"Što se tiče goriva, ja se ne plašim. Ima dovoljno drugih pumpi", ovako na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) postoji li zabrinutost zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Naftnoj industriji Srbije (NIS), odgovara beogradski taksista Žarko Gostiljac.
Sjedinjene Američke Države (SAD) stavile su 10. januara NIS na listu sankcija zbog udela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft u cilju sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Pregovori Beograda odvojeno sa Vašingtonom i Moskvom ušli su u završnicu, a 27. februara trebalo bi da bude poznato hoće li SAD promeniti odluku o sankcijama NIS-u.
Kao taksista Gostiljac radi više od dvadeset godina, a gorivo mu je, uz automobil, osnovno sredstvo za rad.
Kaže da "ne vidi zašto država (Srbija) pravi dramu".
"Očigledno da je to neki rusko-američki konflikt", ocenjuje Gostiljac. Na pitanje da li u slučaju primene sankcija NIS-u očekuje povećanje cene goriva, odgovara:
"Cena goriva može da skoči. Ali, nama nije problem cena goriva, koja je niska, nama su ogromne (državne) akcize", ukazuje Gostiljac.
Zabrinutost oko mogućeg rasta cene goriva
Cene goriva u Srbiji su među višima u Evropi. Poslednje povećanje akciza na gorivo bilo je 11. februara. Taj namet u strukturi cene goriva čini gotovo 40 odsto konačne cene.
Beograđanka Danijela, sa kojom je RSE razgovarao na ulazu u jednu od javnih garaža, kaže da se nada da nestašice goriva u Srbiji neće biti.
"Ali, uvek sam zabrinut da će nešto loše da se desi, jer stalno imamo neke loše primere vođenja segmenata države", kaže ona.
NIS poseduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i zemljama regiona – Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
Na pumpama se promet goriva i dalje odvija nesmetano.
U NIS-u i dalje bez odgovora na upite
U NIS-u do zaključenja teksta nisu odgovorili na ponovljeni upit RSE u vezi sa trenutnom situacijom i snabdevenošću na pumpama, kao i eventualnim rezervama u slučaju primene sankcija SAD.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.
U okviru NIS Grupe posluju Rafinerija nafte Pančevo, najveća fabrika te vrste u Srbiji i HIP Petrohemija Pančevo, koja je najveći proizvođač petrohemijskih proizvoda.
Nade u ugovor JANAF-a i mađarske MOL Grupe
Beograđanin Mlađen, kako kaže za RSE, ne brine da će doći do nestašice goriva.
Nadu polaže u ugovor koji su 24. februara sklopili Jadranski naftovod (JANAF), preko kojeg Srbija većim delom uvozi sirovu naftu, i multinacionalna MOL Grupa sa sedištem u Mađarskoj.
"Siguran sam da će to nama obezbediti dovoljnu količinu goriva", kaže naš sagovornik.
Međutim, zabrinut je kako bi se sankcije NIS-u mogle odraziti na cenu goriva na pumpama.
"A da će biti cijena veća, mislim da hoće. Moraće biti, jer su troškovi sad veći", kaže on.
JANAF do zaključenja teksta nije odgovorio na upit RSE da li ugovor sklopljen sa MOL Grupom ima veze sa najavljenim američkim sankcijama NIS-u.
NIS je JANAF-ov najveći poslovni partner s kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja 2026. godine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, tim naftovodom je do Srbije transportovana isključivo nafta neruskog porekla.
'Male šanse' za odlaganje sankcija
Manje od 24 sata uoči konačne odluke o tome da li će Sjedinjene Američke Države (SAD) početi sa primenom sankcija prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva, sudbina pregovora i NIS-a javnosti nije poznata.
Vlasti u Beogradu poslednjih nedelja pregovarali su i sa Moskvom i sa Vašingtonom oko rešavanja problema.
Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je 26. februara da "ne veruje" da će SAD odložiti primenu sankcija, za šta je zvanični zahtev NIS uputio 4. februara.
"Cilj je bio da u dobroj veri i nadi razgovaramo sa obe strane. Međutim, njihove pozicije su ostale udaljene", rekla je Đedović Handanović za Radio-televiziju Srbije (RTS).
Navela je da država ima plan u slučaju da sankcije ne budu odložene i da je prioritet da Rafinerija NIS-a u Pančevu nastavi sa radom. Dodala je da je razgovarano sa predstavnicima kompanijama koje posluju na srpskom tržištu.
"Mađarski MOL je potvrdio da može da nam udvostruči isporuke", rekla je Đedović Handanović, ponovivši da Srbija ima rezerve naftnih derivata za tri meseca.
Prema njenim rečima, nestašice goriva neće biti, a u slučaju embarga, "najveći problem za NIS biće plaćanje nafte i derivata".
Promenjena vlasnička struktura NIS-a
Dok se čeka odluka SAD-a, u Naftnoj industriji Srbije je promenjena vlasnička struktura. To je 26. februara saopštila Beogradska berza.
Gasprom njeft je preneo oko pet odsto svog udela na Gasprom, rusku kompaniju koja nije obuhvaćena zapadnim sankcijama.
Iz dokumenata objavljenih na sajtu Beogradske berze vidi se da je Gasprom njeft svoj vlasnički udeo u NIS-u smanjio sa 50 na oko 44,85 odsto.
Istovremeno je Gasprom svoj udeo u NIS-u povećao da 6,15 na 11,30 odsto.
Preostali vlasnici NIS-a su država Srbija sa udelom od 29,87 odsto, dok ostatak poseduju građani, sadašnji i bivši radnici i drugi manjinski akcionari.
Mogući scenariji
Predstavnici vlasti i stručnjaci su u prethodnih više od mesec dana izlazili sa različitim mogućim scenarijima, kako bi se umanjile negativne posledice u slučaju primene američkih sankcija NIS-u.
Nacionalizaciju, odnosno da se NIS ponovo vrati pod okrilje države, kao jednu od opcija odbacio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, jer, kako naveo u izjavi od 11. januara, Srbija "neće otimati ničiju imovinu".
Kao jedno od mogućih rešenja, pominjano je i to da Beograd sa Vašingtonom ispregovara preinačenje sankcija, tako da u fokusu bude ne vlasnička struktura, već to ko upravlja NIS-om.
Taj argument u javnost je iznosio Dušan Bajatović, direktor javnog preduzeća Srbijagas, koji je u Radnoj grupi Vlade Srbije za praćenje aktivnosti Ministarstva finansija SAD u vezi sa uvođenjem sankcija NIS-u.
Kao primer, navodio je slučaj Rosnjefta u Nemačkoj, takođe pod sankcijama Evropske unije, koji se i dalje vodi kao vlasnik podružnica u Nemačkoj, ali njima upravlja nemačka vlada nakon ruske invazije na Ukrajinu kako bi osigurala bezbednost snabdevanja naftom.