"Manjak strpljenja Brisela i zahtev za sankcije Rusiji u kratkom roku", tako poruke predsednice Evropske komisije (EK) vlastima u Beogradu tumači stručnjak za bezbednosnu i spoljnu politiku Igor Bandović.
Ursula fon der Lajen izjavila je nakon susreta sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 15. oktobra da je "sada pravi trenutak za preduzimanje konkretnih koraka u pridruživanju".
Ona je pozivala na napredak u vladavini prava, slobodi medija i izbornih zakona, i uvođenje sankcija Rusiji.
"Sada smo videli kako u praksi izgleda kada politika balansiranja ima rok trajanja. Mislim da će sada morati da se napravi ta definitvna odluka", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU koji okuplja eksperte i nevladine organizacije.
Beograd je i nakon ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija ostao jedan od retkih evropskih partnera Kremlja, iako je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Novi poziv Brisela dolazi u trenutku kada se Srbija suočava sa najkonkretnijim posledicama balansiranja spoljne politike.
Naftna industrija Srbije (NIS) je zbog većinskog ruskog vlasništva pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, a novi gasni aranžman sa Moskvom kojem se Beograd nadao nije ugovoren.
Srbija je odbijanje sankcija Kremlju objašnjavala "zaštitom nacionalnih interesa", pre svega energetskom zavisnošću od Rusije, ali i podrškom te države u odbijanju priznanja nezavisnosti Kosova.
"Ako ste zemlja kandidat za članstvo, ako je članstvo u EU zaista strateški cilj, ne može biti takvih odnosa sa Rusijom svih ovih godina od kako je počeo rat u Ukrajini", dodala je.
Srbija od 2021. godine nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom.
Zahtev za usklađivanjem 'u kratkom roku'
Govoreći o spoljnoj politici, Ursula fon der Lajen je naglasila da Brisel očekuje veći stepen usklađivanja Srbije, uključujući i sankcije protiv Rusije.
Ona je pohvalila Beograd zato što je dostigao 61 posto usklađenosti, ali je dodala da je "potrebno više" i da EU želi da računa na Srbiju kao "pouzdanog partnera".
"Ne daje se više neki period kako bi se ta politika uskladila, što je ranije bio slučaj i uvek se to prolongiralo. Sada se to traži eksplicitno i ja bih rekao u kratkom roku", kaže za RSE Igor Bandović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Ukazujući na energetsku krizu izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu 2022, Fon der Lajen je rekla da je ponuda članstva u EU "obećanje solidarnosti".
"Na nas možete i dalje računati. Povezujemo Srbiju sa energetskim tržištem EU. To je prava garancija da će srpske porodice biti bezbedne i ugrejane tokom zime", rekla je ona.
Dodala je da EU ima i konkretne projekte, navodeći kao primer Transbalkanski elektroenergetski koridor, koji povezuje elektroenergetski sistem Srbije sa susedima i sa EU i gasni interkonektor Srbija–Bugarska.
Do izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom 2023, kojim se od Grčke doprema gas iz Azerbejdžana, Srbija se oslanjala samo na ruski gas i gasovod u većinskom vlasništvu ruskog "Gasproma", koji je pod sankcijama SAD.
"Evropska unija je u tom smislu spremna da pomogne, ali imam utisak da je problem na našoj strani", navodi Bandović.
Uprkos naporima da diverzifikuje izvore snabdevanja, Srbija je i u ovom tretnutku dominantno vezana za ruski gas koji podmiruje oko 80 odsto potreba domaćinstava i privrede.
Na godišnjem nivou, Srbija troši oko tri milijarde kubnih metara gasa.
'Razočaravajuće' vesti iz Rusije
Iako se Beograd nadao novom trogodišnjem gasnom aranžmanu sa Rusijom, iz Moskve je polovinom oktobra stigla "veoma razočaravajuća vest", kako je opisao predsednik Srbije.
Kremlj je ponudio produžetak postojećeg aranžmana samo do kraja godine.
"Oni žele time da nam kažu, 'ako vi budete krenuli u nacionalizaciju NIS-a ili bilo šta drugo, mi možemo da presečemo gas 31. decembra'. I to je za mene veoma, veoma loša poruka, ne zato što smo mi planirali da nacionalizujemo, jer da jesmo mi, ne bi imali sankcije", rekao je Vučić 11. oktobra.
Ruski ambasador u Beogradu odgovorio 16. oktobra da je "lično ubeđen" da je odluka Moskve o gasnom aranžmanu sa Srbijom "doneta iz komercijalnih i tehničkih razloga i da nema nikakve veze sa politikom".
On je u intervjuu za beogradske "Večerenje novosti" dodao da Rusija želi da Srbija ima "stabilno snabdevanje gasom, uz najbolju cenu koja je moguća".
"Kada je reč o američkim sankcijama NIS-u, stvari treba nazvati pravim imenom - one su i udarac protiv Srbije, verovatno zbog toga što niste uveli sankcije Rusiji i što naše zemlje nastavlju da sarađuju", rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko.
Američke sankcije NIS-u, koje su stupile na snagu 9. oktobra, usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
Otežano dopremanje sirove nafte do Srbije i izvoz goriva, veće cene naftnih derivata, nestašice i problemi u platnom prometu, neke su od mogućih negativnih posledica sankcija.
Rusija 'velika prepreka za proširenje EU'
Ruski uticaj u Srbiji bila je i tema susreta predsednice Evropske komisije predstavnicima civilnog društva u Srbiji.
"Ona smatra da je Rusija velika pretnja za Zapadni Balkan i da je velika prepreka za proširenje Evropske unije", navodi Igor Bandović.
Dodaje da su razgovarali i o nedavnom otkriću paravojnog kampa na zapadu Srbije gde su strani državljani obučavani za izazivanje nereda u Moldaviji.
Policija je uhapsila dve osobe, a vlasti ne označavaju Rusiju kao organizatora uprkos tvrdnjama Moldavije.
"Razgovaralo se i o stalnom oslanjanju Srbije na bezbednosne, obaveštajne institucije Ruske Federacije koje se vrlo često pominju u izjavama naših zvaničnika. I to je nešto što izaziva kod Evropske komisije veliku zabrinutost", rekao je Bandović.
Vlast u Srbiji pozvala je rusku Federalnu službu bezbednosti u Beograd da sprovede istragu navoda da je policija upotrebila zvučni top na velikom antivladinom protestu 15. marta.
Moskva i Beograd, bez pružanja dokaza, optužuju zapadne službe da stoje iza masovnih protesta u Srbiji sa kojih demonstranti predvođeni studentima 11 meseci traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu.
Predsednica Evropske komisije je povodom protesta i političke krize u Srbiji tokom posete izjavila da je "vreme za ceo narod da se okupi i da se osnaže temelji efikasne demokratije".
Ona je u obraćanju medijima rekla i da stav EU podrazumeva slobodu a ne represiju, uključujuči pravo na mirno okupljanje.
"Zalažemo se za partnerstvo, a ne za potčinjavanje i za diplomatiju umesto agresije", dodala je.
Da li je vlast spremna na zaokret?
Igor Bandović ocenjuje da Srbija sada ima mogućnost da se jasno opredeli ka Briselu, ali da ne veruje da će aktuelna vlast to učiniti.
"Zato što opredeljivanje ka Evropskoj uniji ima određene cene koje ova Vlada nije spremna da plati. Tu pre svega mislim na cenu demokratizacije, vladavine prava i usklađivanje spoljne politike. Da je bila spremna, mogla je to da uradi i mnogo ranije", navodi Bandović.
Srbija je kandidat za članstvo u EU od 2012. godine.
Od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvorila je 22, a privremeno zatvorila dva.
Poslednje je otvorila u decembru 2021, zajedno sa još tri iz te grupe po novoj metodologiji grupisanja zadataka u klastere.
Po izveštajima o napretku iz Brisela, glavni uslovi na putu ka članstvu vladavina prava, normalizacija odnosa sa Kosovom i usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Evropski parlament je još u izveštaju iz 2023. ukazao na ruski uticaj u Srbiji koji ta država koristi pokušavajući da destabilizuje i meša se u pitanja susednih suverenih država.
Pre toga je američki Stejt department 2019. okarakterisao Srbiju kao državu sa "najpropustljivijim okruženjem" za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu.
*Saradnja na tekstu: Ljudmila Cvetković