Od početka primene alternativnih sankcija u Srbiji su izrečene 93 presude, po kojima su osuđenici, umesto u zatvor upućeni na društveno koristan rad u javnim preduzećima, a prema najavama iz Ministarstva pravde ovaj vid sankcija ubuduće će biti dominantan prilikom izricanja presuda za krivična dela za koja je predviđena kazna zatvora do tri godine.
U ovom trenutku u zatvorima u Srbiji nalazi se oko 11.000 osuđenika, koji izdržavaju zatvorsku kaznu i lica u pritvoru, protiv kojih se vodi krivični postupak pa se očekuje da će primenom alternativnih sankcija taj broj biti znatno smanjen.
Osuđenici koji su osuđeni na društveno koristan rad za sada kaznu mogu da odsluže u javnim preduzećima u Subotici, Beogradu i Kragujevcu, ali iz Ministarstva pravde najavljuju da će tokom ove godine, spisak gradova u kojima će se realizovati alternativne sankcije, biti znatno proširen.
UŠTEDA NA BUDŽETU
Snežana Malović, ministarka pravde kaže da je rad u javnom interesu koristan i za državu i za građane i da to ne predstavljaju ublažavanje kazne ili aboliciju.
"Alternativne sankcije ne predstavljaju ublažavanje kazne niti aboliciju već pre svega eliminišu mogućnost sigmatizacije osuđenog i njegove porodice. Ujedno, osuđenom nije ugrožena egzistencija već mu je ostavljena mogućnost da zadrži svoj posao. Na ovaj način se ostvaruju i budžetske uštede jer svaki dan koji osuđenik provede u zatvoru našu državu košta", kaže Malović.
Milan Obradović, direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija kaže za Radio Slobodna Evropa da će novi vid sankcija, pored evidentne dobrobiti za osuđenike smanjiti i broj zatvorenika u prebukiranim srpskim zatvorima.
"Procenjujemo da će to biti osetno smanjenje, ne naravno za mesec dva, ali dugoročno gledano to će zaista biti osetan broj ljudi koji neće služiti kaznu u zatvoru i to je dobro za obe strane, i za osućeno lice i za državu", kaže Obradović.
Od početka primene alternativnih sankcija u Srbiji izrečene 93 presude kazne rada u javnom interesu i više od 40 mera nadzora, a prema navodima ministarke Malović ovaj vid sankcija u Evropi je dao odlične rezultate.
Evropska praksa je pokazala da se primenom alternativnih sankcija smanjuje broj povratnika što je jedan od ciljeva kaznene politike i mislim das mo na dobrom putu da ostvarimo značajne rezultate, kaže Malović.
U ovom trenutku u zatvorima u Srbiji nalazi se oko 11.000 osuđenika, koji izdržavaju zatvorsku kaznu i lica u pritvoru, protiv kojih se vodi krivični postupak pa se očekuje da će primenom alternativnih sankcija taj broj biti znatno smanjen.
Osuđenici koji su osuđeni na društveno koristan rad za sada kaznu mogu da odsluže u javnim preduzećima u Subotici, Beogradu i Kragujevcu, ali iz Ministarstva pravde najavljuju da će tokom ove godine, spisak gradova u kojima će se realizovati alternativne sankcije, biti znatno proširen.
UŠTEDA NA BUDŽETU
Snežana Malović, ministarka pravde kaže da je rad u javnom interesu koristan i za državu i za građane i da to ne predstavljaju ublažavanje kazne ili aboliciju.
"Alternativne sankcije ne predstavljaju ublažavanje kazne niti aboliciju već pre svega eliminišu mogućnost sigmatizacije osuđenog i njegove porodice. Ujedno, osuđenom nije ugrožena egzistencija već mu je ostavljena mogućnost da zadrži svoj posao. Na ovaj način se ostvaruju i budžetske uštede jer svaki dan koji osuđenik provede u zatvoru našu državu košta", kaže Malović.
Milan Obradović, direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija kaže za Radio Slobodna Evropa da će novi vid sankcija, pored evidentne dobrobiti za osuđenike smanjiti i broj zatvorenika u prebukiranim srpskim zatvorima.
"Procenjujemo da će to biti osetno smanjenje, ne naravno za mesec dva, ali dugoročno gledano to će zaista biti osetan broj ljudi koji neće služiti kaznu u zatvoru i to je dobro za obe strane, i za osućeno lice i za državu", kaže Obradović.
Od početka primene alternativnih sankcija u Srbiji izrečene 93 presude kazne rada u javnom interesu i više od 40 mera nadzora, a prema navodima ministarke Malović ovaj vid sankcija u Evropi je dao odlične rezultate.
Evropska praksa je pokazala da se primenom alternativnih sankcija smanjuje broj povratnika što je jedan od ciljeva kaznene politike i mislim das mo na dobrom putu da ostvarimo značajne rezultate, kaže Malović.