Gradsko vijeće Vukovara je većinom glasova u četvrtak 29. prosinca ukinulo odredbu o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćirilice u gradu pored hrvatskog jezika i latinice, odnosno obaveznom postavljanju dvojezičnih naziva ulica i ustanova.
To je na tragu pada broja Srba u Vukovaru ispod trećinu, što je ustanovio Popis stanovništva iz 2021. godine. Ovo je poraz Vukovara i ljudskosti u Vukovaru, ocjenjuju u tamošnjoj srpskoj zajednici.
Kako su u desničarskom oporbenom Domovinskom pokretu i najavili nakon objavljivanja rezultata Popisa stanovništva iz 2021. godine, kada je broj pripadnika srpske manjine u Vukovaru pao ispod 33 posto, tamošnje Gradsko vijeće je ukinulo odredbu o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćirilice. To je pravo koje propisi garantiraju kada neke manjine, u ovom slučaju Srba, ima više od trećinu u populaciji grada ili općine.
Tko gubi ovom odlukom?
Predsjednik Gradskog odbora Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i gradski vijećnik u Gradskom Vijeću Vukovara Srđan Kolar kaže u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) kako je ovo korak u suprotnom smjeru od ljudskosti i poštivanja drugog.
"Generalno, tom odlukom je čovek izgubio. Pokušalo se ići u smeru ljudskosti, ljudskih vrednosti, poštivanja drugoga. Čak štoviše sa velikom dozom ironije govorilo se o Erdutskom sporazumu i svim tim mirovnim naporima i stvarima koje su neki pametni ljudi radili. Ponavljam – juče je Vukovar izgubio i izgubio je čovek u Vukovaru", kazao je Kolar.
Izmjenom Statuta ukinuto je pravo koje vukovarski Srbi u najvećoj mjeri nisu ni konzumirali, jer su dvojezične ploče - nakon što je Popis stanovništva 2011. pokazao da je broj Srba u Vukovaru premašio 33 posto - bile postavljene tek na nekoliko ustanova, a onda se pred desetak godina, zbog prosvjeda u organizaciji tada u gradu oporbenog HDZ-a, prekinulo s njihovim postavljanjem.
Milanović: Došlo je na svoje
Ukidanje službene upotrebe srpskog i ćirilice u Vukovaru komentirao je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, u čijem mandatu se 2012. i 2013. godine krenulo sa postavljanjem dvojezičnih ploča, na što je HDZ krenuo sa prosvjedima. "Sada je došlo na svoje", kazao je Milanović i iznova doveo u pitanje izborni i svaki drugi legitimitet lidera hrvatskih Srba Milorada Pupovca.
"Sada me pitate – je li to gorak okus? To je bljutav okus, jer kada sam se tada borio za nešto što je u zakonu, i što je u zakon ugurao HDZ, onda sam najmanje podrške imao od Pupovca koji nije bio sa mnom tamo kada sam se svađao s onom ekipom, s kojom sam danas u dobrim odnosima. Ali, evo – sada je došlo na svoje", kazao je Milanović na konferenciji za novinare na Pantovčaku.
Odluka je štetna i beskorisna
"Ukidanje odredbe o službenoj upotrebi dvojezičnosti je sramotno", ocjenjuje u izjavi za RSE osječki politički analitičar Jaroslav Pecnik. Prema njegovoj ocjeni, vukovarski desničarski gradonačelnik Ivan Penava tu je odredbu trebao ostaviti u gradskom Statutu, neovisno o rezultatima Popisa.
"Ta je odluka štetna i beskorisna za Hrvatsku, nikome ništa dobro ne donosi… Cijeli niz stvari u Vukovaru ostaje kao problem i time se ništa neće riješiti", procjenjuje Pecnik.
Penava je, kada je shvatio da će nakon objavljivanja rezultata Popisa stanovništva moći ukinuti odredbu o pločama na latinici i ćirilici, najavio da će to vratiti mir na ulice Vukovara bar na deset godina. Pecnik, međutim, upozorava da kamen smutnje u Vukovaru nije bila ćirilica, već neriješeno nasljeđe prošlosti, u prvom redu razni zločini kojih je bilo sa srpske, ali i sa hrvatske strane.
"Prema tome, nitko tu nije bez grehote, bez grijeha. Kamen smutnje je daleko dublji nego li ćirilica, ona je samo neki formalni povod na kojem su se pokazivali mišići raznoraznih vlada, premijera, predsjednika i tako dalje. Tako da je ta njegova izjava o vraćanju mira jedna bedasta rečenica", kaže Pecnik.
Očitovao se i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, inače predsjednik desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta. "Ćirilica je bila predmet etno biznisa i stvaranja pritiska na Vukovar", kazao je novinarima, ocjenjujući da je to izmjenom Statuta na sjednici Gradskog vijeća prekinuto.
Što kaže lokalni HDZ?
Penava i većina u Gradskom vijeću Vukovara su dojučerašnji HDZ-ovci, koji su prešli u Domovinski pokret zamjerajući HDZ-u nedovoljan angažman na rasvjetljavanju ratnih zločina nad Hrvatima i suradnju sa SDSS-om na državnoj razini.
Aktualni šef vukovarskog HDZ-a Nikola Mažar kaže za RSE kako ukidanje odredbe o ćirilici neće vratiti mir na ulice Vukovara, jer je nemir, kako tvrdi, nastao kada je Milanovićeva vlada 2012. i 2013. godine krenula postavljati dvojezične ploče "po mraku, na silu u pet u jutro i na način da je to bilo nametnuto građanima Vukovara".
Mažar kaže kako građanima Vukovara neovisno o nacionalnoj pripadnosti trebaju radna mjesta i dobre plaće i da lokalna politika radi za njih.
"Međutim, na istoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je izmijenjen Statut oko dvojezičnosti, rebalansom je smanjen gradski proračun za 105 milijuna kuna (14 milijuna eura), nakon što je u lipnju već bio smanjen za 60 milijuna kuna (8 milijuna eura). Građani Vukovara godinu koja je započela s proračunom od 330 milijuna kuna (44 milijuna eura) završavaju s proračunom od 150 milijuna kuna (20 milijuna eura). To je poraz lokalne politike", ocjenjuje Mažar, čija je stranka u vukovarskom Gradskom vijeću u opoziciji.
"Zbog tog smanjenja, moralo se odustati od niza razvojnih, infrastrukturnih i poduzetničkih projekata, i to je ono što stvara nemir među građanima grada Vukovara", navodi on.
"To je ono na što se političari, a u prvom redu gradonačelnik Vukovara moraju fokusirati. Svi koji žele dobronamjerno raditi za grad mogu pomoći svim građanima Vukovara kroz radna mjesta, gospodarstvo i investicijske projekte i time će i žrtva Vukovara u ratu i žrtva hrvatskih branitelja dobiti smisao."
Navodi da "politikantstvo i davanje paušalnih izjava kako bi se dobili politički bodovi na državnoj razini nisu nešto što pridonosi boljem, ali i mirnijem životu građana Vukovara".
Što se ukida, a što ostaje
Ukidanje ove odredbe ne dovodi u pitanje druga manjinska prava srpske manjine u Vukovaru koja su regulirana drugim propisima – obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu, izdavanje dvojezičnih isprava na zahtjev, kulturnu autonomiju, političku zastupljenost, manjinsku samoupravu i drugo.
U Istarskoj županiji je talijanskoj manjini dano pravo na službenu upotrebu talijanskog jezika, iako Talijana u Istri ima šest posto prema Popisu iz 2011, a pet posto po Popisu iz 2021. Također, to je prihvaćeno i u sedam gradova i trinaest općina u Istri.
Srpska manjina ima pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice i u više drugih mjesta u Hrvatskoj gdje ih je više od 33 posto u stanovništvu, ali je praksa svugdje različita. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2020. godine, radi se o 20 općina, između ostalih Krnjaku (58 posto), Vojniću (38,5), Donjem Lapcu (79,2), Vrhovinama (47,6), Udbini (42,6), Šodolovcima (78,1).
Historijat dvojezičnosti u Vukovaru
Ustavni zakon o nacionalnim manjinama daje pravo nekoj manjini na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma – u stvarnosti to se realiziralo dvojezičnim pločama na ulazu u mjesto ili grad, na javnim ustanovama i dvojezičnim nazivima ulica i trgova – ako te manjine u stanovništvu neke jedinice lokalne samouprave ima više od jedne trećine.
U Vukovaru je to pravo ugrađeno u gradski Statut 2009. godine, političkim dogovorom HDZ-a i glavne stranke srpske manjine u Hrvatskoj, Samostalne demokratske srpske stranke, iako tada u Vukovaru nije bilo jednu trećinu Srba. Međutim, to pravo tada nije bilo i ostvareno.
Na Popisu stanovništva iz 2011. godine ustanovilo se da u Vukovaru ima 34,87 posto Srba, i time je pravo na javnu upotrebu srpskog jezika i ćirilice dobilo i zakonsko utemeljenje. Nakon što su objavljeni rezultati Popisa, tadašnja vlada lijevog centra premijera Zorana Milanovića 2012. i 2013. godine krenula je postavljati dvojezične ploče na institucije.
HDZ koji je tada bio u opoziciji i u državi i u Vukovaru tvrdio je da su rezultati Popisa lažirani, da Srba nema trećinu i organizirao je razbijanje ploča. Vlada je obustavila postavljanje ploča, a Ustavni sud je 2014. godine obavezao lokalne vlasti da jednom godišnje procijene jesu li se stekli uvjeti za uvođenje dvojezičnosti.
HDZ je u međuvremenu preuzeo vlast u Vukovaru i nekoliko godina su ignorirali obavezu koju im je Ustavni sud dao, a potom su pet godina za redom ustanovljavali da se – nisu stekli uvjeti. To se nije promijenilo otkako je vlast u Vukovaru preuzeo desničarski Domovinski pokret, nakon što su dotadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Penava i većina HDZ-ovih gradskih vijećnika prešli u tu stranku.
