Davanje državljanstva Srbije ruskim državljanima, samim tim i srpski pasoš, sa kojim nesmetano mogu putovati u države Evropske unije, pomenuto je kao "mogući bezbednosni rizik" po EU u poslednjem izveštaju o napretku Srbije kao države kandidata.
Od ukupno 121 rešenja Vlade Srbije o dodeli državljanstva u 2025. gotovo dve trećine se odnosi na državljane Rusije.
To pokazuje analiza Radija Slobodna Evropa (RSE) rešenja objavljenih u Službenom glasniku.
Reč je o posebnoj proceduri, po kojoj državljanstvo Srbije mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju".
Međutim, taj broj mogao bi biti i veći, s obzirom na to da podaci o državljanstvima koja se dodeljuju po redovnoj proceduri i o kojima odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije nisu javno dostupni.
Broj rešenja Vlade o prijemu ruskih državljana u državljanstvo Srbije u porastu je od 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, pokazuju podaci koje je RSE prikupio iz rešenja objavljenih u Službenom glasniku.
Vlada Srbije nije do zaključenja teksta odgovorila na pitanja RSE da li će i koje konkretne mere preduzeti kako bi se pozabavila ovim pitanjem i čime se vodila prilikom donošenja odluke o dodeli državljanstva Srbije.
Nesklad u spoljnoj i bezbednosnoj politici
Pitanje dodele srpskog pasoša ruskim državljanima sadržano je u delu izveštaja Evropske komisije koji se odnosi na usklađivanje spoljne i bezbednosne politike Srbije sa evropskom.
"Sticanje prava na bezvizno putovanje u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva predstavlja potencijalni bezbednosni rizik za Evropsku uniju", navodi se u izveštaju Evropske komisije koji je šef Delegacije EU u Beogradu Andreas fon Bekerat uručio 6. novembra zvaničnicima Srbije.
Srbija ima bezvizni režim sa EU, pa tako državljani Srbije bez viza mogu putovati u države evropskog bloka od decembra 2009.
Kako za RSE ocenjuje Igor Novaković, iz nevladinog Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC Fond), iza odluke o dodeli državljanstva može stajati "interes Srbije", ali i eventualni značaj po srpsko-ruske bilateralne odnose.
"Drugim rečima, da u nekom dijalogu između Beograda i Moskve postoje neki zahtevi ili je to neka usluga gde Beograd određenim ljudima koji mogu biti bezbednosno problematični za Evropsku uniju daje državljanstvo", pojašnjava Novaković.
Vlada Srbije odustala je 2023. od izmena Zakona o državljanstvu koje su omogućavale olakšanu proceduru po kojoj bi strani državljani mogli doći do srpskog pasoša nakon tri godine stalnog boravka.
Taj predlog izmena naišao je na oštru kritiku Brisela, iz kojeg je poručeno da bi usvajanje olakšica moglo ugroziti bezvizni režim Srbije sa EU.
Dva puta do državljanstva Srbije
Prema Zakonu o državljanstvu, postoje dva načina na koji strani državljani mogu dobiti državljanstvo Srbije.
Stranac kome je odobreno stalno boravište u Srbiji može na lični zahtev da dobije državljanstvo pod uslovom da je stariji od 18 godina i da je radno sposoban.
Takođe, uslov je da ima otpust iz stranog državljanstva, tri godine neprekidnog prijavljenog prebivališta u Srbiji, kao i da je podneo pisanu izjavu da Srbiju smatra svojom državom.
O prijemu u državljanstvo Srbije odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ti podaci nisu dostupni javnosti.
Prema Članu 19. istog zakona, državljanstvo Srbije može dobiti i stranac koji ne ispunjava tražene uslove, ali čiji bi prijem u državljanstvo "predstavljao interes" za Srbiju.
Šta su moguće posledice?
Srbija sa 63 odsto, prema oceni Evropske komisije, ima nisku stopu usklađenosti sa spoljnopolitičkom i bezbednosnom politikom EU.
Isto tako, zvanični Beograd odbija da se usaglasi sa sankcijama EU protiv Rusije, što su učinile sve druge države Zapadnog Balkana.
Niska stopa usklađenosti, prema mišljenju Novakovića, mogla bi imati prvo političke, a zatim i ekonomske posledice.
"Ja ne očekujem neke tvrđe mere u tom smislu, ali mi ćemo već videti - ako ne bude sprovođenja reformi koje su vezane za reformsku agendu, neće biti novca iz tog fonda, to je vrlo jasno", kaže on.
Ukazuje da se neposredno pre izveštaja Evropske komisije Srbija "retroaktivno" usaglasila sa nekim spoljnopolitičkim deklaracijama EU, čime je poboljšala svoj učinak, ali da višegodišnja niska stopa usklađenosti navodi na pomisao da je reč o "taktičkom" potezu.
"Jedna od posledica ovakvog postupanja je jačanje nepoverenja u samim državama članicama EU, pre svega u onima koje se neposredno graniče ili ulaze u zonu koja je blizu Ruske Federacije. Tu, pre svega, mislim na skandinavske zemlje, centralnoevropske i baltičke", kaže Novaković.
Srbija o članstvu u EU pregovara od 2014. godine. Više od tri godine nije otvorila nijedno poglavlje niti klaster u pristupnim pregovorima.
Koliko je Rusa u Srbiji?
Neposredno nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, direktni avio letovi na relaciji Moskva – Beograd i bezvizni režim koje imaju Srbija i Rusija dovelo je do toga da je kroz Srbiju od tada prošlo desetine hiljada državljana Rusije, koji su jednim delom bežali od mobilizacije, ali i kako bi nesmetano nastavili da posluju sa Zapadom.
Jedan broj njih zadržao se u Srbiji. Prema poslednjim dostupnim podacima MUP-a Srbije koje je RSE dobio na zahtev o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja iz januara, privremeni boravak u Srbiji imalo je nešto više od 48.000 državljana Rusije.
Na popisu stanovništva održanom u oktobru 2022. broj Rusa je utrostručen u odnosu na prethodni popis 2011. U zvaničnu statistiku popisa, u kojem su mogli da učestvuju svi oni građani koji borave u Srbiji godinu ili manje, ali sa namerom da neko vreme ostanu u zemlji, ušlo je više od 10.000 građana koji su se izjasnili kao Rusi.
Time su se ubrojali u 16. po brojnosti manjinsku zajednicu u Srbiji. Poređenja radi, 2011. bili su 20. po brojnosti.