Srbija je još jednom na meti optužbi da su na njenoj teritoriji ruski operativci obučavali državljane Moldavije za izazivanje "masovnih nereda" uoči septembarskih izbora u toj zemlji.
Moldavske vlasti su saopštile da su 22. septembra izvršile 250 racija i pohapsile desetine ljudi u sklopu istrage navodnog plana, "koordinisanog iz Ruske federacije, preko kriminalnih elemenata".
Većina osumnjičenih "obučavana" je u Srbiji, naveli su.
Iz Srbije za sada nema ni potvde, ni demantija.
Moldavski stručnjak za javne politike i bezbednost iz organizacije WatchDog.MD Community,Andrei Curăraru ocenio je za RSE da "nema razloga da sumnjamo" u ovu istragu i ono do čega je ona dovela.
"S obzirom na to da obrazac ponašanja podseća na prošlogodišnji. Iste obuke se ponavljaju, samo što se ovog puta odvijaju u Srbiji, ali govorimo o sličnoj organizaciji i o ljudima sa sličnim pozadinama", kazao je.
Nije prvi put da moldavske vlasti tvrde da je Srbija "domaćin" građanima Moldavije koji se, pod pokroviteljstvom ruskih struktura, navodno obučavaju za izazivanje nereda u zemlji.
Isto se moglo čuti i uoči parlamentarnih izbora i referenduma u oktobru 2024, kada je u tom kontekstu pominjana i Bosna i Hercegovina (BiH).
Istraga o tim navodima pokrenuta je pred nekoliko državnih institucija BiH, a u Moldaviji se trenutno vodi više krivičnih postupaka.
Nije poznato da li je i u Srbiji pokrenuta istraga. RSE od nadležnih do sada nije dobio odgovore.
Moldavske vlasti dugo optužuju Rusiju da vodi hibridni rat – uključujući mešanje u izbore, kampanje dezinformacija i nezakonito finansiranje proruski orijentisanih partija – kako bi zemlju skrenula sa proevropskog kursa.
Predsednica Moldavije Maja Sandu (Maia) nedavno je upozorila da Moskva troši stotine miliona evra kako bi uticala na glasanje na parlamentarnim izborima 28. septembra.
Rusija je negirala mešanje u unutrašnje poslove Moldavije.
Šta je otkrila istraga moldavskih vlasti?
Na brifingu u glavnom gradu Kišinjevu, bezbednosni zvaničnici su rekli da ruski obaveštajni operativci obučavali moldavske građane u Srbiji o taktikama protesta.
Istraga je započela u junu, izjavio je Viktor Furtună, šef kancelarije tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala u Moldaviji.
Tužioci su otkrili grupu ljudi, između 19 i 45 godina, koji su putovali u Srbiju gde su, navodno, obučavani kako da probijaju policijske kordone, pružaju otpor snagama reda, koriste gumene palice, lisice, pa i vatreno oružje u nekim slučajevima.
Za svaku obuku dobijali su, navodno, oko 400 evra.
Ukupno je 111 osoba obuhvaćeno krivičnim postupkom.
Tokom 250 racija zaplenjeni su pasoši, SIM kartice, novac, bankarske kartice iz stranih zemalja i oružje.
Sedamdeset četiri osobe zadržane su u pritvoru.
"Mnogi ljudi su dali veoma detaljne iskaze: kako su putovali u Srbiju, o organizatorima putovanja i instruktorima", rekao je Furtună.
Šef policije Viorel Černauțeanu izjavio je da neki od osumnjičenih nisu bili svesni prave svrhe putovanja, za koje im je rečeno da će biti hodočašće, a tek kasnije su uključeni u "obuku za nerede i destabilizaciju".
Umešanost Rusije?
Obuke su se održavale i u Moldaviji, dok su sesije u Srbiji organizovali pojedinci iz Ruske Federacije, navode moldavske vlasti.
Černauțeanu tvrdi da je trebalo da ljudi koji su tu obučeni učestvuju u pobunama i deluju kao provokatori.
Šef moldavske obaveštajne službe (SIS) Aleksandru Musteața izjavio je da se osoba koja je koordinisala obuku u Srbiji predstavljala kao pripadnik ruskih specijalnih službi i koristila nadimak "Bes" (demon, na ruskom), ali da njegov identitet još nije utvrđen.
Drugi organizator obuka, kako je naveo, jeste Andrej Pavlov, oficir ruskog Ministarstva odbrane.
"On je osumnjičen da je planirao i organizovao subverzivne aktivnosti na teritoriji Republike Moldavije, finansirane od strane Ruske Federacije, koristeći i mrežu grupe 'Šor' za regrutovanje novih ljudi", rekao je Musteața.
Prema njegovim rečima, Pavlov je poznat po organizovanju više subverzivnih aktivnosti u državama Evropske unije, Azije i Afrike.
EU: Gledamo kako je to bilo moguće?
Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos izjavila je 23. septembra da je Evropska komisija svesna napora Rusije da kupovinom glasova i drugim metodama utiče na parlamentarne izbore u Moldaviji, podržavajući tamošnje antizapadne snage.
"Svesni smo toga i u ovom konkretnom slučaju sada upravo gledamo u to – ko, kada, kako je to bilo moguće ili je moguće", rekla je Kos za RSE, na pitanje o akciji moldavske policije i navoda da ruski operativci obučavaju moldavske građane u Srbiji.
Dodala je da činjenica da postoje saznanja o tim slučajevima "predstavlja ogromno priznanje za Vladu Moldavije, koja se pokazala otpornom i sposobnom da se suprotstavi snagama koje bi želele da ta zemlja skrene s evropskog puta ili koje bi želele da EU ne uspe".
Srbija bez reakcije
Na pitanja Radija Slobodna Evropa nadležne institucije u Srbiji nisu odgovorile, niti je o tome bilo zvaničnih izjava.
Marko Savković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond) kaže za RSE da ne očekuje da Vlada Srbije reaguje na ovu vest i navode moldavskih vlasti.
"Sigurno da bi u trenutnim uslovima konfrontacije Evrope i Rusije i zemalja koje se smatraju njenim satelitima, bilo jako opasno za Srbiju da ona postane mesto za takve vrste obuka i to bi moralo da se shvati najozbiljnije moguće", rekao je Savković,
"Međutim, posmatrajući izveštavanja provladinih medija koji prate državnu politiku, ja ne vidim da se ovo uopšte uzima za ozbiljno u Srbiji", istakao je i dodao "nije realno očekivati da se o tome sprovede neka velika istraga".
Istog mišljenja je i stručnjak za javne politike i bezbednost iz Moldavije Andrei Curăraru.
"Sumnjam da bi srpske vlasti bile posebno kooperativne u ovom pogledu, s obzirom na otvoreno prorusku tendenciju koju tamošnja vlada pokazuje, uključujući pogoršanje unutrašnje demokratske situacije i sukobe sa studentskim protestima", kazao je.
Da li je to sve moglo bez znanja vlasti u Srbiji?
Prema mišljenju Marka Savkovića iz ISAC fonda malo je verovatno da je organizovanje kampa za obuku stranih državljana bilo moguće bez znanja domaćih vlasti.
"Srbija je mala zemlja sa bezbednosnim aparatom koji uz sve svoje manjkavosti je sposoban da pokrije takva dešavanja i takva kretanja lica koji su strani državljani."
Dodaje da "takva obuka neminovno privlači pažnju", gde god da se realizuje.
"To je jako teško sakriti", zaključuje Marković.
Posledice po međunarodne odnose?
Markovića iz ISAC fonda napominje da je usaglašenost spoljne politike Srbije sa Evropskom unijom trenutno oko 50 odsto.
"Poslednja stvar koja je Srbiji u ovom trenutku potrebna je ruski kamp na njenoj teritoriji. Tako da, ako je neko to zaista dozvolio, taj neko se igra sa međunarodnom reputacijom zemlje i to je jako opasno", ističe.
Dodaje da je Srbija sa Moldavijom do sada imala dobre odnose.
"Sve zajedno jako bi se time rizikovalo zarad nečega što može doneti samo štetu, a nikakvu korist za Srbiju" ističe.
Slične optužbe i uoči prethodnih izbora u Moldaviji
Uoči parlamentarnih izbora i referenduma u oktobru 2024, prve izveštaje o ruskim kampovima na prostoru Zapadnog Balkana saopštile su moldavska policija i obaveštajna agencija.
Objavljeni su i detalji koji govore o postojanju lokacija u BiH i Srbiji na kojima su mlade obučavale osobe povezane s ruskim plaćeničkim grupama Ferma i Vagner.
Ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković tada je izjavio da su u BiH dolazile osobe koje su u ime Rusije obučavale Moldavce, dok su Ministarstvo sigurnosti i zvaničnici bh. entiteta Republike Srpske te navode odbacili kao netačne.
Moldavija je tada uhapsila nekoliko osoba zbog učestvovanja u obukama, a oko 100 drugih osoba je "dokumentovano" i stavljeno pod istragu.
Trenutno je više od 40 osoba je pod istragom, a protiv desetak nijh se vode krivični postupci. Još uvek bez ijedne presude.
Moldavski stručnjak za javne politike i bezbednost Andrei Curăraru objašnjava da u toj zemlji krivični postupak u proseku traje oko dve godine.
"Ne očekujem brze presude, ali bih voleo više transparentnosti u tom pogledu", kazao je.
Moldavska policija je tada navela da je mrežu finansirao proruski oligarh Ilan Šor (Shor) koji je u bekstvu. On je u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora u vezi sa nestankom milijardu dolara iz moldavskog bankarskog sistema 2014. godine.
Šor živi u Rusiji, odakle nadgleda aktivnosti proruski orijentisanog bloka "Pobeda" (Victory), kojeg moldavske vlasti optužuju za nezakonito finansiranje izbornih aktivnosti.
Izbori s visokim ulozima
Moldavci na predstojećim izborima glasaju za 101 poslanika u svom parlamentu.
Mnogi ih ocenjuju kao izbore s visokim ulozima koji bi mogli biti ključni za moldavsku kandidaturu za ulazak u EU. Moskva to, kako tvrde moldavske vlasti, pokušava da osujeti taktikama poput dezinformacija, organizovanja masovnih nereda i kupovine glasova.
Prošlog meseca, odbegli tajkun Ilan Šor, otvoreno je nudio Moldavcima mesečne isplate od 3.000 dolara da se pridruže antivladinim protestima.
Moskva je više puta negirala da se meša u unutrašnja pitanja Moldavije.
Nakon što je Rusija 24. februara 2022. započela punu invaziju na Ukrajinu, Moldavija je podnela zahtev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata.
Brisel je prošle godine otvorio pregovore o pristupanju. Zapadni zaokret Moldavije dodatno je razljutio Moskvu i podigao tenzije između dve zemlje.