Rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva ističe, a dogovor kojim bi to bilo izbegnuto još nije postignut.
"Napeto je, kruže razne priče, jedni kažu biće promena vlasništva, drugi da će se nacionalizovati", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedna zaposlena u NIS-u pod uslovom anonimnosti.
Sjedinjene Američke Države (SAD) stavile su 10. januara NIS na listu sankcija zbog udela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft u cilju sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.
Sagovornica RSE koja je jedna od 5.300 zaposlenih u akcionarskom društvu NIS u Srbiji, kaže da su plata za februar i godišnji bonusi isplaćeni unapred.
"Spekuliše se da će i martovska plata biti unapred. Svi strahuju da li će biti moguća isplata plata u budućnosti zbog zabrana plaćanja", navela je.
Kako je rekla poslovanje teče normalno i da zaposleni misle da "kompanija ne može da stane pošto resursa i rezervi derivata ima".
Kaže da su zaposleni uvereni da će konačno rešenje oni poslednji saznati.
"I da je sve stvar politike, kako oni odrede da će tako i biti, da se tu ništa ne pita ni sam NIS", dodala je.
Zvaničnici Srbije poslednjih nedelja pregovaraju i sa Vašingtonom i sa Moskvom o sudbini NIS-a.
U međuvremenu, NIS je uputio zahtev Odeljenju za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Vladi Sjedinjenih Država za odlaganje sankcija.
Zahtev da se sankcije odlože na minimum 90 dana kako bi se rešilo pitanje vlasničke strukture, podržale su Vlade Srbije i Mađarske.
U NIS-u nisu želeli da odgovore na pitanja RSE kakva je trenutna situacija i da li su dobili odgovor na svoj zahtev upućen OFAC-u za odlaganje primene sankcija.
Na to pitanje nije do zaključenja teksta odgovorilo ni Ministarstvo finansija SAD.
Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera.
Gasprom Njeft je u maju 2022. zbog najavljenih novih sankcija Evropske unije prodao šest odsto udela u vlasništvu Gaspromu, majci firmi koja još nije pod sankcijama evropskog bloka.
Razgovori još traju, kažu u Beogradu
Zvaničnih informacija poslednjih dana skoro da nema.
Jedino je Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa rekao za RTS da se završni razgovori advokatskih kancelarija koje zastupaju NIS i OFAC biti održani 24. februara uveče.
Najavio je da će završni razgovori sa OFAC-om biti 25. februara kada, prema najavama, ističe rok za uvođenje sankcija.
Bajatović, koji je u radnoj grupi Vlade Srbije za praćenje aktivnosti Ministarstva finansija SAD u vezi sa uvođenjem sankcija NIS-u, nije odgovorio na pozive RSE.
U pomenutom razgovoru za RTS rekao je da su u izbegavanju sankcija NIS-u moguća dva pravna procesa - delistiranje i licenciranje.
Prvi podrazumeva uklanjanje NIS-a sa liste sankcija za šta Bajatović smatra da nije realno jer "mora da prođe i kroz proceduru kongresa SAD".
Dok za licenciranje, kaže, postoje primeri u Evropi.
"Imate primer Rosnjefta. Reč je o nafti koja pokriva 12 odsto nemačkog tržišta i još nisu zamenili nikakvu vlasničku strukturu", naveo je Bajatović.
Ruski Rosnjeft se i dalje vodi kao vlasnik podružnica u Nemačkoj, ali njima upravlja nemačka vlada nakon ruske invazije na Ukrajinu kako bi osigurala bezbednost snabdevanja naftom.
Srbija, prema Bajatovićem rečima, ima dovoljno rezervi nafte za 90 dana, a "NIS sigurno ima derivata za srpsko tržište do maja".
Na NIS-ovim pumpama kažu da se plaćanje goriva platnim karticama i dalje odvija neometano.
NIS poseduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i zemljama regiona – Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
U okviru NIS Grupe posluju Rafinerija nafte Pančevo, najveća fabrika te vrste u Srbiji i HIP Petrohemija Pančevo, koja je najveći proizvođač petrohemijskih proizvoda.
Na upit RSE u kojoj su fazi razgovori sa OFAC-om, niti koji se scenariji razmatraju, nije odgovorilo Ministarstvo energetike i rudarstva.
Ranije je ministarka Dubravka Đedović Handanović rekla da Vlada Srbije razmatra različite scenarije.
"Državne institucije su na raspolaganju kako bi se efikasno organizovale logističke operacije, optimizovali transportni i skladišni kapaciteti, ubrzali administrativni procesi i osiguralo nesmetano snabdevanje naftom i derivatima na tržištu", rekla je ona 18. februara.
Vučić između Vašingtona i Moskve
Broker Nenad Gujaničić ocenio je za RSE da vidi rešenje za NIS tek kada se završi rat u Ukrajini i sklopi mirovni sporazum.
"Ako pogledate širu geopolitičku sliku, mislim da je prilično izvesno da na duže staze Rusa neće biti u vlasničkoj strukturi NIS-a", smatra on.
Do tada je Srbija, kako kaže, morala da insistira kod ruskih partnera da se njihovo vlasništvo smanji na ispod 50 posto.
"Ne kažem da bismo time rešili problem, ali svakako bismo mogli da kažemo da smo napravili neki veliki korak", dodao je.
Zašto se to nije desilo, kako kaže, možda ima veze sa tokom pregovora, a možda i sa činjenicom da "Rusi nisu hteli o tome da razgovaraju".
Kada su SAD uvele sankcije NIS-u 10. januara, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se traži potpuni izlazak ruskog kapitala i interesa iz NIS-a.
"Kompanija će moći da redovno posluje, ali sa planom vlasničke transformacije moramo da krenemo odmah i on mora da bude odobren od strane Sjedinjenih Država", naveo je Vučić.
On je tada u obraćanju javnosti rekao da je za sve operacije rok 25. februar, a da finansijska transakcija može da se produži do 12. marta, s tim što i ona mora da se odobri od Ministarstva finansija SAD.
Da postoje poteškoće priznao je 10. februara rekavši da se ponadao da to može da se završi "bez velike političke drame nekakvim dogovorom i većim razumevanjem svih strana, ali očigledno nećemo moći".
"I jedni i drugi (i Rusi i Amerikanci) su zapeli za ono što je njihov interes", rekao je Vučić za televiziju Pink.
Nekoliko dana ranije Vučić je rekao da je stigao odgovor iz Ambasade SAD da "neće ići" odlaganje primene sankcija.
Vučić je najavio i da će o NIS-u razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali da prvo čeka "šta će Amerikanci da kažu".
Predsedništvo Srbije nije odgovorilo na upit RSE kada će do tog razgovora doći.
Šta je prihvatljivo za Srbiju?
Odlaganje ili izuzeće od sankcija mogli bi da budu zadovoljavajući scenariji za Srbiju koji ne bi doveli do oštrih posledica, smatra broker Nenad Gujaničić.
Dodaje da bi u slučaju najoštrijih finansijskih sankcija, kompanija bila isključena iz međunarodnog i domaćeg platnog prometa. To bi dovelo do toga, kako dodaje, da NIS ne bi mogao normalno da funkcioniše.
"NIS je ogroman sistem koji posluje u maloprodaji i veleprodaji i van granica Srbije. Čak i ako ostane dotok sirove nafte preko JANAF-a koji je za rafineriju od krucijalne važnosti, teško će kompanija funkcionisati", naveo je.
Prerada sirove nafte obavlja se u Rafineriji nafte u Pančevu, koja posluje u sistemu NIS-a, dok se uvoz nafte većim delom obavlja naftovodom kojim u Hrvatskoj upravlja kompanija JANAF.
Od decembra 2022. zbog sankcija EU protiv Rusije, preko JANAF-ovog sistema u Srbiju se transportuje nafta isključivo neruskog porekla.
NIS je JANAF-ov dugogodišnji najveći poslovni partner s kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 miliona tona nafte od 2024. do 2026. godine.
Dok je skoro u potpunosti zavisna od ruskog gasa, Rusija nije glavni snabdevač Srbije sirovom naftom, koju najvećim delom uvozi iz Iraka.
Za Beograd kao rešenje nije prihvatljiva nacionalizacija NIS-a jer, kako je rekao predsednik Aleksandar Vučić, Srbija "neće otimati ničiju imovinu".