Sa ponovljenim zahtevom američkoj Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC), Naftna industrija Srbije (NIS) nada se još jednom odlaganju primene sankcija zbog ruskog vlasništva, na 30 dana.
Rok za odluku OFAC-a na ponovljeni zahtev NIS-a, koji su podržale vlade Srbije i Mađarske, ističe 28. marta.
U slučaju negativnog odgovora OFAC-a, prema NIS-u bi od tada počele da se primenjuju sankcije, koje bi otežale poslovanje tog preduzeća.
NIS nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) šta bi ta kompanija dobila sa eventualnim novim odlaganjem i šta u međuvremenu preduzima.
Kompanija je stavljena 10. januara na listu sankcija zbog udela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft u cilju sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
SAD su krajem februara sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva već odložile za 30 dana.
Odgovor je do objavljivanja teksta izostao i od Ministarstva rudarstva i energetike Srbije – na pitanje RSE šta bi eventualno odlaganje značilo za NIS i šta ministarstvo preuzima u cilju osiguravanja bezbednosti na tržištu naftom i naftnim derivatima.
I dok je Ministarstvo finansija SAD, pri kojem deluje OFAC, odbilo da komentariše novi zahtev NIS-a u odgovoru na upit RSE, u jednačinu rešavanja sudbine NIS-a ušle su susedne Hrvatska i Mađarska.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar je rekao za hrvatski Večernji list da bi JANAF "mogao da bude zainteresovan" za otkup ruskog udela u NIS-u "ako bude razumevanja i pameti na obe strane".
Profesor beogradskog Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Goran Radosavljević ocenio je za RSE da je to stav pre hrvatske države, negoli samog JANAF-a.
"Ja mogu da kažem da sam zainteresovan da kupim NIS, ali nemam pare, nema ga ni JANAF", rekao je Radosavljević.
Izjave zvaničnika Hrvatske, bez komentara JANAF-a
NIS je najveći poslovni partner Jadranskog naftovoda (JANAF), kojim se do Srbije transportuje uvezena sirova nafta. Upravo zbog toga, za ministra gospodarstva Hrvatske, "nema prirodnije poslovne simbioze" od JANAF-a i NIS-a.
"JANAF bi funkcionisao na partnerskim odnosima s ostalim suvlasnicama i ne bi težio prevlasti i dominaciji kao što je to slučaj s nekim drugim kompanijama koje se pominju", rekao je Šušnjar u intervjuu za hrvatski Jutarnji list 17. marta.
Šušnjar je ministar u Vladi Hrvatske iz redova Domovinskog pokreta koji je u hrvatskoj vladi devet meseci. U januaru je postavljen za novog predsednika skupštine JANAF-a.
U toj kompaniji u odgovoru na upit RSE nisu želeli da potvrde ni demantuju informacije da bi mogli biti zainteresovani za otkup ruskog udela u NIS-u.
Naveli su da je JANAF u koordinaciji sa Vladom Hrvatske zatražio od OFAC-a novu licencu na 90 dana za sprovođenje ugovora s NIS-om.
"Kao i do sada, u kontaktu smo sa svim relevantnim dionicima u ovom složenom procesu te se nadamo pozitivnom ishodu koji bi nam omogućio izvršavanje ugovornih obveza prema NIS-u", naveli su u JANAF-u.
NIS sa JANAF-om ima sklopljen ugovor o transportu 10 miliona tona nafte do kraja 2026. godine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, tim naftovodom je do Srbije transportovana isključivo nafta neruskog porekla.
Radosavljević ukazuje da bi otkup udela koji u NIS-u imaju ruske kompanije za samu Rusiju bio "neprihvatljiv".
"Kupovina mislim da u ovom trenutku nije uopšte tema. Ja ne vidim bilo kakav signal od većinskog vlasnika da proda svoj većinski paket", kaže Radosavljević.
MOL Grupa spremna da udvostruči isporuke nafte Srbiji
MOL Grupa, međunarodna kompanija sa sedištem u Budimpešti, navela je za RSE da su spremni da udvostruče zalihe koje MOL Srbija uvozi iz Evropske unije za domaće tržište.
Ističu da MOL može dati "značajan doprinos ublažavanju rizika, ali ne može sam da reši situaciju".
"Čak i ako uspemo da maksimiziramo logističku efikasnost nakon sprovođenja neophodnih mera, MOL Grupa će i dalje moći da zadovolji manje od trećine potražnje tržišta", navode u toj kompaniji.
Takođe ukazuju da u slučaju da MOL udvostruči isporuke, "i dalje postoje ozbiljne logističke prepreke za efikasan transport i distribuciju goriva". To, ističu, zahteva "aktivno uključivanje i podršku srpskih donosilaca odluka".
"Tržišnim akterima je potreban pristup domaćim skladišnim kapacitetima, prioritetna distribucija u železničkom sistemu, kao i operativno korišćenje već završenih železničkih punktova, kao i prijem svih plovila pod međunarodnom zastavom u sve skladišne kapacitete", naveli su u MOL Grupi u pisanom odgovoru na upit RSE.
Ukoliko nadležni u Srbiji ne uklone te prepreke, država bi se, navode u MOL Grupi, mogla suočiti sa ozbiljnim rizicima po bezbednost snabdevanja.
Promenjena vlasnička struktura Naftne industrije Srbije
U međuvremenu, Gasprom njeft je preneo oko pet odsto svog udela na Gasprom, rusku kompaniju koja nije obuhvaćena zapadnim sankcijama, tako sada udeo Gasprom njefta u NIS-u iznosi manje od 50 odsto (44,85).
I sa promenjenom vlasničkom strukturom, ruske kompanije i dalje imaju većinski udeo u NIS-u.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.
Pregovori na najvišem nivou
Kako na aktuelnu situaciju gleda Rusija, nema zvaničnih informacija.
Vlasti u Beogradu u više navrata su naglašavale da pregovore oko sudbine jedine kompanije u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte i proizvodnjom prirodnog gasa vode i sa Vašingtonom i sa Moskvom.
Ti pregovori vode se najvišem nivou, pa je tako NIS bio jedna od tema telefonskog razgovora predsednika Srbije i Rusije Aleksandra Vučića i Vladimira Putina 7. marta.
Vučić je na svom Instagram nalogu najavio da će ići u Moskvu 9. maja kako bi prisustvovao ceremoniji proslave Dana pobede. To će biti prvi tet-a-tet susret Vučića sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Mogući scenariji
Predstavnici vlasti i stručnjaci su u prethodnih više od mesec dana izlazili sa različitim mogućim scenarijima, kako bi se umanjile negativne posledice u slučaju primene američkih sankcija NIS-u.
Nacionalizaciju, odnosno da se NIS ponovo vrati pod okrilje države, kao jednu od opcija odbacio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, jer, kako naveo u izjavi od 11. januara, Srbija "neće otimati ničiju imovinu".
Međutim, za ekonomistu Gorana Radosavljevića, jedino održivo rešenje je da država Srbija "u kratkom roku" preuzme upravljanje NIS-om u dogovoru sa ruskom stranom.
"Jer, sve drugo će dovesti do lošeg scenarija za sam NIS, a bojim se i za građane i privredu Srbije", ocenio je on.
Kao jedno od mogućih rešenja, pominjano je i to da Beograd sa Vašingtonom ispregovara preinačenje sankcija, tako da u fokusu bude ne vlasnička struktura, već to ko upravlja NIS-om.
Taj argument u javnost je iznosio Dušan Bajatović, direktor javnog preduzeća Srbijagas, koji je u Radnoj grupi Vlade Srbije za praćenje aktivnosti Ministarstva finansija SAD u vezi sa uvođenjem sankcija NIS-u.
Kao primer, navodio je slučaj Rosnjefta u Nemačkoj, takođe pod sankcijama Evropske unije, koji se i dalje vodi kao vlasnik podružnica u Nemačkoj, ali njima upravlja nemačka vlada nakon ruske invazije na Ukrajinu kako bi osigurala bezbednost snabdevanja naftom.