Tužilaštvo je jedno od ključnih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je u fokusu pregovora Crne Gore i EU. O tome koliko ima politčke spremnosti za obračun sa ovim problemima, koliko ima opstrukcije razgovarali smo sa vrhovnim državnim tužiocem Ivicom Stankovićem.
RSE: Evropska komisija je ponovo stavila naglasak na vladavinu prava i efikasnu borbu protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. Kaže se da je postignut određeni napredak, ali da rezultati u efikasnom istraživanju slučajeva korupcije, posebno na visokom nivou, ostaju ograničeni. Pored Vaše više puta iskazane spremnosti da se uhvatite u koštac sa ovim problemom, da li prepoznajete političku volju i spremnost ostalih nadležnih institucija da se ozbiljno bave ovim problemom?
Stanković: Ne želim da vjerujem da te spremnosti nema i u drugim nadležnim institucijama. Niko ne bi trebalo da dovodi u pitanje da je u tužilaštvu i te kako ima. Nedavno sam kolegama tužiocima poručio da je u proteklom periodu učinjeno dosta, ali da to ne znači da je urađeno dovoljno. Dakle, nije mi bio potreban izvještaj o napretku da konstatujem gdje su dobre, a gdje slabe tačke u radu. To vidi svako ko hoće realno da sagleda situaciju. Isto tako, ne smijemo zanemariti da je u ranijim izvještajima konstatovan manjak rezultata iz oblasti vladavine prava. Zato mislim da u ovogodišnjem izvještaju ne bi trebalo zanemarivati konstataciju da je postignut određeni napredak, a sa druge strane isticati ono „ali“ iz nastavka obrazloženja. Tačno je da su određeni rezultati ostali ograničeni, ali to ne znači da će se na tome stati. Mi smo pokazali i svakodnevno pokazujemo riješenost da se izborimo sa svim vidovima kriminala i korupcije. Posebno korupcije na visokom nivou. Tako da rezultati u tom dijelu neće izostati. Ali, ne smijemo zanemariti da je za tako nešto, posebno za prikupljanje pravno valjanih dokaza potrebno vrijeme.
RSE: U dijelu javnosti se mogu čuti primjedbe da tužilaštvo ima selektivan pristup. Da budem precizniji, da se posvetilo istragama u primorskim opštinama, a da recimo i dalje nemamo proceusiranog nijednog bivšeg ili sadašnjeg predstavnika izvršne vlasti na državnom nivou. Kako to objašnjavate?
Stanković: To objašnjavam kao dokaz da dio javnosti nikada neće biti zadovoljan što god tužilaštvo konkretno uradilo. To istovremeno doživljavam kao dobar pokazatelj da ne smijemo ući u zonu podilaženja bilo kome. Više sam puta poručio da tužilaštvo neće osluškivati bilo čija očekivanja već će odluke donositi isključivo na osnovu Ustava i zakona. To ću ponavljati dok svima ne bude jasno da tako jeste i da će tako biti. Ne smijemo zanemariti ni to da se prvo kritikovao nedostatak istraga, sada kada su one više nego prisutne postavlja se pitanje zašto je do istraga došlo samo u primorskim opštinama. Neka se niko ne sjekira, svi koji su svojim ponašanjem i djelovanjem došli u sukob sa zakonom doći će na red i odgovarati zbog toga, prije ili kasnije. Bez obzira na to da li je riječ o predstavnicima lokalne, izvršne vlasti ili opozicije. Dakle, o selekciji nema ni govora. Pravda ne može uvijek da bude brza ali će pokucati na vrata svih koji su prekršili zakonske propise.
RSE: Odakle dolazi podrška, a gdje prepoznajete eventualnu opstrukciju?
Stanković: Podrška tužilaštvu dolazi prije svega iz Ustava i zakonskih propisa. Ukoliko bi je očekivali od nekog konkretno onda bi i sami postali dio nedopustive zone vršenja uticaja. Budite sigurni da u takvu zonu nećemo zaći dok god sam na čelu tužilaštva. Isti odnos imam i prema opstrukcijama. Tužilaštvo nije ponešeno podrškom, niti opterećeno opstrukcijama. Svjedoci smo da kada se na udaru tužialštva nađu nečiji protivnici onda sa određenih adresa stiže podrška, kada se isto to tužilaštvo nađe ispred njihovih vrata, onda se priča mijenja. Zato ću još jednom napomenuti da su na meti tužilaštva svi učinioci krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, ko god oni bili. Ukoliko neko u toj namjeri bude opstruirao rad tužialštva može se samo zavaravati da neće odgovarati zbog toga.
