Puna primena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Naftnoj industriji Srbije (NIS) odložena je na 30 dana, izjavio je 28. marta predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je na svom Instagram nalogu naveo da je Srbija "uspela da sačuva stabilnost".
Ovo je drugi put da SAD odlaže primenu sankcija na zahtev NIS-a, koji su podržale vlade Srbije i Mađarske.
Naftna industrija Srbije (NIS) našla se na listi sankcija koju je objavilo 10. januara Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog udela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft.
Kompanija NIS sankcionisana je zbog takozvanog "sekundarnog rizika" odnosno zbog povezanosti sa ruskim Gasprom njeftom, koji se nalazi pod zapadnim sankcijama usled ruske invazije na Ukrajinu.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte i proizvodnjom prirodnog gasa.
Ekonomista Milan Kovačević u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je ponovno odlaganje sankcija prema NIS-u uslovljeno drugim interesima SAD u Srbiji, ali i razvoju situacije kada je u pitanju rat u Ukrajini.
"Svako dalje produženje ima istu tu svrhu – da kupi više vremena da bi Amerika prvo utvrdila šta u celini može da popravi u svoju korist u zemljama protiv kojih je uvodila sankcije", ocenio je Kovačević.
RSE: Kako tumačite ponovno odlaganje sankcija SAD prema NIS-u?
Kovačević: Očito je to odlaganje uslovljeno sa time šta će na nekim drugim stvarima postići Amerika a o tome će ovisiti i da li će ona možda preći na drukčije predloge sankcija od ovih koji su do sada.
RSE: Da li je ponovno odlaganje sankcija SAD-a prema NIS-u na neki način slanje političke poruke Srbiji?
Kovačević: Ne. Ja ta produženja razumem tako što oni ovise o ukupnom u sklopu toga šta će Amerika postići. U međuvremenu, ona je normalizovala diplomatske odnose sa Rusijom. To je, recimo, na nekom pravcu da postoji mogućnost da se ublaže sankcije Rusiji, i u celini ne samo prema NIS-u. A pošto su ove sankcije već bile odlučene za NIS, onda ja vidim da svako dalje produženje ima istu tu svrhu – da kupi više vremena da bi Amerika prvo utvrdila šta u celini može da popravi u svoju korist u zemljama protiv kojih je uvodila sankcije, pa će o tome ovisiti i kako će se problem sa NIS-om rešiti.
RSE: S obzirom na to da je došlo do promene u vlasničkoj strukturi NIS-a, čime je udeo Gasprom njefta, koji je pod zapadnim sankcijama, pao na ispod 50 procenata, da li mislite da je to moglo da igra neku ulogu u ponovnom odlaganju sankcija?
Kovačević: To je čisto odluka Srbije, koja može da se iskoristi sada dok je takvo stanje, dok jedna kompanija koja je suvlasnik NIS-a jeste (Gasprom njeft), a druga nije (Gaspsom) pod sankcijama. Ja mislim da to nema nikakvog uticaja na razmišljanje u SAD šta će konačno biti ili neće biti kada su u pitanju sankcije prema NIS-u.