Dostupni linkovi

Poslanik EP: Ekološka situacija u Srbiji loša i zapuštena


Protest ispred Narodne skupštine Srbije u Beogradu 10. aprila 2021, na kojem se okupilo više hiljada ljudi sa zahtevom da se obustave svi projekti štetni po životnu sredinu, kao i da se propisi usklade sa najvišim ekološkim standardima.
Protest ispred Narodne skupštine Srbije u Beogradu 10. aprila 2021, na kojem se okupilo više hiljada ljudi sa zahtevom da se obustave svi projekti štetni po životnu sredinu, kao i da se propisi usklade sa najvišim ekološkim standardima.

Poslanik Evropskog parlamenta (EP) i koopredsednik Evropske zelene partije Tomas Vajc ocenio je ekološku situaciju u Srbiji kao jako lošu i zapuštenu.

„Izraženo je zagađenje vazduha, vode, zemljišta – gde god da pogledate vide se problemi. Ali glavni i ključni problem je u nedostatku napetka“, rekao je Vajc za list Danas.

Kako je naveo, u celom regionu postoje problemi životne sredine iz prošlosti, ali u Srbiji, gde je boravio u kratkoj poseti, ne vidi namere da se to „reši u budućnosti, da se problem zaista preuzme i nađe rešenje“.

„Drugi glavni problem je u disfunkcionalnosti institucija. One ne ulažu dovoljno napora da nametnu vladavinu prava u svim sektorima. Ta diskfunkcionalnost je problem za društvo u celini“, rekao je Vajc.

Na pitanje šta EP može da uradi na temu izbornih uslova u Srbiji, on je odgovorio da je uticaj na Srbiju „veoma ograničen“.

„Crna Gora je, recimo, takođe politički raznovrsna i postoje brojne kontroverze, ali većina stanovništva i političara tamo iskazuje jasnu volju da postane deo Evropske unije(EU)“, rekao je Vajc.

Kako je naveo, kada takva volja postoji, EP može da pomogne, da postavlja uslove koje država mora da ispuni kako bi se priključila Evropskoj uniji (EU) ili, kako je dodao, da pita: "da li ćete uhapsiti mafiju ako želite u EU“.

„U Srbiji to ne možemo“, rekao je Vajc.

Srbija je nezavisna zemlja i nije uloga EU da odlučuje umesto njenih građana ko će da vodi državu, izjavio je Vajc na konferenciji za novinare u Beogradu 25. avgusta, koju je održao zajedno sa predstavnicima pokreta Ne davimo Beograd.

Izvestiću EP o situaciji sa Rio Tintom u Srbiji

Kao najveći ekološki problem na Zapadnom Balkanu ukazao je na zagađenje vazduha, a na pitanje o projektu rudnika litijuma Rio Tinta, Vajs je rekao da vidi da tamo postoji problem i da ono što se događa nije transparentno, te da bi on potpisao peticiju protiv tog projekta.

Kako je dodao, ljudima će biti potrebna velika količina litijuma, ali on smatra da prvo treba koristiti onaj koji je već iskopan, tako što bi se reciklirao, pa onda otvarati nove rudnike.

Upitan da li će o situaciji sa Rio Tintom izvestiti EP rekao je: „Definitivno, da“.

Britansko-australijska kompanija Rio Tinto je još 2004. godine, istražujući oblast zapadne Srbije, u blizini Jadra kod Loznice, otkrila novu rudu jadarit, kombinaciju litijuma i bora. Litijum je osnovna komponenta za proizvodnju baterija za mobilne telefone, laptopove, električne automobile i druge uređaje široke potrošnje.

Čelnici Rio Tinta, koja planira eksploataciju litijuma u tom regionu više puta su isticali da se dovoljno sredstava ulaže u to da budu uklonjene sve posledice rudnika litijuma po životnu sredinu, ali meštani i aktivisti više puta u u poslednjih nekoliko meseci protestovali protiv tog projekta. Oni se protive izgradnji rudnika, za koji navode da bi ostavio katastrofalne posledice na životnu sredinu.

Nevladino udruženje "Kreni-promeni" saopštilo je početkom juna da je oko 90.000 ljudi potpisalo peticiju kojom se protive dolasku kompanije Rio Tinto u Podrinje, a istraživanje Demostata „Srbija, Rio Tinto i ekologija“ sprovedeno u drugoj polovini jula pokazuje da gotovo trećina građana Srbije (29%) neće Rio Tinto, dok ga 59 odsto uslovljava ekologijom.

Vajc je rekao da je u prethodnim danima obilazio Srbiju, da je video da otpadne vode idu direktno u reke, da je video divlje deponije u zemlji i zagađenja plastikom uz Dunav, ali i da je primetio da se nešto menja, a to je spremnost ljudi da ustanu za građanska prava i protiv projekata koji ugrožavaju njihovu sredinu.

Naveo je i da su svesni da novac iz EU ne ide uvek građanima i onome čemu je namenjen u potpunosti, ali da ne vide šta je alternativa, da je bolje da novac makar delimično dolazi do građana, nego da EU ukidanjem novca kazni građane Srbije.

Evroposlanik Zelenih je istakao da su neka dobra, poput vode ili obrazovanja, zajednička i da ne treba njima trgovati, te ukazao da je COVID-19 pandemija pokazala da je manje preminulih bilo tamo gde postoji dobro javno zdravstvo, a ne tamo gde je ono privatizovano.

U razgovoru sa novinarima on je rekao da bi vlast ovde pitao kako to da u EU brzi test na koronu košta 0,7 evra, a u Srbiji pet evra, a PCR test u EU košta 40 evra, a ovde 90 evra.

XS
SM
MD
LG