Kako je protekao Prajd?
U Beogradu je održana Prajd protestna šetnja nekoliko hiljada pripadnika LGBT+ zajednice.
Okupljanje pod sloganom "Za porodicu" proteklo je bez incidenata uz veliko prisustvo policije.
Ispred Vlade Srbije ponovljeni su dugogodišnji zahtevi - usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu.
"Sloboda ne sme biti selektivna", poručili su učesnici.
Prajd se solidarisao sa studentima i građanima koji traže odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, a tokom šetnje održano je 16 minuta tišine u znak odavanje pošte stradalima.
Umesto tradicionalnog koncerta, bubnjari su pravili buku.
Kuma ovogodišnjeg Prajda, novinarka Olivera Kovačević poručila je "mi danas tražimo osnovna ljudska prava i zakone koji LGBT+ zajednici garantuju da žive kao svi ostali ljudi."
Učesnicima se video porukom obratila regionalna pevačka zvezda Severina poručujući "svaki vaš osmeh i radost znači da pružate otpor sistemu koji umanjuje vaša prava."
Goran Miletić, jedan od organizatora rekao je da je ovo bila jedna od najkompleksnijih organizacija Prajda.
Deo LGBT+ zajednice zbog nasilja policije prema antivladim demonstrantima, a koja je obezebeđivala Prajd, nije učestvovao u šetnji.
Ove godine nije bilo predstavnika vlasti koji su Prajd zbog podrške studentima nazvali "blokaderskim" i "politički obojenim".
Martinoli medijima: Prestanite da senzacionalizujete LGBT+ zajednicu
Profesorka beogradskog Fakulteta drmaskih umetnosti, Ana Martinoli izjavila je da mediji imaju veliku ulogu kada je reč o ljudskim pravima LGBT+ zajednice, ali da oni uglavnom ne čine dovoljno.
Kako je ocenila, ponekad čak i podstiču govor mržnje.
Kritikovala je Radio televiziju Srbije navodeći da je od početka godine pomenula LGBT+ zajednicu samo 19 puta, "od toga nula puta u prajm tajm (centralnim) programima".
Ocenila je i da, kada Javni servis ne izveštava o LGBT+ populaciji, time poručuje da njihov život nije javni interes, a da su okupljeni na Prajdu prisutni da ih podsete na suprotno.
Pozvala je sve medije da prestanu da senzacionalizuju LGBT+ zajednicu.
Iskustva iz Evropske unije
Na beogradskoj Nedelji ponosa učestvuju i aktivisti iz inostranstva.
Među njima je i Apostolis Karabairis, direktor Prajda Solun, iz Grčke.
"Grčki primer može se koristiti kao paradigma kako zemlje iz našeg regiona mogu napredovati u zakonodavnom smislu i pokrenuti društvo ka inkluzivnijem pravnom okviru i društvenom prihvatanju", rekao je Karabairis za RSE.
Grčka je, kao članica Evropske unije, u samom vrhu evropskih država po poštovanju zakonskih prava LGBT zajednice.
Na "duginoj mapi", koja pokazuje stepen ostvarivanja prava LGBT osoba, Grčka je rangirana kao sedma od 49 evropskih država.
Karabairis ističe da je sa aktivistima u Beogradu, pored ostalog, razgovarao o pokretanju "Balkan prajda" u budućnosti, koji bi obuhvatao sve države balkanskog poluostrva.
"To je naš zajednički identitet. Iako svako od nas ima više identiteta, jedan od njih je balkanski, i on nas ujedinjuje, Balkan je poznat po raznolikosti i multikulturalnosti, i mi moramo to da negujemo i da pomognemo u izgradnji inkluzivnijeg društva", naglasio je.
'Sloboda ne sme biti selektivna': Šta kažu učesnici Prajd protestne šetnje
Tijana, jedna od učesnica šetnje, rekla je za RSE "dok svi nismo slobodni, niko neće biti slobodan".
Kako je navela. ove godine je Prajd protestnog duha u skladu sa situacijom, u kojoj se građani bore za slobodu i pravdu.
"Sloboda ne sme biti selektivna", poručila je.
Upitan zbog čega je danas protest, Sergej je odgovorio da je to zbog svih studenata koji se bore za zakone.
"I da svaki put ljudi budu odgovorni za svoje postupke, da budemo sigurni sutra i da živimo u normalnoj državi", rekao je.
Govoreći o zahtevima LGBT+ zajednice, Filip kaže "ljudi godinama zajedno žive u nekoj zajendici, bilo šta da se desi, kao da nikad nisu bili zajedno".