"Beograd na vodi", naselje koje se gradi u centru glavnog grada Srbije, se širi.
Vlada Srbije usvojila je 2. oktobra izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene za projekat "Beograd na vodi" čime je ovom stambeno-poslovnom kompleksu omogućeno širenje na skoro dvostruko većoj površini od dosadašnje.
Tako će projekat koji država realizuje kao manjinski partner firme iz UAE - Eagle Hills, obuhvatiti ukupno 328,96 hektara- što je više od površine koju zauzima gradska opština Vračar.
Prema dopunjenom Prostornom planu, "Beograd na vodi" će se proširiti na prostor od Brankovog mosta i centra grada, pa sve do Čukaričkog rukavca, uključujući područje Terazijske terase, Beogradskog sajma, Topčiderske reke.
Plan predviđa proširenje i na novobeogradsku obalu Save.
Izmene Prostornog plana su usvojene uprkos protivljenju više od 350 arhitekata i inženjera različitih struka koji su u maju 2024. usvojili "Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba".
"Prepuštajući imovinu građevinskog zemljišta od preko 320 hektara, država omogućava inostranom investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je ugovorima sa državom u potpunosti pravno zaštićen, da uspostavi eksteritorijalnost na teritoriji Beograda, sa planskim i arhitektonskim rešenjima koja u svemu odudaraju od okruženja i načela održive arhitekture i urbanizma", navodi se u deklaraciji foruma arhitekata i inženjera.
Na plan za proširenje projekta "Beograd na vodi" građani su u julu 2025. podneli više od 10.000 primedbi.
"Uspeli smo da sačuvamo sajamske Hale 2 i 3, kao i Upravnu zgradu Beogradskog sajma koje su prvobitno bile planirane za rušenje. To je malo ako uzmemo u obzir sve primedbe na projekat ali je signal građanima da se njihov glas ipak čuje", kaže za RSE Marko Jakšić, arhitekta ispred udruženja aktivista "Beograd ostaje".
Jakšić ocenjuje da je projekat "Beograd na vodi" od početka realizovan mimo procedura i urbanističkih planova.
"Privatni interesi su formalno predstavljeni kao javni iako je jasno da građani nemaju mnogo koristi od ovog predimenzioniranog stambenog naselja", navodi on.
Da je u slučaju proširenja "Beograda na vodi", zanemaren interes građana smatra i Zdravko Janković, kopredsednik beogradskog odbora opozicione stranke Zeleno-levi front. Ova politička partija je nastala iz pokreta Ne davimo Beograd, koji je oformljen 2014. kao reakcija na projekat Beograd na vodi.
"Mi smo do sada zahvaljujući projektu 'Beograd na vodi' izgubili železničku stanicu koja je tu bila od 1884. Voz više ne dolazi u centar grada. Zahvaljujući tom projektu grad je ostao bez jednog mosta. Tako da, u ovom slučaju ne možemo govoriti o interesu većine građana kojima su inače skupoceni stambeni kvadrati u ovom naselju nedostupni. Kakav je naš interes bio da damo 68% profita nekoj firmi iz Ujedinih Arabskih Emirata, a da mi uložimo, kao država preko milijardu evra u vidu vrednosti gradsko-građevinskog zemljišta? Koji je to interes?”, ističe Janković.
On dodaje da usvajanje plana o proširenju ne vidi kao izgubljenu bitku "jer su građani slanjem na hiljade primedbi potpisanih imenom i prezimenom pokazali da su spremni da se i dalje bore za svoj grad".
Javni značaj ili privatni profit
Projekat Beograd na vodi proglašen je 2014. projektom od javnog značaja a pokrenut je iste godine kao zajedničko ulaganje države Srbije i kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osnovana je firma za realizaciju projekta - Belgrade Waterfront d.o.o. u kojoj privatni investitor ima 68% a država Srbija 32% vlasničkog udela.
Prema podacima iz finansijskih izveštaja ove kompanije, državi Srbiji je za poslednjih 11 godina na ime dividendi isplaćeno ukupno 32,6 miliona evra. Početkom ove godine, kompanija Eagle Hills je saopštila da će sa svim svojim fazama, ukupna vrednost Beograda na vodi premašiti 12 milijardi evra.
Projekat je od početka izazvao brojne kontroverze - zbog netransparentnog ugovora između države i investitora, ustupanja najvrednijeg građevinskog zemljišta firmi u kojoj država ima manjinsko vlasništvo kao i nelegalnog rušenja privatnih objekata u Savamali, delu grada obuhvaćenog projektom. U noći između 24. i 25. aprila 2016. godine, u beogradskom naselju Savamala, grupa maskiranih osoba bagerima je srušila više objekata bez zvaničnog naloga, dok policija nije odgovarala na pozive građana. Ovaj događaj je izazvao seriju protesta i postao simbol spornih odluka vlasti u vezi sa projektom Beograd na vodi.
Vlada Srbije je odluku o izradi dopuna Prostornog plana za projekat "Beograd na vodi" donela početkom aprila 2024.godine a za nosioca izrade plana imenovana je Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije.
Kao odgovor na kritike dela javnosti na proširenje luskuzno stambenog kompleksa Beograd na vodi, iz ove agencije su u avgustu ove godine za RSE kratko naveli:
"Širenje Beograda na vodi je strateški projekat širenja grada sa arhitektonsko-urbanističkom vizijom, sve ostalo je subjektivni utisak posmatrača sa različitim viđenjem".
Šta predviđa plan
Kako se može videti u Uredbi o izmenama i dopunama plana za projekat "Beograd na vodi", na planskom području će dominirati izgradnja stambenih objekata.
Izgradnja novih stanova obuhvata čak 70% čitavog projekta na desnoj obali reke Save. Uredbom je predviđeno da će biti izgrađeno najviše luksuznih stanova prosečne veličine od sto kvadrata. Planirano je da na proširenom području Beograda na vodi stanuje oko 30 hiljada ljudi.
"Prema zvaničnim popisnim podacima iz 2021. godine u odnosu na prethodni popisni period, u Beogradu je broj stanovnika porastao za približno 22.000 dok je broj novoizgrađenih stanova porastao na približno 134.000. Ova proporcija govori nam da trend stanogradnje ne prati realne potrebe porasta broja stanovnika već je ovaj vid urbanizacije isključivo tržišno orjentisan, odnosno upodobljen ostvarenju interesa privatnih investitora", navodi za RSE arhitekta i urbanista Dragomir Ristanović iz nevladine organizacije RERI(Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu).
Prema usvojenom planskom dokumentu, uz luksuzne stanove, planirana je i izgradnja komercijalnih i poslovnih objekata i sadržaja, objekata kulture, kao i objekata u oblasti dečje zaštite i obrazovanja.
Navodi se da je planirani broj novozaposlenih u području obuhvaćenim planom oko 20.000.
Selidba Sajma u Surčin
Najviše primedbi na proširenje projekta "Beograd na vodi" odnosilo se na ustupanje zemljišta koje je do sada koristio Beogradski sajam.
Pošto se Beogradski sajam premešta na lokaciju predviđenu za izložbu EXPO 2027. u Surčinu, planirana je "transformacija" prostora na kojem su se sajamske hale do sada nalazile.
Prema planu, Hala 1 će biti objekat kulture, a ostali deo kompleksa predviđen je kao kompleks javne namene za potrebe obrazovanja, zdravstva, kulture. Reč je o halama 2 i 3, za koje je odlučeno da budu sačuvane, uz Halu 1 koja od ranije uživa zaštitu kulturnog dobra.
Iako predstavnici vlasti odluku o preseljenju Beogradskog Sajma u Surčin pravdaju izgradnjom novog sajamskog prostora koji se gradi za potrebe organizovanja međunarodne izlođbe EXPO 2027, na osnovu postojeće dokumentacije može se zaključiti da je preseljenje Beogradskog sajma iz centra grada bilo u planu mnogo pre dobijanja organizacije izložbe EXPO.
Tako je sajam ucrtan u planove ze gradnju u Surčinu još 2021, godinu dana pre nego što je Srbija konkurisala za domaćina izložbe EXPO 2027.
Povodom najavljenog proširenja "Beograda na vodi", peticiju za očuvanje Beogradskog sajma potpisalo je 35 hiljada gradjana.
Sajam-kulturno dobro
Beogradski sajam je izgrađen 1957. godine na području između desne obale reke Save i Bulevara vojvode Mišića u Beogradu.
Beogradski sajam predstavlja najznačajniju instituciju te vrste u Srbiji, domaćin je brojnih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih manifestacija.
Zbog njegove arhitektonske vrednosti, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda izradio je tokom 2008. godine Predlog o utvrđivanju Kompleksa Beogradskog sajma, odnosno tri izložbene hale za nepokretno kulturno dobro.
Vlada je taj predlog prihvatila 20. januara 2009. ali je Odluka o utvrđivanju kompleksa Beogradskog sajma za spomenik kulture bila na snazi samo jedan dan.
Zbog tada planirane privatizacije sajma, Vlada je na kraju odlučila da za kulturno dobro, umesto čitavog kompleksa, proglasi samo Halu 1 Beogradskog sajma.
Hala 1 je pokrivena kupolom čiji je raspon 109 m, što je najveća kupola na svetu napravljena od prednapregnutog betona.
Uz Halu 1 Beogradskog sajma, planom za proširenje "Beograda na vodi" obuhvaćeno je još šest objekata koji su spomenici kulture. Plan obuhvata i deo kulturno - istorijske celine "Terazije", deo celine u postupku utvrđivanja za kulturno dobro "Savamala u Beogradu" i deo celine "Topčider", utvrđene za kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju.
Novim planom obuhvaćeno je i zaštićeno stanište Zimovalište malog vranca na Novom Beogradu, kao i uža zona sanitarne zaštite vodoizvorišta.