Pretnje ubistvom i silovanjem, fizički napadi, homofobne i uvredljive izjave - samo su neka od iskustava LGBT+ osoba u Srbiji koje je nevladina organizacija "Da se zna!" zabeležila tokom 2024. godine.
Jedno od svedočanstava zabeleženih tokom 2024. je i ono kada je LGBT+ osobi zet "pretio silovanjem i ubistvom" zbog njene seksualne orijentacije. To se dogodilo u beogradskoj opštini Barajevo.
Jedna pripadnica LGBT+ zajednice je na razgovor uživo koji je emitovala na Tik-Tok kanalu zajedno sa svojom partnerkom dobila pretnje smrću u komentaru na video.
Među opisanim incidentima je i onaj kada je škola transrodnom muškarcu odbila da izda novu diplomu koja odražava njegov rodni identitet, uprkos tome što je pravno završio tranziciju.
Svedočanstva, njih 105 ukupno, organizacija "Da se zna!" evidentirala je i objavila u godišnjem izveštaju "Transfobija i homofobija u Srbiji" koji je 2. septembra predstavljen u Beogradu u okviru "Nedelje ponosa".
Izveštaj ukazuje da su incidenti motivisani mržnjom prema LGBT+ osobama u Srbiji u porastu, a većina dokumentovanih incidenata ostaje nevidljiva za policiju, tužilaštvo i sudove.
I to, pre svega, kako objašnjava Bojan Lazić, izvršni direktor nevladine organizacije "Da se zna", zbog toga što oni koji su pretrpeli napade i pretnje nemaju poverenje da će, ukoliko incident prijave policiji ili tužilaštvu, to bilo šta promeniti.
"Zabrinjavajuć je podatak da 80 odsto incidenata policija i sudovi ne vide, a prebroditelji i prebroditeljke (osobe koje su pretrpele incidente) često ne prijavljuju te situacije zato što imaju nisko poverenje u državne organe", rekao je Lazić.
Odgovornost za porast nasilja nad LGBT+ osobama i za pogoršanje njihovog položaja on, pre svega vidi, u institucijama.
"Jedini koji su odgovorni za to da li će se procesuirati svi ovi slučajevi – jesu politički predstavnici vlasti. Dakle, potrebna je politička volja", istakao je Lazić.
Šta pokazuje izveštaj?
Broj incidenata je u porastu, a LGBT+ osobe se sa diskriminacijom, pretnjama, napadima i uvredama suočavaju u svom svakodnevnom životu – od porodice, javnih prostora, uslužnih objekata do radnog mesta i škole ili fakulteta.
Ono što je isto u svim slučajevima, ukazao je tokom predstavljanja izveštaja Bojan Lazić iz organizacije "Da se zna!", jeste da su incidenti motivisani mržnjom prema LGBT+ osobama u Srbiji.
Najveći broj incidenata, pokazuju podaci iz izveštaja, zabeležen je na javnim površinama. Organizacija "Da se zna!" je ukazala da su jedini koji prikupljaju i obrađuju podatke o protivpravnom postupanju prema LGBT+ osobama u Srbiji, te da ne postoji centralizovana baza podataka o zločinima iz mržnje.
Jedan od najdrastičnijih primera je onaj koji se odnosi na prijavu policijske brutalnosti prema Andreju Obradoviću i njegovoj cimerki u Beogradu u februaru 2024. Obradović i njegova cimerka su prijavili da su ih policajci nakon što su ušli u stan "pretukli i zlostavljali zbog toga što su pripadnici LGBT+ zajednice".
Podneli su krivičnu prijavu, koje je Prvo osnovno javno tužilaštvo odbacilo.
Obradović je zbog toga štrajkovao glađu ispred Skupštine Srbije i najavio tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Nepoverenje u institucije
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je tokom predstavljanja izveštaja rekla je da je nije začudilo nisko poverenje u državne organe, naročito u policiju, da će postupiti po prijavama onih koji su kao LGBT+ osobe doživele napade i pretnje.
"Ovakvi podaci bi trebalo da budu crveni alarm za nadležne državne koji bi trebalo da su već odavno krenuli u kreiranje drugačijih politika koje bi vodile smanjenju ovolikog broja incidenata", istakla je Janković.
Ipak, ukazala je da neophodno da se incidenti prijavljuju i da institucija Poverenika za ravnopravnost možda nema nadležnost da propisuje nadležnim organima šta treba da rade, ali da ima nadležnost da upozorava javnost na česte slučajeve diskriminacije.
Šta su glavni zahtevi LGBT+ osoba u Srbiji?
"Nedelja ponosa" otvorena je 1. septembra u centru Beograda, uoči tradicionalne "Prajd šetnje" koja se održava poslednjeg dana manifestacije koja promoviše prava LGBTI+ zajednice.
Zahtevi su isti već godinama - usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu.
U Srbiji je 2021. izrađen Nacrt Zakona o istopolnim zajednicama, koji bi istopolnim parovima doneo neka od osnovnih prava. To su pravo na podelu imovine, nasleđivanja imovine partnera ili učešća u donošenju odluka u slučaju bolesti, te posete partnera u bolnici ili zatvoru.
Međutim, dalje od Vlade nije stigao, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić, bez čijeg potpisa zakon ne može da stupi na snagu, te 2021. godine je rekao da ne bi potpisao Zakon o istopolnim zajednicama "ni da ga Skupština usvoji".
Danas 47 zemalja u svetu priznaje brak ili registraciju istopolnih parova.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije nije do zaključenja teksta odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kada bi Zakon o istopolnim zajednicama i Zakon o rodnom identitetu mogli biti usvojeni i šta su prepreke za njihovo usvajanje.
Ovogodišnji "Prajd", kako su najavili organizatori, ima protestni karakter.
Odvija se u jeku masovnih višemesečnih antivladinih protesta, sa kojih se traži odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
"Dok studenti i građani trpe policijsku brutalnost, dok postoje politički zatvorenici i mladi aktivisti na poternicama, Prajd ne želi da učestvuje u prividu normalnosti", saopštili su organizatori manifestacije.