"Ko je za?", čulo se 21. marta sa megafona ispred zgrade Skupštine Starog grada.
Više stotina stanovnika ove centralne beogradske opštine uzvratilo je podizanjem ruku, nakon čega su na poziv moderatora delegirali probleme na opštini i predlagali rešenja.
Bio je to jedan od "zborova građana" koji se proteklih dana, uglavnom preko društvenih mreža, organizuju širom Srbije.
Pokrenuti su na talasu višemesečnih protesta sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Na ovaj vid samoorganizovanja pozvali su studenti koji predvode proteste.
Građanima koji ih podržavaju poručili su da se "po modelu neposredne demokratije" organizuju u zborove i krenu u rešavanje problema u svojim sredinama.
Vlast kritikuje ovakav vid organizovanja, dok se pojedini opozicioni predstavnici priključuju zborovima.
Koji su motivi okupljanja?
Stari grad je jedna u nizu beogradskih opština čiji su se stanovnici odazvali pozivu studenata u blokadi za organizaciju zborova.
"Budući da se ovo što se dešava u poslednja četiri meseca tiče svih nas, osetio sam potrebu da budem sa svojim sugrađanima i komšijama", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nikola Momčilović.
Jedan je od stotinak ljudi koji su se 20. marta okupili ispred zgrade Opštine Vračar.
"Ne znam koja su mi očekivanja, ali u ovom trenutku funkcioniše jer nas je probudilo. Trenutno jesam za zborove, ali kad se stanje u zemlji dovede na neki pristojan nivo, trebalo bi se vratiti klasičnom odlučivanju na izborima", kaže Momčilović.
Na "zboru" na Vračaru razgovaralo se o organizaciji daljih protesta, podršci studentima i nastavnicima koji su obustavili nastavu, ali i komunalnim i bezbednosnim problemima na opštini.
"Ako smo sve probali, što da ne probamo i ovo. Studenti ne mogu sve sami i ovo je jedan naš mali doprinos. Pojedinci koji se budu grupisali će, nadam se, napraviti promenu", rekao je za RSE Miran sa Vračara.
Ova opština broji oko 70 hiljada stanovnika.
"Ne očekujem mnogo jer je ovo jako mali deo stanara Vračara, ali možda treba da krenemo pa će se raširiti. Uzdam se samo u studente, mi smo uprskali i naše je samo da ih slušamo", kaže Gordana Brebrerina.
Šta su rekli studenti u blokadi?
"Šta je za studente plenum, to je za narod zbor", poručili su studenti koji o protestnim i drugim akcijama odlučuju na fakultetskim plenumima.
Na plenumu svaki prisutan student/studentkinja ima pravo da iskaže svoje mišljenje ili predlog, a odluku donose svi, glasanjem za ili protiv. Predlozi se usvajaju prostom većinom glasova.
"Kvorumi ne važe ni na plenumima, ni na zborovima. Svi su pozvani i svaki građanin koji dođe je meritoran i da odlučuje i da raspavlja i da glasa. To je ta neposredna demokratija", navodi za RSE politički analitičar Cvijetin Milivojević.
U "Priručniku za zborsko organizovanje", koji su 20. marta objavili na društvenim mrežama, studenti su naveli da zborovi omogućavaju direktno učešće građana "u donošenju odluka koje utiču na njihov svakodnevni život".
"To znači da identifikujete probleme svoje zajednice, dolazite do rešenja, postavljate zahteve i vršite pritisak na odgovorne", naveli su studenti u blokadi.
Inicijativu su pokrenuli zato što su protesti u Srbiji "prerasli iz studentskih u opštenarodne".
Šta kaže Zakon?
Zakon predviđa mogućnost organizovanja zbora građana za "deo teritorije jedinice lokalne samouprave" kako bi raspravljao o pitanjima lokalnog karaktera.
Zbor većinom glasova prisutnih usvaja predloge i upućuje ih skupštini ili lokalnim službama koje su dužne da ih razmotre i o njima zauzmu stav u roku od 60 dana od održavanja zbora građana, piše u Zakonu o lokalnoj samoupravi.
Pravnica i članica Centra za pravosudna istraživanja Sofija Mandić sumnja u organizaciju zborova koji su usmereni na zahteve institucijama, navodeći da je njihovo (ne)funkcionisanje jedan od ključnih razloga zbog kojih su i pokrenuti studentski protesti.
"Dolazimo do apsurda da se ljudi okupljaju kako bi se obratili institucijama za koje znaju da su nefunkcionalne. Imamo lokalne samouprave koje su mnoge izabrane na nelegalnim, manipulisanim izborima i kako bi takva lokalna vlast mogla legitimno da odgovara na zahteve zborova", kaže Mandić.
Ona dodaje da zborove pre vidi kao vaninstitucionalni doprinos "široj borbi za institucije".
"U praksi je to jedna vrsta gandijevskog, nenasilnog otpora što je pogotovo bitno u gradovima i opštinama za koje postoji sumnja da su lokalni izbori bili neregularni", kaže politički analitičar Cvijetin Milivojević.
Zbor u Čačku 'smenio' gradsku vlast
Od studentskog poziva i masovnog protesta u Beogradu 15. marta, "zborovi" su organizovani u više gradova i opština širom Srbije.
U Čačku je oko 200 ljudi ispred zgrade lokalne Skupštine javnim glasanjem "razrešilo" gradonačelnika i predsednika lokalnog parlamenta.
Na zbor je pozvala opozicija, nakon što je vladajuća većina skinula sa dnevnog reda ova dva zahteva.
"Mi smo održali zbor građana na kome smo predložili te dve tačke o kojima su građani glasali i jednoglasno razrešili gradonačelnika i predsednika Skupštine", rekla je za RSE odbornica opozicione grupe građana "ProBudimo Čačak" Vesna Jerotijević.
Dok su okupljeni na zboru "smenjivali" gradsku vlast, vladajuća većina održala je sednicu Skupštine Grada bez opozicije, po dnevnom redu koji su sami izglasali.
"Ne možete na zboru zaista izglasati smenu gradonačelnika, tako da to ima stvarno pravno dejstvo. To je simbolička poruka, ona jeste jaka i nije nevažna, ali nije sprovodiva na način na koji mi se čini da ljudi sada očekuju", navodi pravnica Sofija Mandić.
I u Loznici na zapadu Srbije okupljeni na zboru su izglasali nepoverenje gradskim vlastima.
Nebojša Petković iz udruženja "Ne damo Jadar" kaže za RSE da su razgovarali o različitim lokalnim problemima, među kojima je i plan izgradnje rudnika litijuma u tom kraju.
"Ovo je neki nov način okupljanja ljudi i to smo uradili zato što su nas studenti pozvali", kaže Petković.
Zborovi su održani i u Nišu, Zrenjaninu, Smederevu i drugim gradovima.
Na skupu u Vlasotincu na jugu Srbije okupljeni su 15. marta jajima gađali predstavnike gradske vlasti.
U Bogatiću na zapadu zemlje su 21. marta jajima i kamenicama zasuli zgradu Skupštine opštine. Polupana su stakla na sporednom ulazu, a policija je sprečila upad u Skupštinu.
Šta kaže vlast?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon osude studentskih plenuma kritikovao i zborove građana.
"U svim normalnim zemljama se odluke donose na izborima, a ne na ulici. Oni bi da iskoriste studente blokadere. Neće proći, ili će biti formirana vlada u skladu sa voljom većine ili ćemo da imamo izbore", rekao je Vučić 19. marta.
Smena vlasti nije među studentskim zahtevima, a opozicija odbija izbore kao način izlaska iz krize zbog neravnopravnih uslova i neregularnosti na koje je ukazala i misija OEBS-a, apostrofirajući pritiske na birače, kupovinu glasova, pristrasno izveštavanje medija u korist vlasti i zloupotrebu javnih resursa.
Vučić je zborove građana nazvao mešavinom "boljševičko-fašističkih ideja" ukazujući na pokret "Zbor" kvislinga i fašističkog ideologa Dimitrija Ljotića.
"Prave nemoguće poređenje", navodi Cvijetin Milivojević i podseća da je reč o vidu neposredne demokratije još od antičkih vremena.
U nekadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji održavani su zborovi radnika na kojima se odlučivalo o pitanjima značajnim za preduzeće u kojima rade.
"Imali smo i zborove građana u mesnim zajednicama iako one nisu organ lokalne samouprave", podseća Milivojević.
On ocenjuje da su aktuelni zborovi pokušaj izražavanja građanske neposlušnosti.
Razlike između plenuma i zborova
Prvo okupljanje u Novom Sadu otvorilo je pitanje organizatora zborova i njihovog legitimiteta.
Na prvi skup u tom gradu je preko društvenih mreža pozvala "Neformalna grupa Novosađana".
Iako je okupio veći broj ljudi, deo njih je bio nepoverljiv prema organizatorima, a aktivisti su upozorili da se "ne naseda na gradske zborove, posebno ukoliko se ne zna ko ih saziva".
"Predstavnička demokratija je uspostavljena upravo da bi se te i takve situacije izbegle", navodi pravnica Sofija Mandić.
Predstavnička demokratija podrazumeva da građani u institucijama imaju svoje predstavnike koji, u njihovo ime, raspravljaju o temama od značaja za građane.
"Ovde je to skupina ljudi koja svaki put može biti drugačija. Nemoguće je obezbediti kontinutitet. To stvara jednu vrstu haosa koji nije potpuno nepoželjan, jer nekada iz haotične situacije može da se izrodi dobra ideja. Ali zborovi ne isključuju potrebu za predstavničkom demokratijom", rekla je Mandić.
Ukazala je i na razlike između građanskih i studentskih plenuma, odnosno zborova.
"U studenskoj populaciji imate ljude koji su sličnog nivoa obrazovanja, sličnih interesovanja u okviru određenih fakulteta, koji dosta vremena provode zajedno, u diskusiji, imaju zajedničke zahteve. Potpuno je drugo kada taj model preslikate na lokalnu zajednicu gde ima ljudi potpuno različitih i interesovanja, i obrazovanja, godina, namera, i pogleda na sveta i tako dalje".
Studenti blokadama fakulteta traže objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji novosadske Železničke stanice kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću, procesuiranje napadača na učesnike dosadašnjih protesta, kao i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih na demonstracijama.
Masovni protesti koje su pokrenuli postali su simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji.
Uz tvrdnju da su svi studentski zahtevi ispunjeni, vlast odbija predlog opozicije o formiranju prelazne vlade kao načinu izlaska iz krize.