Dragan Krasić, baš kao i milioni građana u Srbiji proteklih dana, čeka da popisivači posete njegov dom.
Živi u Subotici, gradu u pokrajini Vojvodini na severu države. Odlučio je da na popisu, kad mu postave pitanje o nacionalnoj pripadnosti, odgovori da je – Vojvođanin.
"Znam da to nije nacionalnost, da nije nacija, ali je to sad glavni argument svima koji hoće da nas svrstaju u jednu, drugu ili treću fioku. Jednostavno, imam više svojih identiteta i ne želim da se odričem nijednog od njih", rekao je Krasić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Region Vojvodine, u kojem je prema poslednjim podacima živelo oko 1,9 miliona ljudi, dom je za više od 20 nacionalnih zajednica i ima Ustavom zagarantovanu pokrajinsku autonomiju.
Tokom ovogodišnjeg popisa, koji traje do 31. oktobra, pojedine partije i nevladine organizacije u Vojvodini pozvale su građane da se izjasne kao Vojvođani, ako to žele i "tako se osećaju".
Vojvođanski identitet opisuju kao "nadnacionalni i građanski", a Vojvodinu kao "tačku spajanja različitih naroda i kultura".
To je naišlo na osudu desnice, koja je ocenila da pozivi da se građani izjasne kao Vojvođani "ugrožavaju srpski identitet" i "stvaraju nepostojeću naciju".
Vojvođanske partije i nevladine organizacije pozvale su Republički zavod za statistiku (RZS) da "prebroji" koliko je tačno Vojvođana i da ih svrsta u zasebnu kategoriju.
Procene su da je na poslednjem popisu, pre više od deset godina, bilo više od 28.000 ljudi koji su se izjasnili kao Vojvođani.
Preciznog podatka, međutim, nema jer Zavod za statistiku nije uvrstio Vojvođane u svoju klasifikaciju, već ih je upisivao u kategoriju " regionalna pripadnost".
'Na državi da utvrdi zašto je toliko Vojvođana'
Politikolog Duško Radosavljević iz Novog Sada ističe da je na ovom popisu bitno utvrditi koliko je Vojvođana, "ne kao kuriozitet, nego kao naučnu činjenicu".
"Zašto ih je u određenom broju i zašto se tako izjašnjavaju – to je zadatak države da istraži", pojašnjava on.
"Ako bi se javio značajan broj ljudi koji se izjašnjavaju regionalno, kao Vojvođani, ili ako bi imali neka druga prograđanska izjašnjavanja, to bi možda bio signal državi da koriguje smer politike u vezi sa nacionalnim pitanjem", dodaje.
'Nije poziv na formiranje vojvođanske nacije'
Poziv da se građanima ne osporava pravo da se slobodno izjasne kao Vojvođani uputila je, uoči popisa, Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV).
Ta partija svoj politički identitet zasniva na zahtevima za proširenjem autonomije Vojvodine. U republici i pokrajini je u opoziciji, ali je u Novom Sadu, najvećem gradu Vojvodine, deo vlasti sa Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića.
"Želimo da se poštuju prava građana i građanki Vojvodine, što od 1990. do danas često nije bio slučaj. Građani imaju pravo da slobodno kažu ili ne kažu šta su, i da posle Zavod za statistiku izađe sa podacima", rekao je za RSE portparol stranke Aleksandar Marton.
On ističe da poziv LSV-a "nije nikakav separatizam, niti poziv na formiranje nove nacije".
"To je samo zahtev za poštovanjem Ustava i zakona. Siguran sam da na popisu niko nikome neće praviti problem da se izjasni kao Vojvođanin", rekao je Marton.
Dodaje da je Autonomna Pokrajina Vojvodina prepoznata kao ustavna kategorija.
"Vojvodina kao politička celina postoji više od 170 godina. Svakako da se kod građana Vojvodine stvorio taj nadnacionalni tip identiteta. Vojvođanski identitet je višestruki i nije od juče", naglašava.
Na pitanje šta bi bio naredni korak, ukoliko bi se utvrdilo koliko je Vojvođana u Srbiji, Marton odgovara da ga – nema.
"Nismo razmišljali o drugom koraku, želimo samo da kažemo da je to naše pravo da se izjasnimo kao Vojvođani", ističe on.
Na tvrdnje partija desnice, da je inicijativa o Vojvođanima na popisu "poziv na separatizam", Marton odgovara:
"Po njima se sve što je drugačije i izlazi iz okvira 'nacionalne ujedinjenosti' smatra 'pogrešnim i opasnim po društvo i državu'. Otkako desnica dominira društvom i politikom, od 1990. pa na ovamo, broj stanovnika u Srbiji se smanjuje. Bolje da se ne oglašavaju."
Za vlast se 'nacionalna pripadnost ne može menjati regionalnom'
Isti poziv kao LSV, građanima je pred popis uputila i Vojvođanska partija.
Ove dve stranke su deo poslaničke grupe "Vojvođanski front" u Skupštini Vojvodine. Imaju šest poslanika, od ukupno 120. Vladajuća koalicija oko Srpske napredne stranke u pokrajinskom parlamentu ima 100 poslanika.
Pokrajinska vlada nije odgovorila na upit RSE o inicijativi za vojvođanskim identitetom na popisu stanovništva.
Prošle, 2021. godine, kada su vojvođanske partije sa ministarstvom za ljudska i manjinska prava razgovarale o klasifikaciji Vojvođana na popisu, Pokrajinska vlada je oštro reagovala.
Vlada, na čelu sa funkcionerom SNS-a Igorom Mirovićem, tada je saopštila da je "nedopustivo nametanje, putem izmišljenog društvenog dijaloga, neistinitih odrednica o nacionalnom izjašnjavanju".
Dodali su da "regionalna pripadnost ne može, po poznatom komunističkom obrascu, biti zamenjena nacionalnom pripadnošću".
Politikolog Duško Radosavljević objašnjava da zahtevi partija u Vojvodini da se građani izjasne kao Vojvođani jesu politički, "ali da je još više politički odgovor vlasti - da se to prebacuje na minornu pojavu, zanemaruje ili da se onemogućava da se u popisu tehnički izrazi koliko je Vojvođana".
Ističe da je pitanje vojvođanskog identiteta "ispolitizovano - kako od strane političkih stranaka u Vojvodini, tako od strane desnice".
"Niti su ovi prvi podstakli to identitetsko pitanje, niti su ga ovi drugi sprečili", zaključuje Radosavljević.
Za desnicu Vojvođani 'izmišljeni identitet'
Partije desnice stava su da se izjašnjavanjem građana kao Vojvođana traži "stvaranje izmišljene vojvođanske nacije".
Prema stavu partije Dveri, Vojvodina je nastala 1848. godine kao "rezultat borbe srpskog naroda za veća prava u Austrougarskoj carevini".
"Vojvodina ne može biti izvor nikakvog izmišljenog prokomunističkog identiteta i nacije. To je samo regionalna pripadnost i nije isto što i nacionalna. Nikada se do komunističke Jugoslavije kod Srba nije koristio termin Vojvođanin", izjavila je za RSE Ivana Stojanović iz Dveri.
Ona je rekla da građani imaju "apsolutno pravo" da se slobodno izjasne o nacionalnoj pripadnosti, ali da "treba da budu svesni" da će ako se izjasne kao Vojvođani "ući u obrazac regionalnog identiteta, kao bilo koji drugi deo Srbije".
"Oni to mogu da nazivaju kako hoće, imaju pravo da se izjasne oni koji se tako osećaju, ali to nema veze sa nacionalnim identitetom. To je put ka stvaranju veštačke nacije. Mi se tome apsolutno protivimo i smatramo neprihvatljivim. To je prvi korak - da se putem vojvođanske nacije, sutra traži pravo na novu državu i otcepljenje", istakla je Stojanović.
'Nadnacionalna pripadnost'
Nevladina organizacija Vojvođanski klub je u pozivu da se građani izjasne "nadnacionalno, kao Vojvođani" istakla da je taj region "tačka spajanja različitih naroda i etničkih grupa i tačka susreta različitih kultura".
U saopštenju je naglašeno da pitanje izjašnjavanja građana na popisu ne može da bude predmet "dnevnopolitičkih prepucavanja", jer zadire u fundamentalna ljudska prava građana Vojvodine.
Republičkom zavodu za statistiku upućen je i zahtev – "da se omogući i takva statistička obrada podataka iz koje će se jasno i nedvosmisleno videti koliko se građana Vojvodine izjasnilo kao Vojvođani".
Šta kaže Zavod za statistiku?
Republički zavod za statistiku (RZS) će, prema najavama, i na ovom popisu Vojvođane podvesti pod "regionalnu pripadnost".
Na inicijativu da se nakon popisa utvrdi koliko se građana izjasnilo kao Vojvođani, Republički zavod za statistiku je odgovorio da "nisu institucija koja prepoznaje etničke grupe".
"Ali za potrebe zainteresovanih građana i drugih korisnika možemo tu grupaciju izvesti kao posebnu", navodi se u pisanom odgovoru RZS za RSE.
Napominju da su građani, koji su na pitanje o nacionalnoj pripadnosti odgovorili sa Vojvođanin/Vojvođanka, na dosadašnjim popisima svrstavani u kategoriju "regionalna pripadnost".
U tu kategoriju ušli su i odgovori Šumadinac, Beograđanin, Sremac i slični.
U kategoriju "Ostali" na prošlom popisu svrstani su odgovori o pripadnosti nacionalnim manjinama u Srbiji kojih je bilo manje od 2.000.
U toj kategoriji su i narodi koje nemaju status nacionalne manjine i manje ih je od 2.000 – na primer, Finci, Danci, Kubanci, Kinezi.
Odgovori kao što su "žensko, čovek, vilenjak, građanin sveta" zavedeni su u kategoriju "Nepoznato", kao i oni koji nisu želeli da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti – napominju u RZS.
Na pitanja o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku i veroispovesti građani ne moraju da odgovore.
Pravo o slobodnom izjašnjavanju nacionalnosti i veroispovesti garantovano je Ustavom Srbije – građani mogu da se izjasne kako žele, ili da se ne izjasne uopšte.
Autonomija Vojvodine pod znakom pitanja
Autonomija Vojvodine, koju je uživala u SFR Jugoslaviji, znatno je smanjena 1988. godine, u vreme vlasti bivšeg predsednika Slobodna Miloševića.
U takozvanoj antibirokratskoj revoluciji, poznatoj i kao jogurt-revolucija, dirigovana masa je jogurtom gađala i pod opsadom držala sedište najviših funkcionera Saveza komunista Vojvodine.
Funkcioneri su optuženi da su "autonomaši", a smenile su ih Miloševićeve pristalice.
Tokom 1989. i 1990. godine izmenjen je Ustav iz 1974. godine, koji je Vojvodini i Kosovu, kao tadašnjim pokrajinama, garantovao široku autonomiju. Ukinute su im izvršna, zakonodavna i sudska vlast.
Tokom devedesetih godina je vlast Slobodana Miloševića je optužena za represiju na Kosovu nad Albancima.
U martu 1999. godine, NATO je otpočeo bombardovanje zbog zločina srpskih vojnih i policijskih snaga nad albanskim stanovništvom na Kosovu. Više od 10.000 ljudi je ubijeno u tom ratu, a na hiljade je nestalo.
Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine – devet godina nakon što je NATO bombardovao Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova i smatra ga pokrajinom, pod nazivom "Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija".
Ustavom iz 2006. godine, Vojvodini je zadržan status pokrajine u Srbiji, ali joj prava nadležnosti iz osamdesetih godina nisu vraćene, što je zahtev nekoliko vojvođanskih partija.
Facebook Forum