinstven način riješi ovo pitanje na cijeloj teritoriji BiH. Donošenjem vlastitog Zakona o staroj deviznoj štednji, u januaru 2008. godine, Republika Srpska je uspostavila odvojen sistem koji je u direktnoj suprotnosti sa državnim zakonom o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje. Što se duže odgađa odluka Ustavnog suda, veća će biti pravna nesigurnost za devizne štediše u cijeloj Bosni i Hercegovini, uključujući vlasnike obveznica u RS, one koji su već kupili ili razmišljaju o kupovini obveznica u Republici Srpskoj, te štediše u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, koji čekaju na izdavanje obveznica kojima će se izmiriti njihova potraživanja.“
Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić koji je i inicirao kod Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti, mišljenja je da se i u ovom slučaju politika umiješala u čitavu stvar:
„I sad mislim da sam u pravu, i sad mislim da mora biti jedinstven pristup i da postoji tehničko rješenje da se ni u čemu ne bi i neće dirnuti u integritet Republike Srpske. Naprotiv, mislim da je puno više zajedničkih elemenata i puno više pluseva za BiH. To je samo još jedna potvrda onog, što sam rekao, političkog dijela koji se tu dešava.“
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Đombić smatra da u entitetskom Zakonu nema nikakvih pravnih praznina:
„Ono što mogu reći da imate, bar za izvještenje, i investitore koji trguju na berzi, na banačkoj berzi već se prometuje obveznicama stare devizne štednje RS negdje sa prosječnom cijenom negdje oko 70 posto od nominalne. Ono što treba svima biti jasno da je i ino-dug i unutrašnji dug sastavni dio entitetskog budžeta. Prva isplata ide polugodišnje, imamo deset polugodišnjih isplata, prva ide 28. 08. 2008. godine.“
Da apsurd bude veći, objašnjava Vrankić, upravo na inicijativu sadašnjeg predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića, Ustavni sud BiH prije dvije godine donio je odluku da se stara devizna štednja u Bosni i Hercegovini mora riješiti na jedinstven način:
„Sad kad smo napravili jedinstven zakon i kada smo trebali, ono što kažu, u devedesetoj minuti da damo gol, došli smo do pozicije da je Republika Srpska krenula svojim putem i istupila iz projekta i mi nemamo, sukladno odluci Ustavnog suda, riješenu tu stvar i ne znamo uopće kako je riješiti. A bili smo na tragu, korak do cilja da to riješimo na jedinstven način.“
Centralna banka Bosne i Hercegovine, koja je trebala biti fiskalni agent za obveznice stare devizne štednje, najavila je da nema namjeru da stoji iza asimetričnih rješenja.
„Ne možemo biti fiskalni agent jednog dijela BiH, odnosno samo jednog entiteta,“ rekao je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.
Bilo bi mudro da se sačeka odluka Ustavnog Suda BiH, jer ukoliko se RS vrati u cijeli proces, Centralna banka BiH je spremna da bude fiskalni agent za BiH, kažu u Centralnoj banci. Čitav slučaj oko obveznica stare devizne štednje mogao bi uticati na još lošiji kreditni rejting BiH, upozorava ministar finansija BiH Dragan Vrankić.
