Ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu u četvrtak je održana je akcija solidarnosti sa novinarima u Pojasu Gaze, gde su od početka rata na toj palestinskoj teritoriji, prema podacima Međunarodne federacije novinara (IFJ), ubijena najmanje 244 medijska radnika.
Nakon što su aktivisti pročitali imena 244 medijska radnika ubijena u Pojasu Gaze, održan je minut tišine.
Aktivistkinja Marija rekla je da je važno da se čuju imena svih ubijenih, pošto se, kada se govori o brojevima poginulih u Gazi, "često te brojke depersonalizuju"
"Pored toga što građani i građanke umiru i ginu u Gazi, činjenica da se ubijaju novinari na svojim radnim zadacima mi je užasna. Generalno mi se čini da širom sveta jača opresija nad novinarima i novinarkama. Ukoliko njih nema, nisam sigurna kako ćemo čuti istinu, s obzirom na to da Izrael čini sve da ugasi ton i sliku i da ne znamo šta se tamo zapravo dešava. To sutra može da bude Srbija ili bilo koja druga zemlja", rekla je Marija za RSE.
Akciju su organizovali Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Udruženje novinara Srbije (UNS).
Kako su naveli u zajedničkom saopštenju, ovom akcijom želeli su da "odaju počast stradalim koleginicama i kolegama i pročitaju njihova imena".
"Novinarke i novinari u Gazi su sistematski targetirani dok izveštavaju o genocidu i drugim ratnim zločinima. Oni su jedini glas iz unutrašnjosti opsade, budući da je ulazak stranim medijima zabranjen, pa su njihovi izveštaji od ključnog značaja za razotkrivanje zločina koji se dešavaju. Stojimo u solidarnosti sa njima i sa svim hrabrim ljudima na terenu koji rizikuju živote da beleže činjenice", stoji u najavi događaja.
Među najvećim napadima na novinare koji izveštavaju iz ratnog područja Gaze je bombardovanje bolnice "Naser" u Kan Junisu 25. avgusta, kada je ubijeno pet palestinskih medijskih radnika, kao i bombardovanje novinarskog šatora ispred bolnice "Al-Šife" u gradu Gazi, prilikom kojeg je ubieno pet pet novinara i snimatelja Al Džazire (Al Jazeera).
Početkom avgusta gotovo 200 novinara, fotografa i ratnih dopisnika, kao i vodeće organizacije za slobodu medija potpisali su peticiju kojom zahtevaju hitan i nesmetan pristup stranih medija Gazi, te poštovanje zaštićenog statusa novinara prema međunarodnom pravu kako bi mogli izveštavati iz Gaze.
"Hitno je potreban neograničen, nezavisan pristup stranim novinarima, ne samo da bi se dokumentovali zločini koji se dešavaju, već i da bi se osiguralo da istinu o ovom ratu ne diktiraju oni koji kontrolišu oružje i narativ", piše u peticiji.
Rat u u Pojasu Gaze počeo je nakon smrtonosnog napada palestinske grupe Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkiom, 7. oktobra 2023. godine unutar Izraela.
Skoro 65.000 ljudi je ubijeno u Pojasu Gaze od početka rata, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi kojom upravlja Hamas, a koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim.
Istražitelji Ujedinjenih nacija optužili su 16. septembra Izrael da je počinio genocid u Gazi u pokušaju da "uništi Palestince" tamo i okrivili izraelskog premijera i druge visoke zvaničnike za podsticanje.
Istog dana, Evropska unija je pozvala Izrael da ne intenzivira operacije u gradu Gazi, a predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je 11. septembra da će tražiti sankcije i delimičnu obustavu trgovine sa Izraelom zbog rata u Gazi.