Dostupni linkovi

Šta BiH može očekivati od EFTE?


Od 1. januara naredne godine u Bosnu i Hercegovinu će biti omogućen uvoz bez carine većine proizvoda iz Švajcarske, Lihtenštajna, Norveške i Islanda, jer na snagu stupa Sporazum o bescarinskoj trgovini sa članicama Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu /EFTA/.

Prema odredbama dogovora sva roba iz zemalja članica EFTA biće bez carina do kraja 2016. godine, a BiH svoju šansu vidi u izvozu poljoprivrednih proizvoda u te zemlje. Ekonomisti smatraju da će sporazum imati pozitivne efekte na priliv investicija iz zemalja EFTA, dok poljoprivrednici, s druge strane, ne očekuju velik porast bh izvoza.

Sporazum sa zemljama Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu EFTA dobar je za BiH i omogućiće, prije svega, uvoz industrijskih proizvoda i tehnologije, što će ojačati bh privredu, a s druge strane, ostvariće se porast izvoza poljoprivrednih proizvoda, kaže Igor Gavran iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

"Tržište EFTE će biti potpuno otvoreno za bh proizvode, uključujući i poljoprivredno-prehrambene. Kad je riječ o uvozu sa druge strane, naše tržište se u potpunosti otvara za industrijske proizvode, tehnološke prije svega, koji ni na koji način ne konkurišu bh proizvodima.", ističe Gavran

Ekonomista Damir Miljević takođe je saglasan da naša poljoprivredna proizvodnja može iskoristiti priliku za ulaz na tržišta zemalja EFTE.

"Što se tiče voća i povrća, pogotovo kad imamo u vidu o kojim zemljama se radi - o Norveškoj i Švicarskoj koje imaju jako visok standard i troše mnogo voća i povrća - i ja tu ipak vidim našu šansu.", kaže Miljević.

S obzirom na dosadašnja iskustva Bosne i Hercegovine sa CEFTA sporazumom i sporazumom o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom koji su imali negativne efekte, Gavran napominje da su te stvari sada ispravljene, a jedino što je negativno ovaj put po Bosnu i Hercegovinu jeste nemogućnost transporta određenih roba preko teritorije EU.

"Naša najveća prepreka ponovo će biti nemogućnost transporta do ovih zemalja, odnosno nemogućnost transporta proizvoda animalnog porijekla. Dokle god nam nije moguć njihov izvoz u EU, kopnenim putem ih nećemo moći prevesti ni do zemalja EFTE. Do domaćih vlasti je da se taj problem prevlada" - napominje Gavran.

Miljević je, pak, oprezan kada je u pitanju porast bh izvoza zbog stupanja na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA, ali ipak smatra da to može doprinijeti porastu investicija iz ovih zemalja u Bosnu i Hercegovinu.

"Ono gdje ja vidim jednu ogromnu potencijalnu šansu za BiH jeste to da investitori iz zemalja EFTA dođu ovdje i investiraju u proizvodnju za zemlje EFTA, odnosno za svoja tržišta. Ja mislim da bi u tom kontekstu bh vlasti trebale da učine napor da taj sporazum ima tu vrstu efekta" - jasan je Miljević.

Poljoprivredni proizvođači u BiH ipak ne očekuju neki veliki porast izvoza poljoprivrednih proizvoda iz razloga što je, kako tvrde, naša proizvodnja mala i godinama se nalazi u krizi. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

"Poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji je u zadnjih desetak godina doživjela toliko padova iz niza objektivnih razloga, od prirodnih do finansijskih, tako da smo jednostavno sada na toj fazi da pojedinih proizvoda ne možemo proizvesti ni za vlastitu potrošnju, a kamoli za izvoz" - kaže Marinković.

Marinković je mišljenja da će od ovog sporazuma profitirati jedino zemlje EFTA, jer će nama prodavati ono što njima ne treba.

"Vjerovatno nekakva svoja tehnološka rješenja koja su kod njih zastarjela i kojih se ne mogu riješiti na drugi način, pa će to pokušati da izvezu na naše tržište, jasno - ukoliko bude zainteresovanih lica za kupovinu takvih proizvoda.", ističe Marinković.

Kakav će ishod ovog sporazuma biti, znaće se tek krajem 2016. godine, kada sporazum prestaje da važi, ali ako do tada vlasti učine napore i ostvare standarde koje propisuje EU za robe biljnog i životinjskog porijekla, ovaj sporazum bi mogao biti prvi koji je povoljan po Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da Švajcarska, Lihtenštajn, Norveška i Island uvoze velike količine ovih roba, jer ih sami ne mogu proizvesti dovoljno, tvrde iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

XS
SM
MD
LG