"Mislim da smo u mogućnosti da 'damo' jednu godinu kako bi budućnost bila malo lepša", izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dunja Cvejanov, studentkinja Akademije umetnosti u Beogradu.
Ona je tako odgovorila na najave Ministarstva prosvete Srbije da će studenti u blokadi "izgubiti" godinu ukoliko nastava na fakultetima ne počne najkasnije sredinom aprila.
Za studente koji mesecima blokiraju fakultete u gradovima širom Srbije, zahtevajući odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sad, ispunjenje zahteva je "značajnije od jedne godine studija".
"Iskreno, ne brinem se puno oko toga. Naša borba je značajnija za sve, ne samo za studente. Svi ćemo završiti fakultete kad-tad", rekla je za RSE studentkinja Fakulteta savremenih umetnosti, koja je želela da ostane anonimna iz razloga bezbednosti.
Tokom blokada i protesta, studenti i njihovi profesori u više navrata su ukazivali da im je ugrožena bezbednost.
Apeli i pozivi vlasti, koja osuđuje blokade i proteste, da se na fakultetima otpočne sa nastavom, a blokade prekinu, nisu urodili plodom, a profesori od podrške studentima nisu odustali ni nakon što im je u martu umanjena plata Uredbom Ministarstva prosvete.
Za ministarstvo sredina aprila 'krajnji rok' za početak nastave
Sredina aprila. To je krajnji rok za koji Ministarstvo prosvete Srbije smatra da bi nastava na fakultetima trebalo da otpočne, kako bi se akademska godina završila "na iole smislen i kvalitetan način".
"Sve nakon toga ugrožava kvalitet nastave i ostvarivanje ishoda, kako u ovoj, tako i u sledećoj akademskoj godini, jer se nužno studiranje za ovu godinu produžava na račun sledeće", naveli su u pisanom odgovoru na upit RSE.
Kao modalitet za nadoknadu navode "hibridnu" (kombinaciju redovne i onlajn nastave), radne subote i produžetak godine.
Dodaju da je ukoliko se blokade nastave, "ugroženo zadržavanje statusa studenta koji se finansira iz budžeta ili sticanje tog statusa".
"Ako studenti izgube status budžetskog studenta (a za to im treba da ostvare 48 ESPB bodova u ovoj godini) gube pravo na stipendije, kredite, smeštaj u domu i ishranu u 'menzama' po povlašćenim cenama", naveli su u ministarstvu.
Za sada nema zvaničnih informacija ni iz ministarstva ni iz fakulteta u blokadi kako bi se, u slučaju da ova akademska godina ne bude privedena kraju, upisivala naredna generacija studenata.
Nepoznanica je i kako bi se u tom slučaju organizovao prijemni ispit za buduće brucoše.
Šta studenti na budžetu potencijalno gube?
Po Zakonu o visokom obrazovanju, studenti u Srbiji mogu se školovati o trošku budžeta ukoliko ostvare najmanje 48 ESPB poena od mogućih 60.
ESPB je skraćenica od Evropskog sistema prenosa bodova, po bolonjskoj deklaraciji. Reč je o jedinstvenom sistemu po kojem se vrednuje uloženi rad studenata u sticanje znanja, sposobnosti i veština predviđenih studijskim programom i svaki predmet u okviru tog programa.
Studenti koji studiraju o trošku budžeta, osim toga što ne plaćaju školarinu, imaju pravo na smeštaj u studentskim domovima po subvencionisanim cenama (od 10 do 27 evra mesečno, u zavisnosti od vrste smeštaja) i ishranu u studentskim restoranima (popularno nazvanim "menzama"), koja se kreće oko 2 evra dnevno.
Rektorka Nikolić: ' Studenti tokom protesta položili veliki broj ispita'
Rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić u izjavi za RSE kaže da "ne bi licitirala sa nekim datumom", odnosno rokom do kad bi nastava morala da počne.
"Sve zavisi od jedne dobre organizacije i, slobodno mogu da kažem, volje i ministarstva i čitavog državnog vrha da se akademska godina ipak reši", kaže ona.
Ističe da se na tom univerzitetu i fakultetima u njegovom sastavu – Fakultet dramskih umetnosti, Fakultet muzičke umetnosti, Fakultet likovne umetnosti i Fakultet primenjene umetnosti - od prvih dana blokade razmišlja o načinima na koji se nastava može nadoknaditi.
"Posebno je važno da ne oštetimo studente i da im obezbedimo mogućnost da u regularnim rokovima koji su predviđeni kalendarom i polože svoj ispite", ukazuje Nikolić.
Ipak, dodaje da to zavisi od toga da li će i na koji način biti ispunjeni studentski zahtevi, u kojima studente podržavaju njihovi profesori.
"Mi bez studenata ne možemo. Dakle, potpuno bi bilo nenormalno da se mi ne pridružimo blokadi. Kakav je to smisao držati predavanja u praznim učionicama, u našim amfiteatrima, vajarskim odsecima, ateljeima, koncertnim salama i tako dalje", pita Nikolić.
Kaže da je ponosna na studente Univerziteta umetnosti, koji su, prema njenim rečima, tokom blokada, pokazali šta znaju i umeju – od dokumentarnih filmova, nastupa hora, izrade ginjola i humanitarnih bazara.
"Što se tiče njihovih profesora oni su, ne samo što se tiče umetničkog rada, već i što se tiče životnog iskustva, zaista položili veliki broj ispita", zaključuje.
Podrška političkog vrha za studente 'koji žele da uče'
Vlast predvođena Srpskom naprednom strankom osuđuje studentske blokade i proteste. Podršku su pružili grupi ljudi koji gotovo mesec dana kampuju u Pionirskom parku kod zgrade Predsedništva u centru Beograda, a koji se predstavljaju kao "studenti koji žele da uče".
Njihov predstavnik Miloš Pavlović, student Medicinskog fakulteta u Beogradu izjavio je 19. marta da će oni ostati u Pionirskom parku "dok im se ne ispune zahtevi", odnosno "dok ne počne nastava na fakultetima.
Studente "koji žele da uče" krajem marta posetio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On im je tada poručio da će "država pronaći rešenje da im pomogne koliko može "makar donošenjem leks specijalisa (lex specialis) za produžetak školske godine".
Zašto studenti blokiraju fakultete?
Studenti koji duže od četiri meseca blokiraju fakultete u Srbiji, traže odgovornost za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.
Još dva zahteva studenata adresirana su na pravosudne organe: sankcionisanje napadača na učesnike protesta u više desetina incidenata, kao i obustava krivičnih postupaka protiv demonstranata koje je policija hapsila.
Tražili su i da izdvajanje novca za visoko obrazovanje bude uvećano za 20 odsto.
Nakon incidenta tokom protesta u Beogradu 15. marta dodali su još jedan zahtev – sprovođenje detaljne istrage nadležnih organa "radi utvrđivanja svih okolnosti i odgovornosti u vezi sa pojavom koja je izazvala strah i paniku 15. marta u 19.11 duž Ulice kralja Milana, tokom mirnog protesta i 15 minuta tišine u znak sećanja na tragično nastradale u Novom Sadu".
Na protestu 15. marta okupljeni u Ulici kralja Milana u Beogradu naglo su se razbežali sa kolovoza pred naletom, kako opisuju, jakih i neobičnih zvukova i vibracija. Nakon protesta, svedoci su pričali o jakim zvucima, vibracijama u telu, a pojedini su rekli i da su osetili toplotne udare.
Brojna su svedočenja i o zdravstvenim tegobama u danima nakon protesta.
Za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo takvu reakciju, a vlasti su odbacile optužbu da je korišćen zvučni top, a u istragu su uključili američke i ruske obaveštajne službe.