Dostupni linkovi

Beograd negira prisustvo oružja iz Srbije u Ukrajini


Posledice granatiranja stambene zgrade u Kijevu, 15. mart 2022. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, život je prema podacima Ujedinjenih nacija izgubilo gotovo 700 osoba, među kojima 48 dece, a tri miliona ljudi je izbeglo iz Ukrajine.
Posledice granatiranja stambene zgrade u Kijevu, 15. mart 2022. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, život je prema podacima Ujedinjenih nacija izgubilo gotovo 700 osoba, među kojima 48 dece, a tri miliona ljudi je izbeglo iz Ukrajine.

Nakon što su se na društvenim mrežama i u pojedinim ruskim medijima pojavile fotografije koje navodno prikazuju da se oružje proizvedeno u Srbiji koristi u aktuelnom sukobu u Ukrajini, vlasti u Beogradu negiraju da je Srbija u proteklih osam godina izvozila oružje u tu zemlju.

To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuju u Ministarstvu trgovine, koje je nadležno za izdavanje izvoznih dozvola za naoružanje i vojnu opremu (NVO).

"Uvidom u bazu podataka, kao i prema podacima koji su nam dostupni utvrđeno je sledeće - u periodu od 2014. do 2021. godine nije bilo izvoza NVO u Ukrajinu", navodi Ministarstvo trgovine u pisanom odgovoru na upit RSE.

Dodaju i da u istom periodu iz Srbije nije izvezeno oružje ni u bilo koju drugu zemlju, gde bi krajnji korisnik bila Ukrajina.

Šta prikazuju fotografije i snimci iz Ukrajine?

Na ruskim portalima i društvenim mrežama pojavila se fotografija na kojoj se navodno vidi mina srpske proizvodnje u istočnoj Ukrajini, u jeku ruske invazije na tu zemlju. Fotografija prikazuje vojnika takozvane "Donjecke Narodne Republike" koji u rukama drži neeksplodiranu minu.

Screenshot jedne od objava na društvenoj mreži Tviter na kojoj je navodno prikazano da se oružje srpske proizvodnje (fotografije gore levo) koristi u aktuelnom sukobu u Ukrajini
Screenshot jedne od objava na društvenoj mreži Tviter na kojoj je navodno prikazano da se oružje srpske proizvodnje (fotografije gore levo) koristi u aktuelnom sukobu u Ukrajini

RSE je utvrdio, prema oznakama na mini prikazanoj na fotografiji, da je ona proizvedena u trećem kvartalu 2016. godine.

Takve mine u svom vojnom proizvodnom programu ima srpska fabrika oružja u državnom vlasništvu "Krušik".

RSE je uspeo da utvrdi da je fotografiju izvorno objavila ruska agencija Ria Novosti 4. marta 2022. u okviru foto galerije pod nazivom "Napušteni položaji Oružanih snaga Ukrajine".

Berdjansk su ruske snage zauzele prvih dana invazije na Ukrajinu
Berdjansk su ruske snage zauzele prvih dana invazije na Ukrajinu

U opisu fotografije se navodi: "Vojnik Narodne milicije DNR demonstrira tihu minu koju su ostavili vojnici Oružanih snaga Ukrajine u mestu Berdjansk u DNR".

Berdjansk je grad u Ukrajini u Zaporoškoj oblasti na istoku zemlje, nad kojim su ruske snage preuzele kontrolu 28. februara, četiri dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Na Tviteru se 13. marta pojavio i video snimak, koji navodno pokazuje "jugoslovensko/srpsko" oružje, mine sa oznakama M57 i M73 HE koje su, kako se navodi korišćene protiv ruskih snaga u gradu Moščun, severozapadno od Kijeva.

RSE nije uspeo da utvrdi autentičnost objavljenog snimka.

Istovremeno, portal Balkanska bezbednosna mreža u tekstu objavljenom 15. marta naveo je da su na snimcima sa ukrajinskog ratišta navodno vidljive automatske puške M70AB2 proizvedene u fabrici Zastava Oružje u Kragujevcu.

RSE se povodom navoda obratio za komentar i Ministarstvu odbrane Srbije, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

M70 na jednoj od izložbi oružja proizvedenog u fabrici u Kragujevcu
M70 na jednoj od izložbi oružja proizvedenog u fabrici u Kragujevcu

Ambasada Ukrajine u Srbiji bez komentara

Ambasador Ukrajine u Srbiji Oleksandar Aleksandrovič nije želeo da komentariše fotografije i snimke, koje navodno prikazuju upotrebu srpskog oružja u sukobima u Ukrajini.

"Ukrajina pozdravlja vojnu pomoć koju dobija od svih međunarodnih partnera, a koja nam pomaže da odbranimo našu zemlju od ruskog agresora u skladu sa članom 51 UN o pravu na samoodbranu. Ne komentarišemo nikakve konkretne isporuke ove prirode iz bilo koje zemlje", naveo je Aleksandrovič u pisanoj izjavi za RSE.

On takođe nije želeo da komentariše fotografije i snimke navodne upotrebe srpskog oružja na ratištu u Ukrajini koje su se pojavile na društvenim mrežama i u ruskim medijima.

Vlasti u Srbiji osudile su rusku invaziju na Ukrajinu, ali su poručile da neće uvoditi sankcije protiv Rusiji.

U jednoj od odluka donetih nakon početka invazije 24. februara, odlučeno je da Srbija neće isporučivati oružje Ukrajini, ali i da takođe preko teritorije Srbije neće biti dozvoljen transport oružja namenjen Ukrajini.

Vlasti u Srbiji i Rusiji održavaju bliske bilateralne odnose. Srbija računa na rusku podršku u UN kada je reč o bivšoj pokrajini Kosovu, koje je proglasilo nezavisnost 2008, što zvaničan Beograd ne priznaje.

Srbija je takođe zavisna od ruskog gasa, koji se doprema kroz Turski tok. I javno mnjenje je, kako pokazuju istraživanja, nastrojeno podršci Rusiji, te bi svako potencijalno političko suprotstavljanje, na čemu zapad insistira, uticalo na rejting stranaka na vlasti u Srbiji.

Zašto je bitno kada je, ako je, oružje prodato?

Spoljnopolitički novinar i analitičar Boško Jakšić smatra da se Srbija ne bi usudila da prodaje Ukrajini oružje u ovom trenutku.

"Srbija se apsolutno sigurno ne bi usudila da prodaje (oružje) Ukrajini u vreme ovog rata, jer bi to bio prst u oko Rusiji, a vidimo koliko srpske vlasti pokušavaju na sve moguće načine da se što manje zamere Moskvi", rekao je on.

"Srbija se apsolutno sigurno ne bi usudila da prodaje (oružje) Ukrajini u vreme ovog rata, jer bi to bio prst u oko Rusiji", kaže za Radio Slobodna Evropa spoljnopolitički novinar i analitičar Boško Jakšić.
"Srbija se apsolutno sigurno ne bi usudila da prodaje (oružje) Ukrajini u vreme ovog rata, jer bi to bio prst u oko Rusiji", kaže za Radio Slobodna Evropa spoljnopolitički novinar i analitičar Boško Jakšić.

Jakšić ukazuje i na to da je prilikom prodaje oružja i vojne opreme važno posmatrati vremenski period.

"Čak i da je bilo neke prodaje oružja i vojne opreme, bitno je posmatrati u vremenskom periodu, da li je to pre izbijanja ukrajinske krize ili posle. Ako je bilo i pre izbijanja ukrajinske krize, to je neka normalna trgovina", kaže Jakšić.

Kako funkcioniše izvoz oružja iz Srbije?

Izvoz oružja u Srbiji je regulisan Zakonom o izvozu i uvozu naoružanja i vojne opreme (NVO).

Po tom zakonu, dozvole za izvoz preduzećima koja se bave izvozom NVO izdaje Ministarstvo trgovine, nakon što dobije saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova, Bezbednosno-informativne agencije (BIA), Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova.

Ako neki od navedenih državnih organa ne da saglasnost, konačnu odluku o izdavanju dozvole za izvoz donosi Vlada.

"Ministarstvo može, u zavisnosti od vrste NVO na koje se zahtev odnosi, zatražiti mišljenje i od drugih ministarstava, posebnih organizacija i agencija nadležnih u odgovarajućoj oblasti", stoji u zakonu.

Da bi preduzeće dobilo dozvolu za izvoz oružja, potrebno je i da dostavi potvrdu krajnjeg korisnika (End User Certificate), kojom se definiše krajnja destinacija oružja. Proveru tog sertifikata obavlja Ministarstvo spoljnih poslova.

Navoda o izvozu oružja u Ukrajinu bilo i ranije

Ovo nije prvi put da je pitanje izvoza oružja u Ukrajinu prisutno u srpskoj javnosti.

Isto je u novembru 2019. pokrenula potpredsednica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepić.

Ona je tada na nalozima na društvenim mrežama objavila da je državno preduzeće "Krušik" iz Valjeva pregovaralo o prodaji oružja inostranom partneru iz Ukrajine. Takođe, navela je da su mine srpske proizvodnje u Ukrajini završile preko kompanije iz Poljske.

Predsednik Srbije demantovao je izvoz oružja iz Krušika (fotografija: Vučić u poseti fabrici u Krušiku, u martu 2020)
Predsednik Srbije demantovao je izvoz oružja iz Krušika (fotografija: Vučić u poseti fabrici u Krušiku, u martu 2020)

Na to je reagovao predsednik države Aleksandar Vučić. Na konferenciji za medije 23. novembra 2019. Vučić je izneo optužbe na račun preduzeća iz Srbije Tehnoremont koje je izvezlo oružje poljskoj kompaniji Natan, da bi ono završilo u Ukrajini.

"Srbija je uradila sve po zakonu na najbolji način, ništa nismo tamo izvezli", naveo je tada Vučić i dodao da su bezbednosne službe Srbije obavestile nadležne u Rusiji o mogućem reeksportu za Ukrajinu.

"Obaveštavamo obaveštajne agencije ruske Ruske Federacije, da Srbija poseduje saznanja da je tako nešto moguće, jer je nama ruska služba prijateljska služba", istakao je Vučić.

Sukob u Ukrajini traje od 2014. godine kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, zbog čega je pod sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Ruski predsednik Vladimir Putin 24. februara 2022. naredio je novu invaziju na Ukrajinu. U sukobima je prema izveštaju Ujedinjenih nacija na dan 14. mart život izgubilo gotovo 700 civila, među kojima i 48 dece, dok je više od tri miliona ljudi izbeglo iz Ukrajine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG