Od instrumenta za integraciju srpske zajednice u kosovsko društvo do iniciranja njihove dezintegracije.
Tako Beljgzim (Belgzim) Kamberi iz nevladinog Instituta za socijalnu politiku "Musine Kokolari" u Prištini vidi delovanje Srpske liste, te dodaje da će se tek nakon lokalnih izbora 12. oktobra videti da li je u međuvremenu promenila stavove i politiku.
Za sada, dodaje on, ostaje otvoreno pitanje da li će ova najveća stranka Srba na Kosovu, koja ima podršku Beograda, u narednom periodu doprineti integraciji i stabilnosti ili pak suprotnom.
S druge strane, Miodrag Milićević iz nevladine organizacije Aktiv smatra da je Srpska lista izgubila kredibilitet i koalicioni potencijal, te da to ne mogu promeniti ni eventualne kadrovske promene unutar te stranke.
Ukazuje da je takva situacija uglavnom posledica oružanog napada u Banjskoj septembra 2023. godine ali i delovanje po principu "toplo-hladno".
Odgovornost za napad u Banjskoj preuzeo je tadašnji potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić.
Srpska lista se povodom napada u Banjskoj, u kome je ubijen jedan kosovski policajac i trojica srpskih napadača, nije oglašavala, niti se distancirala od Radoičića u čiju je odbranu do tada redovno stajala.
Prethodno je Srpska lista novembra 2022. inicirala napuštanje kosovskih institucija na severu Kosova zbog preregistracije srpskih tablica na kosovske, potom je u aprilu 2023. pozvala na bojkot lokalnih izbora, te na bojkot glasanja za smenu albanskih gradonačelnika i u aprilu 2024.
Tako su na vlast u Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku do kraja mandata ostali albanski gradonačelnici, koje većinsko srpsko stanovništvo ne prihvata.
Međutim, Srpska lista sada ipak učestvuje u izbornim procesima. Trenutno ima 9 poslanika u kosovskom parlamentu a učestvovaće i na lokalnim izborima koji su zakazani za 12. oktobar.
Takođe, Srpska lista se prošle nedelje obratila i Ustavnom sudu Kosova jer se zamenik predsednika Skupštine iz srpske zajednice nije glasao u paketu sa drugim potpredsednikom iz nevećinskih zajednica.
Inače, predsednik Skupštine Dimalj Baša (Dimal Basha) zaključio je konstitutivnu sednicu 30. avgusta, iako potpredsednik iz srpske zajednice nije izabran.
Da li je moguća 'rehabilitacija' Srpske liste?
Radio Slobodna Evropa se obratio Srpskoj listi sa upitom da li imaju poteškoća u delovanju unutar kosovskih institucija, te da li će menjati svoju politiku ili strukturu stranke, ali odgovor nije stigao.
Nakon sednice Skupštine prošle nedelje, poslanik Srpske liste Igor Simić rekao je da se krše prava srpske zajednice, kao i Ustavni poredak i poslovnik o radu Skupštine.
"Srpska lista i srpski narod nisu prepreka, niti bilo ko želi da blokira procese. Mi samo tražimo da se poštuju naša prava", rekao je Simić.
Beljgzim (Belgzim) Kamberi iz Instituta za socijalnu politiku u izjavi za RSE kaže da je oružani napad u Banjskoj otvorio dileme oko Srpske liste, te da novo rukovodstvo na čelu sa novim predsednikom Zlatanom Elekom nije mnogo promenilo situaciju.
"Videćemo kako će se Srpska lista ponašati nakon što se, sa najvećom verovatnoćom, vrati na vlast na lokalnom nivou (naročito na severu Kosova). Stavovi Srpske liste će zavisiti i od procesa dijaloga, ali i od dešavanja u Srbiji. Ukoliko SNS (Srpska napredna stranka) ostane na vlasti, videćemo šta će sugerisati Srpskoj listi, kako da se ponaša, a ukoliko dođe do promene vlasti u Beogradu, ostaje da se vidi da li će podržati isključivo koncept Srpske liste ili neki pluralniji model organizovanja kosovskih Srba, formalno više autonomniji i manje vertikalno vezan direktno za vlast u Beogradu", kaže on.
Miodrag Milićević iz nevladine organizacije Aktiv ne veruje da bi promene unutar Srpske liste mogle pozitivno da utiču na kredibilitet te stranke.
On smatra da političke partije moraju pronaći neko kompromisno rešenje i izaberu potpredsednika Skupštine iz redova srpske zajednice, kako bi se deblokirale institucije.
"Teško je očekivati bilo kakvu vrstu rebrendiranja Srpske liste ali je isto tako neshvatljivo da vi imate problem, bez obzira na reputaciju Srpske liste, da glasate za ljude koji nisu direktno odgovorni za neka dešavanja. Ako se i dalje kao argument koristi ko je sa kim viđen na nekim fotografijama, ko se kada sa kim sastao da pije kafu, znate takvim pričama nije mesto u Skupštini", ocenjuje Milićević.
Srpska lista kao rezultat dijaloga
Kamberi navodi da je Srpska lista bila zamišljena i kao mehanizam koji bi trebalo da posluži za tranziciju iz "paralelnih" institucija Srbije u institucije Kosova, odnosno kao mehanizam integracije srpske zajednice u kosovsko društvo i institucije, te da je ona rezultat prvog Briselskog sporazuma u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
"Banjska je bila vrhunac delegitimizacije ove ideje, modela i koncepta za integraciju kosovskih Srba i normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, bar što se tiče srpske strane", ocenjuje Kamberi.
Paralelno, kako navodi, Srpska lista je sve više postajala instrument interesa vlasti u Srbiji i predsednika Aleksandra Vučića.
"Ipak, nekoliko je faktora od kojih zavisi da li će Srpska lista povratiti legitimitet. Legalno i formalno će se vratiti u igru, ali se danas postavlja pitanje da li Srpska lista može imati progresivnu funkciju u političkom procesu, odnosno da li će to moći da doprinese integraciji i normalizaciji ili je već sada više faktor dezintegracije i nenormalizacije odnosa Srbije i Kosova. To ćemo razumeti nakon lokalnih izbora", kaže on.
I Milićević ukazuje da je Srpska lista rezultat dijaloga Kosova i Srbije, da ona sprovodi odluke vlasti u Srbiji i da ne očekuje da će zvanični Beograd podržati neku drugu opciju – uprkos diskreditaciji Srpske liste.
Nakon višemesečne institucionalne blokade, krajem avgusta izabran je predsednik Skupštine Kosova ali je blokada opet nastala oko izbora potpredsednika iz redova srpske zajednice.
Nakon što je Srpska lista odbila da promeni kandidata, pošto Slavko Simić tri puta nije uspeo da dobije potrebne glasove, predsednik Skupštine Dimalj Baša je odlučio da se novo ime odredi putem žreba.
Međutim niko nije dobio dovoljan broj glasova, te je Baša zaključio konstitutivnu sednicu.
Predsedništvo Kosova je u međuvremenu saopštilo da sprovodi "analizu" u vezi s procesom konstituisanja Skupštine, te da će predsednica Vjosa Osmani delovati u skladu sa Ustavom i važećim zakonima, kako bi garantovala institucionalnu stabilnost i "poštovanje volje građana Kosova".