Avion Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) sleteo je iz Tel Aviva na beogradski aerodrom, a potom nastavio za Banjaluku.
Da li je u njemu bio predsednik RS Milorad Dodik, kao ni da li ostao u Beogradu, do objavljivanja ovog teksta, nije bilo zvanično saopšteno.
U posetu Izraelu Dodik je otišao iz Beograda, nakon čega je Sud Bosne i Hercegovine zatražio raspisivanje međunarodne poternice za njim.
Vlasti Srbije uputile su protestnu notu Interpolu ocenjujući da nema uslova za raspisivanje crvene poternice. Za sada postoji poternica u Bosni i Hercegovini.
Ponašanje Srbije će zavisiti od toga kako će domaći sudovi tumačiti ceo slučaj, ocenila je za RSE vanredna profesorka Pravnog fakulteta Vanja Bajović.
"Ekstradicija je uvek jedno političko-pravno pitanje. Prvo sud ispituje da li su ispunjene pretpostavke o ekstradiciji, a između ostalog jedna od pretpostavki je da se ne radi o političkom i vojnom krivičnom delu", navela je.
Na kraju konačnu odluku donosi ministar pravde.
Tužilaštvo BiH sumnjiči predsednika RS Milorada Dodika, predsednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, kao i premijera RS Radovana Viškovića i druga lica za napad na ustavni poredak BiH.
Sud BiH izdao je 27. marta naredbu za raspisivanje međunarodne poternice za Dodikom i Stevandićem na zahtev Tužilaštva BiH, koje je navelo da su oni "izbegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH".
Iz Suda BiH je u tom trenutku navedeno da se Dodik trenutno nalazi u Izraelu, a da se Stevandić izbegavajući zakonom propisane kontrole čak i vratio u BiH 18. marta iz Srbije.
Prethodno je Sud BiH odredio Dodiku, Stevandiću i Viškoviću jednomesečni pritvor, nakon što budu privedeni na saslušanje jer se nisu odazvali na pozive za davanje iskaza u Tužilaštvu BiH.
Tužilaštvo BiH intenziviralo je aktivnosti nakon niza secesionističkih poteza vlasti u RS predvođene Dodikom, tokom kojih je 13. marta usvojen nacrt novog ustava, koji definiše Republiku Srpsku kao državu.
Krajem februara usvojeni su neustavni zakoni, koji brane rad pravosudnih i policijskih institucija države na teritoriji entiteta RS.
Šta je poručeno iz Beograda?
Srbija je uputila protestnu notu Interpolu zbog poternice za Dodikom i Stevandićem ocenjujući da se krši član statuta koji navodi da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, versku ili rasnu pozadinu.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić izjavio je 27. marta da su Dodik i Stevandić državljani Srbije i da međunarodne poternice na koje se BiH poziva ne predstavljaju osnov za postupanje jer nisu prošle kontrolu o ispunjenosti uslova.
"Srbija se zalaže za poštovanje međunarodnih normi, ali u isto vreme neće dozvoliti bilo koji pokušaj ugrožavanja prava naših državljana od strane drugih država ili međunarodnih tela", poručio je Dačić.
Šta kažu zakoni?
Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima zabranjuje izručenje domaćih državljana.
Ali Srbija i Bosna i Hercegovina imaju Sporazum o izručenju, koji previđa i izručenja za teža krivična dela za koja je kazna od najmanje pet godina zatvora.
Upravo bi na osnovu tog Sporazuma bilo moguće izručenje Dodika iz Srbije u BiH, oceni je za RSE beogradski advokat Nikola Ristović.
Međutim, on objašnjava da pri tome moraju biti ispunjene i odredbe Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima koje propisuju da se slučaj ne odnosi na političko ili vojno krivično delo.
"Ukoliko se zaključi da su svi uslovi ispunjeni, izručenje je moguće. U suprotnom, BiH može zatražiti ustupanje krivičnog gonjenja, što predstavlja drugi oblik međunarodne pravne pomoći", naveo je Ristović.
Kako je dodao Srbija je, kao članica Interpola, obavezna da Interpolovu poternicu tretira kao zahtev za pritvaranje, ukoliko postoji uzajamnost i ako su ispunjeni zakonski uslovi.
"Država koja traži lice može uputiti zahtev za pritvaranje ili zamolnicu za izručenje. U postupku ekstradicije ispituje se da li su ispunjene pretpostavke za izručenje"
Vučić: Nepodnošljiva situacija da gonite čelnike jednog entiteta
U međuvremenu je Milorad Dodik zahvalio Srbiji i predsedniku Aleksandru Vučiću na podršci u komunikaciji sa Interpolom ocenjujući da Sarajevo pokušava "da se vrhu RS ograniče međunarodni kontakti."
"Valjda im je do sada postalo jasno, a ako nije - postaće, da pritiscima i ucjenama neće uplašiti nikoga niti će postići išta. Samo će okolnosti za dijalog učiniti još složenijim i težim", naveo je Dodik 28. marta na društvenoj mreži X.
Prethodno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da je nepodnošljiva situacija gonjenje predsednika, predsednika parlamenta i premijera jednog entiteta.
"Ja smatram da je pronalaženje kompromisnog rešenja jedino moguće i za Banjaluku, i za Sarajevo i za međunarodnu zajednicu. Ako toga ne bude blizu smo potpune katastrofe", ocenio je Vučić 27. marta za RTS.
"Kada se raspiše crvena Interpolova poternica onda je to bezbroj problema sa kojima se suočavamo na dnevnom nivou", dodao je.
Zvaničnici Srbije su u više navrata prethodnih godina poručivali da poštuju teritorijalni integritet BiH, ali i da stoje uz bh entitet Republika Srpska i njeno rukovodstvo.
Predsednik RS je gost u Beogradu na državnim i stranačkim skupovima vladajuće partije u Srbiji, ali i na verskim, kulturnim i sportskim manifestacijama.
Dodik ima pasoš Srbije, vilu u elitnom beogradskom naselju Dedinje i više državnih priznanja i odlikovanja, uključujući i orden Svetog Save prvog reda koji mu je dodelila Srpska pravoslavna crkva.