Dostupni linkovi

Izbeglice traže evidentiranje na popisu stanovništva


Pismo izbeglica Vladi Srbije, Beograd, 14. septembar 2011
Pismo izbeglica Vladi Srbije, Beograd, 14. septembar 2011
Predstavnici 104 izbeglička udruženja predali su u sredu Vladi Srbije zahtev da, po hitnom postupku, donese odluku da se tokom popisa stanovništva na posebnom obrascu evidentiraju izbegli i prognani iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije i da se izvrši evidencija njihove uništene i nestale imovine i oduzetih prava.

Kakav stav o tome ima premijer Mirko Cvetković, kome je upućen zahtev, još uvek nije poznato, budući da je pismo predstavnika izbeglica stiglo samo do ruku članova obezbeđenja na prijavnici Vlade Srbije.

Osim zahteva da se izbegli i prognani u Srbiji evidentiraju na predstojećem popisu i da se precizno zabeleži njihova nekadašnja imovina, predstavnici udruženja traže da tom odlukom budu evidentirani i građani Srbije koji su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji oštećeni u imovinskim i drugim pravima.

Predstavnici izbegličkih udruženja na ulazu u Vladu Srbije, 14. septembar 2011
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta procenjuje da bi na toj evidenciji bilo više od pola miliona izbeglih i oko 100.000 oštećenih građana Srbije koji su imali kuće, vikendice ili su tamo stekli deo radnog staža.

“Tražimo da Vlada Srbije inicira sazivanje Stalnog mešovitog komiteta, koji je osnovan u okviru Bečkog sporazuma o sukcesiji, i da na sednici konačno bude Aneks G sporazuma pod nazivom - Privatna svojina i stečena prava – u kome se vrlo jasno kaže da će svim građanima biti vraćena koja su oni imali na dan 31. 12. 1990. godine" , kaže Linta.

Bez velikih očekivanja

Sudeći po reakciji jednog od predstavnika izbegličkih udruženja, očekivanja od ove inicijative nisu prevelika:

"Primili su nas samo ljudi u portirnici kojima smo dali naše pismo.
“Nije dobro što Vlada, po našem mišljenju, vodi politiku popuštanja
prema Hrvatrskoj', kaže Miodrag Linta.

Znači, to je najviši mogući stepen do kojeg mi možemo doći kada dolazimo u Vladu Srbije da bi im iznijeli naše probleme, ili tražili naša prava.”

Odnosom Vlade prema izbegličkim pitanjima nije zadovoljan ni Miodrag Linta, koji smatra da bi u ovom kontekstu Srbija trebalo da zauzme čvršći stav.

“Nije dobro što Vlada, po našem mišljenju, vodi politiku popuštanja
prema Hrvatrskoj, iz očekivanja da će ona biti saveznik Srbije u procesu evropskih integracija. Mi mislimo da bi Vlada trebalo da vodi politiku čistih računa zasnovanih na principu reciprociteta, i da upravo takva politika može dovesti do uspostave pravih dobrosusjedskih odnosa i do procesa pomirenja”,
ocenio je Linta.

Prema podacima izbegličkih udruženja, od pola miliona Srba izbeglih iz Hrvatske, samo se 60 hiljada, uglavnom starijih, vratilo u svoje nekadašnje kuće ili stanove. Kako kažu, većina razmišlja o povratku u Hrvatsku, ali ih u tome sprečava neizvesna finansijska situacija:

XS
SM
MD
LG